Istupanje člana iz društva
Svakodnevno se u privrednom poslovanju privrednih društava dešavaju određeni nesporazumi, a posebno između osnivača privrednih društava. Da bi se upustili u ovu problematiku trebamo istaći da Zakon o privrednim društvima poznaje više oblika privrednih društava. Najzastupljeniji oblik privrednih društava koji je I najefikasniji u organizaciji privrednog poslovanja je društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Ovo društvo je funkcioniše po principu osnivača-udjeličara ili članova društva. Članovi društva mogu biti i fizička i pravna lica. Društvo može osnovati jedan osnivač ali i više niih. Ako ga osniva jedan osnivač onda se osniva odlukom, a ako ga osnivaju više lica onda se osniva ugovorom o osnivanju. Nakon osnivanja društva zakon imperativo traži da se donese Statut društva. Zakonom je određeno šta statut mora sadržavati ali isto tako daje puno dispoziciju da osnivači koji predstavljaju skupštinu društva urede pojedine specifične odnose. Moj savjet je da se posveti posebna pažnja prilikom izrade statuta jer se on obično radi šablonski. Problem nastupa onda kada se javi potreba da se neke sporne stvari razriješe. Ako je ta stvar uređena statutom sasvim je jasno da će se spor riješiti na jednostavan način. Međutim ako ta stvar nije predviđena statutom tada se javljajju određeni problemi.
Da bi ovaj rad odgovorilo očekivanjima autora potrebno je odgovoriti na par pitanja.
- Da li je moguće istupiti iz društva?
Odgovor ja da je iz društva moguće istupiti,i da zakon to jasno definisao. Prema odredbi člana 332 Zakona o privrednim društvima je određeno da “(1) Ugovorom ili statutom utvrđuju se uvjeti, postupak i posljedice istupanja iz društva. (2) Član društva ima pravo tužbom kod suda tražiti istupanje iz društva, ako su mu ostali članovi ili organi društva prouzrokovali štetu ili je spriječen ispunjavati svoje obaveze, ili mu društvo nameće nesrazmjerne obaveze.”
Ono što je bitno iz ove odredbe zapamtiti je to da se uvjeti uređuju zakonom i Statutom! Međutim bitno je napomenuti da se iz društva ne može istupiti samo zato što to osnivač hoće. Osnivaču se mora nanijeti šteta ili mu se mora onemogućiti da shodno svojim osnivačkim djelima vrši osnivačke dužnosti. Ako mu drugi osnivači ili društvo onemogućuju da istupi iz društva, onda osnivač ma pravo da putem suda istupi iz društva. Potrebno je naglasiti da su sudovi rigorozni po pitanju istupanja i zato se ovim postupcima mora pristupiti ozbiljno i profesionalno.
- Da li član društva koji istupa ima pravo na naknadu?
Član društva shodno odredbi člana 334. Zakona ima pravo na nadoknadu tržišne vrijednosti udjela na dan prestanka članstva. Međutim u postupku istupanja valiku ulogu ima vještačenja na okolnosti tržišne vrijednosti osnivačkih udjela. Ako to budete vještačili prostim ekonomskim metodama vrijednost vaših uloga će biti zanemarljiva. Vještačenje mora vršiti ovlašteni procjenitelj kojih je veo a malo na našem tržištu. Moram napomenti da ova vještačenja nimalo nisu jeftina i kreću se oko 5000 KM. U stvari to su jedne vrste revizije društva.
- Da li članu društva koji istupa nakon istupanja prestaju sva ovlaštenja?
Prema odredbi člana 334 istupanjem iz članstva u društvu prestaju prava koja iz tog članstva proizlaze, ali tek kada presuda suda postane pravomoćna.
Nadam se da sam bar malo približio ovu veoma složenu materiju i time olakšao primjenu istupanja u praksi.
