Sticanje Prava Vlasništva na Temelju Dosjelosti u FBiH
Sticanje prava vlasništva na temelju dosjelosti u Federaciji Bosne i Hercegovine je pravni koncept koji često izaziva zabunu u javnosti, posebno u pogledu uvjeta koje zakon postavlja za njegovo ostvarenje. Mnogi vjeruju da jednostavno korištenje nekretnine tokom dugog vremenskog perioda, obično deset ili dvadeset godina, automatski dovodi do sticanja prava vlasništva. Međutim, takvo shvatanje je pojednostavljeno i ne uzima u obzir sve pravne zahtjeve koji su propisani Zakonom o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine.
Da bi se pravo vlasništva steklo na temelju dosjelosti, mora se ispuniti nekoliko ključnih uvjeta. Prema Zakonu o stvarnim pravima FBiH, sticanje vlasništva dosjelošću podrazumijeva:
- Neprekidno posjedovanje nekretnine: Posjedovanje mora biti mirno, javno, i neprekidno tokom zakonom predviđenog perioda. Prema Članu 59. Zakona o stvarnim pravima, ovaj period obično iznosi 10 godina za nekretnine koje su u pravnom prometu, pod uvjetom da je posjed zakonit, istinit i savjestan. Ako posjed nije zakonit a savjestan je, pravo vlasništva dosjelošću može se steći nakon 20 godina neprekidnog posjedovanja.
- Salvesons’ posjeda: Savjesnost posjeda se pretpostavlja, što znači da se smatra da je posjednik savjestan dok se ne dokaže suprotno. O savjesnosti se raspravlja tek kada tuženi, koji je najčešće fizičko ili pravno lice upisano u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, ospori ovu pretpostavku.
- Tuženi u postupku: U postupcima vezanim za dosjelost, tuženi je uvijek osoba ili pravno lice koje je upisano kao vlasnik u zemljišnim knjigama. Ako je upisani vlasnik preminuo, nastaju značajni problemi. U tom slučaju, potrebno je identificirati zakonske nasljednike preminulog vlasnika, provesti ostavinsku raspravu, i potom te nasljednike tužiti kao legitimne stranke na strani tuženog.
- Održavanje nekretnine: Posjednik mora održavati nekretninu u skladu s njenom namjenom, te se brinuti o njoj na način na koji bi to činio vlasnik.
- Nedostatak pravnih prepreka: Ne smije postojati pravna prepreka koja bi onemogućila sticanje prava vlasništva. Ovo može uključivati, na primjer, tužbu ili spor u vezi sa vlasništvom koji bi prekinuo period potrebne dosjelosti. Član 61. propisuje da se dosjelost prekida ako se tokom njenog trajanja pokrene sudski postupak za povrat posjeda ili zaštitu prava stvarnog vlasnika. Ako ovaj postupak ne dovede do povrata posjeda ili zaštite prava, dosjelost se prema Članu 62. nastavlja od početka.
- Priznavanje dosjelosti: Pravo vlasništva dosjelošću priznaje se samo putem suda, i to na osnovu tužbe posjednika koji dokazuje da su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti, kako je navedeno u Članu 63.
Dosjelost je, stoga, složen proces koji zahtijeva ispunjenje specifičnih zakonskih uvjeta. Ne može se govoriti o automatskom sticanju prava vlasništva samo na osnovu proteka vremena, već je potrebno dokazati da su ispunjeni svi uvjeti koje zakon propisuje. Ako ovi uvjeti nisu ispunjeni, osoba ne može postati vlasnik nekretnine na temelju dosjelosti, bez obzira na to koliko dugo koristi nekretninu.
Zaključak je da je pravo vlasništva putem dosjelosti specifično uređeno zakonom, i svaka situacija se mora analizirati u kontekstu ispunjenja zakonskih uvjeta, što znači da ne postoji generalno pravilo koje automatski dovodi do sticanja vlasništva nakon određenog vremena. Ako je upisani vlasnik preminuo, dodatne pravne radnje su potrebne kako bi se utvrdili legitimni nasljednici i omogućilo daljnje procesuiranje tužbe.
