Nadležnost za sprovođenje presude Miloradu Dodiku i pravne posljedice izrečene sankcije
Kao što je javnosti poznato, Miloradu Dodiku je izrečena pravosnažna sudska presuda broj S1 2 K 046070 23 K od 26. februara 2025. godine, kojom je oglašen krivim za krivično djelo neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203a stav 1. Krivičnog zakona BiH, te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.
Na osnovu člana 203a stav 4. u vezi sa članom 73. KZ BiH, optuženom je izrečena i mjera sigurnosti – zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina od dana pravosnažnosti presude, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja mjere sigurnosti.
- Nadležnost za sprovođenje presude
Za sprovođenje pravosnažne presude nadležan je sud koji ju je donio, odnosno Sud Bosne i Hercegovine.
Sud je obavezan da, po pravosnažnosti presude, preduzme sve radnje neophodne za njeno izvršenje. To uključuje i obavještavanje nadležnih institucija, u ovom slučaju Narodne skupštine Republike Srpske i Centralne izborne komisije BiH, o izrečenoj mjeri zabrane vršenja dužnosti predsjednika entiteta.
Ukoliko sud ne preduzme izvršne mjere, ili ako nadležne institucije ne postupaju po njegovim obavještenjima, stvara se pravni vakuum, što može izazvati ozbiljne posljedice po vladavinu prava. Presuda mora biti izvršena bez potrebe za dodatnim tumačenjem — sud nije pozvan da naknadno interpretira smisao odluke, već da je provede u skladu s njenim izrečenim dispozitivom.
Neizvršavanje presude samo po sebi predstavlja novo krivično djelo (član 203. KZ BiH – neizvršavanje pravosnažnih odluka), za koje su predviđene sankcije i prema službenim licima koja onemogućavaju sprovođenje sudskih odluka.
- Pravne posljedice iz člana 203a stav 5. KZ BiH
Prema odredbi člana 203a stav 5. KZ BiH, osuda za krivično djelo iz stava 1. ima za posljedicu:
- prestank službene dužnosti i zaposlenja,
- c) zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava, i
d) zabranu sticanja takve dužnosti u budućnosti.
Dakle, zakon jasno propisuje da lice osuđeno po članu 203a ne može obnašati bilo koju funkciju u institucijama koje se finansiraju iz javnih sredstava, niti može ponovo biti imenovano ili birano na takvu funkciju u periodu trajanja mjere.
- Pitanje obnašanja funkcije predsjednika SNSD-a
Najčešće postavljeno pitanje odnosi se na to da li Milorad Dodik može obnašati funkciju predsjednika SNSD-a.
Zakon o krivičnom postupku i Krivični zakon BiH ne sadrže izričitu zabranu političkog djelovanja u smislu članstva ili funkcije u političkoj partiji. Međutim, član 203a stav 5. tačke c i d navode zabranu obnašanja bilo koje dužnosti u organima koji se finansiraju iz javnih sredstava.
Iako političke partije nisu državni organi, one se djelimično finansiraju iz budžeta, prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka. Stoga, ako politička stranka koristi javna sredstva, makar djelimično, funkcija njenog predsjednika može potpasti pod pravne posljedice iz presude, jer se smatra da lice ostvaruje funkciju u subjektu koji se djelimično finansira javnim novcem.
Argument pravnog tima Milorada Dodika da je visoki predstavnik zabranio budžetsko finansiranje SNSD-a ne mijenja pravnu prirodu izrečene mjere. Privremena zabrana finansiranja ne utiče na pravnu kvalifikaciju funkcije niti ukida posljedice osude. Zakon je jasan i mjerodavan bez obzira na administrativne odluke visokog predstavnika.
- Problem implementacije presude
U praksi je vidljivo da se Sud BiH ogradio od aktivne uloge u sprovođenju presude, navodeći da “nema potrebu tumačiti odluku”, što je faktički dovelo do pravnog zastoja u izvršenju.
Međutim, sud nije ovlašten da se izuzme od izvršenja vlastite odluke. On mora obavijestiti sve nadležne organe i pratiti sprovođenje mjere zabrane.
Ako se presuda ne izvršava, to predstavlja propust u funkcionisanju pravosudnog sistema, jer zakon ne poznaje mogućnost da se presuda ne provede zbog “nejasnoća” ili političkih okolnosti.
U tom slučaju, Dodikov pravni tim formalno jeste u pravu kada tvrdi da mjera nije implementirana – ali to ne znači da je ona ništavna, već da institucije zadužene za izvršenje nisu obavile svoj posao.
- Zaključak
Presuda Miloradu Dodiku ima jasne pravne posljedice, definisane članom 203a stav 5. KZ BiH.
Za sprovođenje presude nadležan je Sud Bosne i Hercegovine, koji mora obezbijediti da se mjera zabrane vršenja dužnosti provede u praksi.
Sud ne smije prebacivati odgovornost niti se ograđivati od implementacije vlastite odluke.
Mjera sigurnosti odnosi se prvenstveno na dužnost predsjednika Republike Srpske, ali u širem smislu, po važećim zakonskim normama, ona obuhvata i sve druge funkcije koje se vrše u organima ili subjektima koji se finansiraju iz javnih sredstava – što uključuje i političke stranke koje primaju sredstva iz budžeta.
Ukoliko se presuda ne provede, odgovornost prelazi na pravosudne i izvršne institucije Bosne i Hercegovine, koje su dužne da obezbijede njeno izvršenje, jer je neizvršavanje pravosnažne presude krivično djelo samo po sebi.
