Da li ugovor o zajmu dozvoljava kamatu?
U zadnje vrijeme je sve više privrednih društava koji pokušavaju da legalizuje prodaju novca a da pritom nemaju dozvolu za bavljenje bankarskim poslovima.
Da bi privredno društvo moglo da se bavi bankarskim poslovima ono mora da isupunjava uvjete koji su propisani Zakonom o bankama, a to su u biti banke čije osnivanje zahtjeva ogroman novčani kapital i veoma složene uvjete koji se trebaju obezbjediti od strane osnivača.
Da bi svoj novac ipak prodali privredna društva se osnivaju sa djelatnšću da otkupljuju potraživanja obično od banaka.
Šta znači otkupiti potraživanja?
Otkupiti potraživanje mogu pravni subjekti koji su registrovani za taj posao i za postupak otkupa potraživanja nije potrebna saglasnost dužnika. U praksi to napr. znači ako banka ima zasnovanu hipoteku radi obezbjeđenja potraživanja od dužnika, ona ima pravo trećem pravnom licu prodati potraživanja za cijenu koju se dogovore. Ta cijena je obično stuimulativna na način a se u praksi kreće manje od polovine cjene stvarnih potraživanja. Kupac potraživanja kupovinom stupa u odnos povjerioca prema dužniku. Znači kupovinom potraživanja se ne kupuju založene stvari već samo potraživanja i pravo da se potraživanje naplati u izvršnom postupku. Ono što povjerioc ima kao posebno-exkluzivno pavo je to da može u izvršnom postupku iskazati pravo preče kupovine do visine svojih potraživanja.
Međutim, nerjetko pravna lica koja se bave otkupom poraživanja ulaze i u neke druge aranžmane koji su na ivici zakonitosti. Napr. ta pravna lica daju zajam investitorima uz veoma jako obezbjeđenje – koleteral. U tako zaključenim ogovorima o zajmu se ugovara i veoma visoka kamata.
Da li zakon dozvoljava kamatu zajmodavcima?
Odredbom člana 528 Zakona o obligacionim odnosima kamata na pozajmljeni iznos je dozvoljena. Međutim, kamata koja se obračunava na pozajmljeni iznos ne može biti profitabilna, odnosno pozajmljeni iznos ne može biti izvor prihoda za pravna lica koja nisu registrovana za obavljanje bankarskih usluga. Bavljenje bankarskim uslugama mimo zakona je krivično djelo i ono je kažnjivo odredbom člana 269 Krivičnog zakona FBIH.
Šta se dešava sa ugovorima o zajmu u kojem je ugovorena lihvarska kamata?
Ono što je zajmom maksimalno dozvoljeno jesu realne kamatne stope koje se primjenjuju u BIH u momentu davanja zajma u bankarskom sektoru a koje su mnogo manje, odnosno niže, već je to u spornim ugovorima. Iz tih razloga smatram da je i sudska praksa u ovim pravnim stvarima stala na stanovište da su djelimično ništave odredbe ugovora u kojima su dogovorene abnormalno visoke kamate. Smatramo da su ti ugovori djelimično ništavni i da kao takvi u dijelu ugovorenih kamata ne prozvode pavna dejstva. To je definisano u odredbi člana 105 ZOO.
Zaključak koji možemo izvesti je taj da je zajam legani pravni posao, da su kamate u zajmu zakonite ali da one nesmiju biti lihvarske i izvor ostvarivanja ozbiljnih prihoda zajmodavca, jer to za sobom povlači djelimičnu ništavnost takvog pravnog posla.
