Zakonsko nasljeđivanje u Federaciji Bosne i Hercegovine
Uvod
Zakonsko nasljeđivanje je pravni proces u kojem se imovina preminule osobe prenosi na zakonske nasljednike prema pravilima koja su utvrđena zakonom. U Federaciji Bosne i Hercegovine, ovaj proces reguliran je Zakonom o nasljeđivanju. Kada osoba umre bez oporuke ili ako je oporuka proglašena nevažećom, njena imovina se nasljeđuje po zakonskim pravilima koja jasno određuju tko ima pravo na nasljedstvo i u kojem omjeru.
Zakonsko nasljeđivanje predstavlja osnovni oblik nasljeđivanja kada nema oporuke, te je njegova svrha osigurati pravednu i predvidljivu raspodjelu imovine među najbližim srodnicima preminule osobe. Ovaj pravni institut ima za cilj zaštititi interese porodice i drugih bliskih osoba preminulog, ali i spriječiti moguće sporove i nesigurnosti oko imovine koja ostaje nakon smrti.
Krug zakonskih nasljednika i nasljedni redovi
U sistemu zakonskog nasljeđivanja, nasljednici se raspoređuju u nasljedne redove prema blizini njihovog srodstva s preminulom osobom. To znači da najbliži srodnici imaju prednost u nasljeđivanju, dok udaljeniji srodnici nasljeđuju samo ako nema bližih.
- Prvi nasljedni red obuhvata potomke preminule osobe, poput djece, kao i bračnog partnera. Oni imaju primarno pravo na nasljeđivanje i dijele imovinu na jednake dijelove.
Primjer: Osoba A je preminula i iza sebe je ostavila supružnika (osoba B) i dvoje djece (osobe C i D). Imovina se dijeli na tri jednaka dijela. Djeca (osobe C i D) nasljeđuju po jednu trećinu imovine, a supružnik (osoba B) nasljeđuje preostalu trećinu.
- Drugi nasljedni red dolazi u obzir kada preminula osoba nema potomaka. U ovom slučaju, imovinu nasljeđuju bračni partner i roditelji ostavitelja. Imovina se dijeli tako da bračni partner nasljeđuje jedan dio, dok se drugi dio dijeli između roditelja. Ako jedan od roditelja nije živ, njegov dio nasljeđuju djeca tog roditelja, odnosno braća i sestre preminule osobe.
Primjer: Osoba E je preminula i nije imala djece. Imala je supružnika (osoba F) i oba roditelja (osobe G i H). Supružnik (osoba F) nasljeđuje polovinu imovine, dok se druga polovina dijeli između roditelja (osobe G i H). Svaki roditelj nasljeđuje po jednu četvrtinu imovine.
Izuzetak: Ako osoba E i njen supružnik (osoba F) nisu imali zajedničke djece, osoba F bi naslijedila polovinu imovine, dok bi drugu polovinu dijelili roditelji osobe E (osobe G i H). Ako je jedan roditelj preminuo, njegov dio nasljeđuju braća i sestre osobe E, ako ih ima.
- Treći nasljedni red aktivira se ako preminula osoba nema ni potomke ni roditelje, niti bračnog partnera. U tom slučaju, imovinu nasljeđuju djedovi i nane, odnosno preci preminule osobe. Imovina se dijeli na jednake dijelove između djedova i nana s očeve i majčine strane.
Primjer: Osoba I je preminula, a iza sebe nije ostavila ni supružnika, ni djecu, ni roditelje. Osoba I je imala baku i djeda s majčine strane (osobe J i K), dok su joj djed i baka s očeve strane preminuli prije nje. U ovom slučaju, imovina se dijeli na dva jednaka dijela: pola nasljeđuju baka i djed s majčine strane (osobe J i K), dok se druga polovina dijeli među preživjelim potomcima djeda i bake s očeve strane (primjerice, osobe L i M).
- Četvrti nasljedni red dolazi na red kada nema nasljednika iz prethodna tri reda. U tom slučaju, imovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane, odnosno još udaljeniji preci preminule osobe.
Primjer: Osoba N je preminula i nije imala supružnika, djece, roditelja, niti djedova i nane. Njeni pradjed i pranana s majčine strane (osobe O i P) su još živi. U ovom slučaju, imovina se dijeli na dva jednaka dijela: pola nasljeđuju pradjed i pranana s majčine strane (osobe O i P), dok se druga polovina dijeli među potomcima pradjedova i pranana s očeve strane, ako ih ima.
Pravo vanbračnog partnera
Zakonom je propisano da vanbračni partner ima ista prava na nasljeđivanje kao i bračni partner, pod uvjetom da je zajednica života između žene i muškarca bila zakonski priznata i da je prestala smrću preminule osobe. Ovo pravo izjednačava status vanbračnih i bračnih partnera u pogledu nasljeđivanja.
Primjer: Osoba Q je živjela u vanbračnoj zajednici s osobom R, ali nisu imali djece. Nakon smrti osobe Q, osoba R nasljeđuje njenu imovinu na isti način kao što bi naslijedila da su bili u braku, pod uvjetom da je njihova vanbračna zajednica bila priznata i da je trajala do smrti osobe Q.
Nasljeđivanje u slučaju nedostatka nasljednika
Ako preminula osoba nema zakonskih nasljednika, njena imovina prelazi na općinu ili grad gdje se nalazi nekretnina ili gdje je preminula osoba imala prebivalište.
Primjer: Osoba S je preminula bez ikakvih zakonskih nasljednika. Njena kuća i imovina prelaze u vlasništvo općine gdje je ta kuća smještena.
Zaključak
Zakonsko nasljeđivanje osigurava pravednu i jasnu raspodjelu imovine nakon smrti osobe koja nije ostavila oporuku. Ovim zakonskim pravilima štite se prava najbližih srodnika i osigurava se da imovina preminule osobe bude pravilno raspoređena. Nasljedni redovi, kao i prava bračnih i vanbračnih partnera, jasno su definirani kako bi se spriječili mogući sukobi i nesporazumi oko nasljeđivanja.
