Pravni osnov mobinga u zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovine
Mobing predstavlja ozbiljan oblik zlostavljanja na radnom mjestu, a pravni osnov za njegovu prevenciju, suzbijanje i sankcionisanje nalazi se u Zakonu o radu FBiH i Zakonu o zabrani diskriminacije BiH. Ovi zakoni pružaju ključne definicije, oblike zaštite i pravne mehanizme dostupne zaposlenicima i licima koja traže zaposlenje.
- Mobing prema Zakonu o radu FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18)
Zakon o radu FBiH prepoznaje mobing kao specifičan oblik uznemiravanja na radnom mjestu koji narušava dostojanstvo radnika i stvara neprijateljsko i ponižavajuće okruženje.
Definicija mobinga (Član 9. stav 5)
Mobing se definiše kao:
“Specifična forma nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koja podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.”
Elementi mobinga:
- Ponavljajuće radnje: Sistematsko uznemiravanje, a ne jednokratni incident.
- Psihičko zlostavljanje: Obuhvata verbalno i neverbalno ponašanje.
- Posljedice: Povrede dostojanstva, degradacija radnih uslova i statusa.
Zabrana mobinga:
Zakon obavezuje poslodavca da spriječi uznemiravanje na radu ili u vezi s radom, uključujući mobing, te odgovara za propuste u njegovom sprječavanju (Član 9. stav 1).
Zaštita radnika:
U slučaju mobinga, radnik može zahtijevati zaštitu od poslodavca i pokrenuti pravni postupak ako poslodavac ne preduzme potrebne mjere (Član 12.).
- Mobing prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 59/09 broj 66/16)
Zakon o zabrani diskriminacije proširuje pravni okvir borbe protiv mobinga, tretirajući ga kao specifičan oblik diskriminacije.
Definicija mobinga (Član 4. stav 3):
Mobing se prepoznaje kao:
“Oblik nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koji podrazumijeva ponavljanje radnji koje imaju ponižavajući efekat na žrtvu, čija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa zaposlenog.”
Osnove diskriminacije povezane s mobingom (Član 2. stav 1):
Mobing može biti zasnovan na diskriminatornim osnovama, uključujući:
- Spol, starosnu dob, invaliditet.
- Nacionalnu ili etničku pripadnost.
- Političko uvjerenje, članstvo u sindikatu.
- Seksualnu orijentaciju, rodni identitet i dr.
Oblici mobinga:
- Neposredna diskriminacija (Član 3. stav 1): Kada je zaposlenik svjesno stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge.
- Posredna diskriminacija (Član 3. stav 2): Naizgled neutralne prakse koje rezultiraju nepovoljnim efektima za žrtvu.
Zaštita od mobinga:
- Poslodavac je odgovoran za osiguranje ravnopravnog i sigurnog radnog okruženja.
- U slučaju povrede zakona, žrtva može podnijeti pritužbu i zahtijevati zaštitu sudskim putem, gdje teret dokazivanja da nije bilo mobinga leži na poslodavcu.
- Pravna zaštita od mobinga
Pravni osnov za pokretanje postupka u slučaju mobinga uključuje:
- Interna zaštita kod poslodavca: Radnik može zahtijevati zaštitu u roku od 15 dana od saznanja za mobing (Član 12. Zakona o radu).
- Sudski postupak: Ako poslodavac ne reaguje, žrtva može podnijeti tužbu nadležnom sudu (Zakon o radu i Zakon o zabrani diskriminacije).
- Odštetni zahtjev: Zakon o radu predviđa pravo na nadoknadu štete zbog pretrpljenog mobinga.
- Zaključak
Zakonski okvir u Federaciji Bosne i Hercegovine pruža jasnu definiciju mobinga, obaveze poslodavca i prava radnika. Svi oblici mobinga su zakonom zabranjeni, a dostupni pravni mehanizmi osiguravaju zaštitu žrtava i odgovornost poslodavaca za stvaranje sigurnog radnog okruženja. Kroz dosljednu primjenu ovih propisa, mobing kao oblik zlostavljanja na radnom mjestu može biti efikasno suzbijen.
