Nužno nasljedstvo u Zakonu o nasljeđivanju FBiH
Nužno nasljedstvo je pravni institut koji osigurava zaštitu najbližih nasljednika ostavitelja, dajući im pravo na određeni dio imovine, bez obzira na volju ostavitelja izraženu testamentom, poklonima ili drugim pravnim poslovima.
Ko su nužni nasljednici?
Nužni nasljednici su oni zakonski nasljednici koji prema zakonu imaju pravo na minimalan dio ostavine. Prema članu 28 Zakona o nasljeđivanju FBiH, nužni nasljednici su:
- Primarni nužni nasljednici:
- Djeca ostavitelja,
- Usvojenici iz potpunog usvojenja,
- Bračni partner.
- Sekundarni nužni nasljednici, koji imaju pravo na nužni dio samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju dovoljno sredstava za život:
- Ostali potomci ostavitelja,
- Usvojenici iz nepotpunog usvojenja i njihovi potomci,
- Roditelji,
- Braća i sestre ostavitelja.
Sekundarni nasljednici ostvaruju pravo na nužni dio samo ako su zakonski pozvani na nasljedstvo i ispunjavaju gore navedene uvjete.
Veličina nužnog dijela
Nužni dio predstavlja minimalan dio ostavine koji pripada nužnim nasljednicima i ne može biti povrijeđen testamentom ili pravnim poslovima. Prema zakonu, veličina nužnog dijela ovisi o kategoriji nasljednika:
- Primarni nužni nasljednici (djeca, usvojenici iz potpunog usvojenja i bračni partner) imaju pravo na 1/2 od svog zakonskog nasljednog dijela.
- Sekundarni nužni nasljednici (ostali nasljednici) imaju pravo na 1/3 svog zakonskog dijela.
Primjer: Ako ostavitelj iza sebe ostavi dvoje djece i ukupno 100.000 KM imovine, zakonski dio svakog djeteta iznosi 50.000 KM. Nužni dio svakog djeteta iznosit će polovinu toga, odnosno 25.000 KM.
Postupak ostvarivanja prava na nužni dio
Ostavinski postupak pokreće se imperativno po službenoj dužnosti, nakon smrti ostavitelja, pred nadležnim sudom. Nužni nasljednik ne pokreće ostavinski postupak, već sud automatski pokreće raspravu o ostavini kako bi se utvrdila imovina i nasljednici.
Tokom ostavinskog postupka, ako neki od nužnih nasljednika smatra da je njegovo pravo na nužni dio povrijeđeno (npr. zbog testamenta, poklona ili drugih pravnih poslova ostavitelja), on ima pravo istaknuti zahtjev za izdvajanje nužnog dijela.
Nakon što nužni nasljednik podnese zahtjev, sud ga upućuje na parnični postupak. U parnici se utvrđuje da li su testament, ugovor ili pokloni povrijedili pravo na nužni dio. Sud može donijeti odluku o poništenju pravnih poslova koji su povrijedili nužni dio i odrediti da se nužnom nasljedniku prizna suvlasnički udio u imovini ostavine.
Iznimke – Ugovor o doživotnom izdržavanju
Ugovor o doživotnom izdržavanju predstavlja izuzetak od zaštite nužnog dijela. Imovina koja je predmet ovog ugovora ne ulazi u ostavinu i nužni nasljednici ne mogu tražiti povrat. Međutim, oni mogu pokrenuti parnicu radi osporavanja valjanosti ovog ugovora ako smatraju da je sklopljen na štetu njihovih prava.
Nužno nasljedstvo osigurava minimalnu zaštitu prava najbližih nasljednika. Iako ostavitelj može slobodno raspolagati dijelom imovine, zakon propisuje granice koje ne smiju biti povrijeđene. U slučaju povrede nužnog dijela, nužni nasljednik može tražiti sudsku zaštitu kroz parnični postupak radi izdvajanja i priznavanja njegovog zakonskog dijela.