Dozvola o zaključenju braka mld. osobe
U praksi se često javlja potreba da mld. osoba zaključi brak bilo muška ili ženska ili obje.
Prvo pitanje koje se postavlja je u ko daje ovlaštenje i u kojoj prceduri se postupak provodi?
Za davanje saglasnosti nadležan je Općiski sud u Federaciji BIH odnosno Osnovni sud u RS. Zakoni koji se primejnjuju su Zakoni o vanarničnom postupku FBIH i RS. Znači postupak se vodi po odredbama vanparničnog postupka. To znači da forma kojom se pokreće postupak je PRIJEDLOG a ne tužba kako se to u praksi često misli.
Ko pokreće postupak?
Postupak za davanje saglasnosti pokreće mld. osoba lično ili putem punomoćnika. Ovo zakonsko pravilo se kosi sa procesnom sposobnošću stranaka. U pravilu lice koje nije punoljetno pravne radnje preduzima putem svog zakonskog zastupnika. U konkretnom slučaju zakon ne traži takav način podnošenja prijedloga. (vidi čl. 75. st.1. Zakna o vanparničnom postupku FBIH).
Šta treba da sadrži prijedlog?
Prijedlog za pokretanje postupka sadrži osobne-lične podatke o osobama koje žele da zaključe brak, podaci o o roditeljima predlagača, činjenice na kojima se zasniva prijedlog i dokaze o iznesenim činjenicama. To nači da se u prijedlog mora obrazložiti u smislu da mld. osoba ubjedi sud da je taj brak opravdan i da se brak ne zaključje pod prisilom,privolo, ili zbog nekog ličnog interesa mld. osobe ili trećilh lica. Zbog toga je jako bitno da se ovaj prijedlog obrazloži a ne da se istom pristupi reda radi bez posebnog obrazloženja. Na web. stranicama pojedinih advokata koji daju upute o ovoj pravnoj radnji se može naći da su stranke uz punomoć tom advokatu dužne dostaviti nalaze ordinirajućih ljekara, izjave roditelja i to će se onako expresno završiti. Takav pristup je krajnje nekorektan prema strankama ali i drušvenoj zajednici, jer psihofizičku sposobnost predagača utvrđuje sud a ne stranka jednostrano. Na ovakav način se postupak bananlizuje a da ti advokati i nisu svjesni koje posljedice takvi postupci mogu izazvati. Šta recimo napr. ako je predlagatelj pod prislilom i privolom se obratio advokatu i dostavio mu nalaze te taj isti advokt po punomoći uspije ubjediti sud da se izda rješenje a kasnije se tvrdi prisila ili privola? Zasigurno je da se u tom slučaju radi o grupnoj krivično-pavnoj odgovornosti.Upravo da bi se izbjegle sve vrste manipulacija zakonodavac je sudu dao naznačajniju ulogu u ovim postupcima.
Koja je uloga suda?
Kada sud zaprimi prijedlog on isti na mišljenje dostavlja nadležnom Centru za socijalni rad koji ima veoma značajnu ulogu u ovim postupcima. Sud također o psihofičkoj sposobnosti mld.osobe pribavlja mišljenja nadležnih zdravstvenih ustanova po službenoj dužnosti (konzilijarno mišljenje koje sadrži mišljenje psihologa, ginekologa i prisihjatra) te a zakazanoj raspravi saslušava predlagatelja, bračnog partnera i roditelje ili staratelje. Kada sud pribavi sve navedeno on donosi riješenje koje dostavlja svim učesnicima u postupku uključujući i Centar za socijalni rad. (vidi član 76 Zakona o vanparničnom postupku FBIH).
Kao što se može vidjeti ovo je jako društveno odgovoran postupak gdje sud mora svojim rješenjem dati dozvolu da mld. osoba zaključi bak. U javnosti se obično misli da se samo roditelji poptišu i to je to. Uloga roditelja je bitna ali kao što se vidi nije jedini uvjet da mld. osoba dobije saglasnost!
