Diskriminatorne odredbe člana 6 Zakona o advokaturi RS – udar na ustavni poredak i suverenitet Bosne i Hercegovine
Usvajanjem Zakona o advokaturi Republike Srpske 2015. godine uvedena je sporna i potencijalno neustavna odredba sadržana u članu 6, stav (1), tačka 1), koja propisuje da pravo na upis u imenik advokata ima isključivo lice koje je državljanin Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Time se eksplicitno isključuje mogućnost da se državljani Bosne i Hercegovine s prebivalištem u Federaciji BiH upišu u Advokatsku komoru Republike Srpske.
Ova zakonska odredba kreira presedan jer se advokatura tretira kao teritorijalno zatvorena profesija, što je u suprotnosti s ustavnom strukturom i jedinstvenim državljanstvom BiH. Činjenica da se pravnik koji je državljanin BiH, ali ne i entiteta RS, ne može upisati u imenik advokata RS-a, predstavlja direktno narušavanje ustavnog principa jednakosti i slobode kretanja unutar države BiH.
Komparativna analiza: Notarijat vs. Advokatura
Posebnu pažnju privlači činjenica da notarijat, kao srodna pravna profesija, ne sadrži ovakve restriktivne klauzule. Notar koji položi stručni ispit u RS može nesmetano obavljati djelatnost u FBiH, što ukazuje na asimetričnost u pristupu istovrsnim profesijama. Dakle, zakonodavac u slučaju advokature uvodi diskriminaciju prema entitetskom porijeklu državljanstva, što u praksi rezultira time da se advokatska djelatnost koristi kao sredstvo političkog razgraničenja.
Ustavnopravne posljedice
Ustav Bosne i Hercegovine (Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH) garantuje jednak pravni položaj svim državljanima BiH bez obzira na entitetsko porijeklo. Član 6 predmetnog zakona, međutim, uvodi de facto entitetsko državljanstvo, koje nije predviđeno Ustavom BiH. Ovakva praksa vodi dezintegraciji pravnog poretka i jačanju entitetskih ingerencija na štetu državnog suvereniteta.
Pasivnost institucija i pravne struke
Zabrinjavajuće je što ova zakonska odredba nije bila predmetom šire javne ili akademske rasprave, niti je inicirana ocjena njene ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH. Zabrinjava činjenica da je pokušaj prepisivanja ove sporne klauzule nedavno bio predložen i u Zakonu o advokaturi FBiH. . Još više zabrinjava nezrelost i neodgovornost pojedinih članova Advokatske komore Federacije BiH, koji se u javnosti često predstavljaju kao najviši pravni autoriteti, a ipak su podržali pokušaj da se identična diskriminatorna klauzula uvede i u zakon FBiH. Postavlja se ozbiljno pitanje: u čijem interesu ti ljudi rade i predlažu zakone? Da li se radi o svjesnom zanemarivanju ustavnih normi ili o dubokom nerazumijevanju pravne materije? Ako su upravo oni ti koji sudjeluju u izradi ovako važnog zakona, otvara se dilema – da li su uopće pravno kompetentni za takav zadatak? Da nije bilo intervencije pojedinih parlamentaraca, posebno iz reda SDA, ista diskriminatorna praksa bi bila ozakonjena i u drugom entitetu.
Zaključak i poziv na djelovanje
Odredba člana 6 Zakona o advokaturi RS mora biti predmet ozbiljne pravne i političke analize. Akademska zajednica, advokatske komore, parlamentarci i nevladin sektor moraju hitno pokrenuti inicijativu za ocjenu ustavnosti ovog zakona pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Ovaj slučaj je više od formalno-pravnog pitanja – on je test funkcionalnosti države BiH i očuvanja ustavnog poretka.
