DA LI SU FIZIČKA LICA POREZNI OBVEZNICI U FEDERACIJI BIH?
Oporezivost fizičkih lica u Federaciji BiH propisano je sa više fiskalnih propisa i to:
- Zakon o porezu na dohodak;
- Zakonu o porezu na dobit;
- Zakonu o PDV BiH;
- Zakoni o porezu na imovinu – Kantonalni propisi;
OPOREZIVOST SAMOSTALNOG RADA FIZIČKIH LICA PO ZAKONU O POREZU NA DOHODAK
Prema Zakonu o porezu na dohodak obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije BiH koji ostvaruje dohodak u Federaciji BiH i izvan Federacije BiH, nerezident koji obavlja samostalnu i nesamostalnu djelatnost na teritoriji Federaciej BiH, nerezident koji koji ostvaruje prihod na teritoriji Federacije od pokretne i nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala, ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv prema ovom Zakonu
Rezidentom Federacije, u smislu ovog Zakona, smatra se fizičko lice koje: ima prebivalište na teritoriji Federacije, na teritoriji Federacije neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u bilo kojem poreznom periodu, ima prebivalište u Federaciji a na osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti van područja Federacije ostvaruje prihode iz federalnog budžeta i/ili budžeta Bosne i Hercegovine.
Izuzetno, rezidentima Federacije smatraju se i fizička lica-povratnici koji su ostvarili povratak na područje Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta kao i druga fizička lica koja imaju prebivalište na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta a koja ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju sjedište na području Federacije.
Nerezidentom, u smislu ovog Zakona, smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije nema prebivalište i stalno boravište, a koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana.
Pod stalnim mjestom poslovanja podrazumijeva se mjesto gdje je djelatnost registrirana. 3. Fizička lica koja ne podliježu oporezivanju
Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje porezni obveznik ostvari od: 1) nesamostalne djelatnosti, 2) samostalne djelatnosti, 3) imovine i imovinskih prava, 4) ulaganja kapitala, 5) učešće u nagradnim igrama i igrama na sreću.
Zakon propisuje poreznu obavezu fizičkog lica na osnovu nesamostalne djelatnosti i na osnovu samostalne djelatnosti.
Obračun i plaćanje poreza za nesamostalnu djelatnost vrši poslodavac kod koga je zaposleno fizičko lice prilikom svake uplate plaće i naknada koje imaju karakter plaće, a obračun i plaćanje poreza od samostalne djelatnosti vrši samo fizičko lice.
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fizičko lice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem s ciljem ostvarenja dohotka. U dohotke od samostalne djelatnosti ubrajaju se dohoci od: 1) obrta i djelatnosti srodnih obrtu, 2) poljoprivrede i šumarstva, 3) slobodnih zanimanja, 4) drugih samostalnih djelatnosti.
Slobodnim zanimanjima smatraju se: 1) samostalna djelatnost zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, poreznih savjetnika, samostalnih računovođa, inženjera, arhitekata, prevodilaca, turističkih vodiča i druge slične djelatnosti, 2) samostalna djelatnost naučnika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti, 3) samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti,
Porezna osnovica utvrđuje se principom blagajne, tj. dohotkom koji je fizičko lice naplatilo.
Obračun poreza na dohodak vrši se po stopi od 10% na oporeziv dohodak od samostalne djelatnosti, koji predstavlja razliku između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda koji su vezani za stvaranje prihoda.
Bitno je napomenuti da u poslovne prihode spadaju svi prihodi stečeni iz bilo kojeg izvora, primljeni u gotovini, stvarima i uslugama, koji su ostvareni samostalnim ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti, bez obzira na to da li je fizičko lice registrirano ili ne za obavljanje te djelatnosti. Ako je prihod ostvaren u vidu imovine (izuzev gotovine) ili usluga, iznos prihoda jednak je tržišnoj vrijednosti dobijene imovine ili izvršene usluge.
Fizičkim licima koja ostvaruju dohodak od povremene samostalne djelatnosti rashodi se priznaju u visini od 20% ostvarenog prihoda. Licima koja kao naučnici, umjetnici, stručnjaci, novinari i druga lica u okviru djelatnosti iz ovog Zakona ostvaruju autorske naknade, rashodi se priznaju u visini od 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu.
Dohodak od imovine uključuje prihod ostvaren: 1) iznajmljivanjem nepokretne imovine (zgrade, zemljišta i dr.), 2) otuđenjem nekretnina, 3) iznajmljivanjem opreme, transportnih vozila i druge pokretne imovine ukoliko iznajmljeni predmeti ne služe za obavljanje samostalne djelatnosti.
Prihodi ostvareni davanjem u zakup i prodajom zemljišta koje se može koristiti u poljoprivredne svrhe ili za obavljanje poslova iz oblasti šumarstva, a koje se do sada nije koristilo u ove svrhe, smatraju se dohotkom od imovine.
Porezni obveznik ima mogućnost odbijanja stvarnih troškova po principu blagajne ili priznavanja troškova u procentu od ostvarenog prihoda.
U slučaju kada se porezni obveznik odluči za procentualno odbijanje troškova taj metod mora se primjenjivati tokom tekućeg poreznog perioda i tokom pet narednih uzastopnih poreznih perioda i to na sve dohotke od iznajmljivanja imovine.
Troškovi koji se priznaju u procentu od prihoda ostvarenog na osnovu iznajmljivanja imovine iznose: 1) 30% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja nepokretne imovine (zgrade, zemljišta i dr.) i pokretne imovine, 2) 50% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna taksa.
Ne oporezuje se dohodak ostvaren prodajom nekretnina koje su do otuđenja služile za stanovanje poreznog obveznika i/ili uzdržavanih članova njegove uže porodice, kao ni dohodak ostvaren otuđenjem nekretnina nakon tri godine od dana sticanja tih nekretnina.
Porez na dohodak od imovinskih prava utvrđuje se principom blagajne prilikom otuđenja imovinskih prava, a poreznu osnovicu predstavlja razliku između tržišne vrijednosti imovinskih prava i nabavne vrijednsoti imovinskih prava uvećanu za ras proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.
Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se u visini godišnjeg iznosa, a na osnovu dohotka od djelatnosti koji je utvrđen za posljednji porezni period, a plaća se mjesečno u visini od 1/12 godišnjeg iznosa akontacije.
Porezni obveznik koji prvi put počinje sa obavljanjem registrirane samostalne djelatnosti nije dužan podnijeti prijavu za plaćanje akontacije poreza na dohodak za prvu godinu poslovanja. Porezni obveznik može izmijeniti visinu mjesečne akontacije uz prilaganje validne dokumentacije kojom dokazuje razloge smanjenja, odnosno povećanja prijavljenog iznosa mjesečne akontacije poreza na dohodak.
Akontacija poreza na dohodak plaća se mjesečno i to do 15. u mjesecu za protekli mjesec.
Obračun poreza po odbitku na dohodak od samostalne djelatnosti – Porez na dohodak od samostalne djelatnosti, koji nerezident ostvari povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti (umjetnici, sportisti, književnici i dr.), uključujući i djelatnosti vezane za novinarstvo, radio, televiziju, te organizaciju zabavnih priredbi, plaća se po odbitku od ukupne naknade po stopi od 10%.
Akontaciju poreza na dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatioci dohotka po stopi od 10% prilikom svake isplate.
Porezni obveznici koji obavljaju registrovanu samostalnu djelatnost obavezni su voditi Knjigu prihoda i Knjigu rashoda, na bazi kojih se utvrđuje porez na dohodak i na bazi kojih se popunjava i Godišnja prijava poreza na dohodak GPD-1031, koja se predaje nadležnoj poreznoj upravi do 31.03. tekuće godine za prethodnu godinu.
Mjesto plaćanja poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti koji ostvare rezidenti, plaća se prema mjestu prebivališta poreznog obveznika.
Porez na dohodak od samostalne djelatnosti, plaća se prema mjestu registracije djelatnosti.
Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava plaća prema mjestu gdje se nepokretna imovina nalazi, a za pokretnu imovinu mjesto plaćanja je prema mjestu registracije samostalne djelatnosti, odnosno prebivališta poreznog obveznika.
Porez na dohodak od ulaganja kapitala plaća se prema mjestu gdje je takav prihod ostvaren.
Porez na dohodak od nagradnih plaća se prema prebivalištu fizičkog lica kojem je isplaćen dobitak ostvaren učešćem u nagradnoj igri i/ili igri na sreću, a kada se radi o fizičkom licu koje nema prebivalište na teritoriji Federacije obračunati i obustavljeni porez na ostvareni dobitak plaća se prema sjedištu isplatioca.
Porez na dohodak koji potiče od prihoda ostvarenih iz više različitih izvora plaća se prema mjestu prebivališta poreznog obveznika.
Porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost, kao i oni koji počinju ostvarivati dohodak neposredno iz inozemstva, te oni koji počinju davati u zakup i iznajmljivati pokretnu i nepokretnu imovinu (osim onih koji iznajmljuju kuće, stanove, sobe i krevete putnicima i turistima koji plaćaju boravišnu taksu), dužni su nadležnoj jedinici Porezne uprave prijaviti početak obavljanja djelatnosti davanja u zakup i iznajmljivanja, kao i ostvarivanja dohotka u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana ostvarivanja dohotka.
