Pravo advokata na sačinjavanje pravnih poslova u Federaciji BiH
Autor: Doc.dr.Esad Hrvačić
Uvod
Već duži niz godina u pravnom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine prisutne su ozbiljne nesuglasice u vezi s primjenom Zakona o notarima FBiH. Ove nesuglasice dovedene su do vrhunca nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku kojom je pojedine odredbe tog zakona – posebno one koje se odnose na isključivu nadležnost notara za sačinjavanje ugovora o prometu nepokretnosti – proglasio neustavnim. Na osnovu navedene odluke, advokatima je priznata mogućnost da, pored notara, mogu sačinjavati ugovore o prometu nepokretnosti.
Ipak, u praksi se ova ustavnopravna odluka sistematski opstruira, a advokatima se onemogućava da u potpunosti ostvaruju prava koja su im zagarantovana pravnim poretkom. Glavnu ulogu u toj opstrukciji ima Notarska komora FBiH, koja svojim uticajem na institucije vlasti sprječava usklađivanje drugih zakona s odlukom Ustavnog suda BiH.
Koje pravne poslove advokati mogu sačinjavati?
Odluka Ustavnog suda BiH omogućila je advokatima da sačinjavaju:
Ugovore o kupoprodaji nekretnina
Ugovore o zamjeni
Darovne ugovore
Ugovore o podjeli bračne stečevine
Međutim, određeni pravni poslovi su i dalje de iure i de facto rezervisani za notare, iako za to više nema ustavnog uporišta. Tu se prije svega misli na:
Ugovor o doživotnom izdržavanju, koji se prema trenutno važećem Zakonu o nasljeđivanju FBiH može zaključiti samo kod notara.
Upravo bi ovaj zakon trebao biti usklađen s odlukom Ustavnog suda, ali je Notarska komora FBiH, koristeći svoj institucionalni uticaj, aktivno spriječila donošenje potrebnih izmjena, lobirajući da Parlament FBiH ne usvoji predložene amandmane.
Slična situacija zabilježena je i kod Porodičnog zakona FBiH, u kojem su propisane odredbe koje u određenim slučajevima predviđaju isključivu nadležnost notara, iako je praksa Ustavnog suda jasno ukazala na potrebu pluralizma u pravnoj zastupljenosti.
Pravno i etičko pitanje: je li ovo krivično djelo?
Postavlja se opravdano pitanje: da li je sistemsko nesprovođenje pravosnažnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH krivično djelo?
Odgovor je – da.
Članom 351 Krivičnog zakona Federacije BiH propisano je krivično djelo nesprovođenje odluke suda, koje podrazumijeva svaki oblik namjernog onemogućavanja izvršenja pravosnažnih odluka najvišeg sudskog autoriteta u državi. Ovo bi trebalo uključivati i institucionalne oblike pasivnosti, ignorisanja, kao i političkog ili strukovnog uticaja na zakonodavna tijela da ne donesu usklađene zakone.
Odgovornost advokatskih komora
Posebna odgovornost leži i na advokatskim komorama, koje se u vezi s ovim pitanjem nisu oglašavale, niti su poduzele pravne, političke ili institucionalne mjere u zaštitu interesa svojih članova. Zabrinjavajuće je da ni novi Zakona o advokaturi FBiH ne adresira ovaj problem, što se može smatrati oblikom zapostavljanja profesionalnih i ustavom zagarantovanih prava advokata.
Zaključak
Pravni sistem BiH temelji se na načelu vladavine prava, u kojem su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće za sve. Njihovo sistemsko ignorisanje ili neprovođenje ne može se smatrati administrativnim ili tehničkim problemom, već predstavlja težak oblik pravne i institucionalne devijacije. Ukoliko želimo istinski evropski i pravno dosljedan sistem, mora se hitno:
Uskladiti Zakon o nasljeđivanju i Porodični zakon s odlukom Ustavnog suda BiH
Omogućiti advokatima da u potpunosti sačinjavaju sve pravne poslove iz djelokruga civilnog prava
Ispitati eventualnu krivičnu odgovornost svih aktera koji učestvuju u nesprovođenju odluka suda
Obavezati advokatske komore da aktivnije zastupaju interese svojih članova
Ako ni pravnici ne budu branili pravni poredak – ko će?
