Da li osnivači društva po novom zakonu u stečaju fbih nakom zatvaranja stečaja preuzimaju dužničke obaveze stečajnog dužnika?
U javnosti se zadnjih dana mnogo piše i polemiše šta nam donosi novi Zakon o stečaju FBIH i da li i kako će se isti primjeniti u praksi. Zakon o stečju FBIH je donesen i objavljen u Službenim novinama FBiH, što znači da je stupio na pravnu snagu. Kažu da je navodno Zakon radio poseban pravni tim koji je imenovala Vlada FBiH i da je ovaj tim debelo plaćen. Zakon je rađen duži vremenski period jer se navodno radi o kompleksnom zakonu. Što ovo pišem? Naprosto ne mogu da se otmem dojmu da se radi o jednom u najmanju ruku rečeno neuobičajenom prikrivanju stvarnih činjenica. Ako pročitamo Zakon o stečaju RS koji je donesen mnogo ranije vidjećemo da se radi o haman identičnom zakonskom propisu. Pa šta je to toliko dugo i značajno radio taj expertni tim?
Ono što je u javnosti prisutno jesu brojna pitanja a ono što je tema ovog rada je prava poverioca na naplatu duga nakon što se okonča stečajmi postupak. Stečajni postupak se vodi protiv insolventnog stečajnog dužnika. Kada se utvrdi da stečajmi dužnik nema više imovine i kada se povjerioci naplate iz onog što je unovčeno ili kada se uopće ne naplate, onda se zaključuje stečajni postupak. U odrebi člana 191 zakona je određeno da: “ Stečajni povjerioci mogu nakon zaključenja stečajnog postupka ostvarivati svoja preostala potraživanja prema dužniku pojedincu u skladu sa propisima građanskog prava. Stečajni povjerioci koji su sa svojim potraživanjima učestvovali u stečajnom postupku mogu nakon zaključenja postupka provoditi prinudno izvršenje protiv stečajnog dužnika pojedinca samo na osnovu izvršne isprave izvoda iz tabele prijavljenih potraživanja, izuzev na stvarima koje su zakonom izuzete iz stečajne mase.
Zahtjev za izdavanje izvršne isprave izvoda iz tabele prijavljenih potraživanja može se podnijeti tek nakon zaključenja postupka, a izvršne isprave izdaje sud.”
Sada se postavlja pitanje ko je “dužnik pojedinac”? U objašnjenju pojmova u ovom zakonu je rečeno da je stačajni dužnik i dužnik pojedinac pravno lice nad kojim je otvoren stečaj. Ako konsultujemo Zakon o privrednim društvima naćemo da su dužnici pojedinci u stvari osnivači ortačkih društava odnosno komplementari u komanditnim društvima. To su u biti društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću. Kada su u pitanju društva sa ograničenom solidarnom odgovornošću tu Zakon ne obavezuje osnivače da u ime stečajnog dužnika preuzima obaveze, što je u biti i odgovor na ovo pitanje.
Ono što sam u zadnje vrijeme primjetio jeste aktivnosti koje sprovode poreske uprave. Naime, nakon što se okonča stečajni postupak i nakon što se stečajni dužnik briše iz sudskog registra, stečajni upravnik je dužan da društvo briše iz poreske evidencije. Prvo stečajni upravnici obično to ne rade i osnivači stečajnih duznika se veoma brzo susretnu sa ozbiljnim problemima. Poreska uprava ne želi da briše dužnike ukoliko su imali neizmirenih poreskoih obaveza mada je poreska uprava svoja potraživanja prijavila u stečajnom postupku. Osnivač koji ima kod poreske uprave registrovano pravno lice ne može ostvarti neka svoja druga prava, i bez obzira što je stečajni dužnih brisan iz sudskog registra poreska uprava osporava obavezu brisanja tog pravnog subjekta. Ovo je u biti način da se osnivač natjera da u ime stečajnog dužnika izmiri obaveze, što je po mom mišljenju nezakonito. Kada se izbriše iz sudskog registra to pravno lice ne postoji i ono ne može biti nosioc matičnog broja kod poreske uprave. O ovome svakako trebaju zauzeti stavove drugostepeni organi i na kraju Kantonalni sud. Ono što je zanimljivo reći je to da poreska uprava kada odlučuje u prvostepenom postupku neće da riješi u formi upravnog akta već podnosiocu zahtjeva dostavi samo obavjest, što je opet jedan od pokušaja da se izbjegne drugostepeno odlučivanje.
Na kraju se izvodi zaključak da samo dužnici pojedinci nakon zaključenje stečaja preuzimaju dužničke obaveze, dok društva sa ograničenom odgovornošću nemaju tih obaveza!
Doc. Dr. Esad Hrvačić