Do sada smo u više navrata pisali o načini osnivanja privrednih društava i drugi oblika organizovanja pravnih lica. Ono što je dosta aktuelna tema u privrednom poslovanju je prestanak rada privrednih društava. Ukoliko želimo da se detaljno upoznamo oko tih postupaka potrebno je konsultovati dva najbitinija zakonska propisa i to Zakon o privrednim društvima i Zakon o registraciji poslovnih subjekata. Zakon o privrednim društvima je propisao kada i pod kojim uvjetima dolazi do prestanka rada društva. Prema ovom zakonu društvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica. Društvo prestaje na dan upisa prestanka u registar društava. Ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno, po prestanku društva provodi se likvidacija. To znači da nakon što društvo bude brisano iz sudskog registra provodi se postupak likvidacije prema odredbama Zakona o likvidaciji privrednih subjekata. Slučajevi pod kojim prestaje društvo su:
a) isteka perioda za koji je osnovano;
b) spajanja, pripajanja i podjele;
c) okončanjem stečajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka usljed nedostatka imovine;
d) prestankom na osnovu odluke suda;
e) odlukom skupštine društva.
Osim navedenih razloga društvo može prestati odlukom suda donesenom na osnovu zahtjeva nadležnih organa ili lica koje dokaže pravni interes kada:
a) najviši organ društva utvrđen osnivačkim aktom ili statutom društva ne sastaje se i ne vrši svoja ovlaštenja ili nije vršen izbor organa čiji je prethodni mandat istekao duže od dvije godine;
b) duže od dvije godine društvo ne ostvaruje prihode;
c) društvu je oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti;
d) više ne postoje zakonom utvrđeni uvjeti za daljnje postojanje društva u obliku u kojem je upisano u registar društava.
Prije donošenja odluke o prestanku društva, sud može odrediti rok za otklanjanje uzroka zbog kojih je donošenje odluke predloženo.
Ono što možemo zaključiti je to da društvo prestaje sa radom iz dvije grupe razloga. Jedna grupa je zbog određenih problema koje nastaju u poslovanjju a druge možemo definisati kao razloge nepostojanje funkcionalne opravdanosti rada privrednog društva. Odluku o prestanku rada društva iz funkcionalnih razloga donosi sud. U praksi se postavlja pitanja koji sud ne nadležan da donese odluku o prestanku rada društva, da li općinski sud u redovnoj parničnom postupku ili registraski sud? Postoji nemali broj tužbi pokrenuto u običnoj parnici gdje stranke nakon što dobiju saznanja o određenim razlozima koji mogu dovesti do prestanka rada društva pokreću običnu parnicu vodeći se odredbom zakona da društvo prestaje odlukom suda. Kao primjer navodimo situaciju kada zainteresovana osoba dođe do saznanja da je osnivač društva brisan iz registra a to društvo nije prijavilo sudskom registru već regularno preduzima radnje u privrednom poslovanju. Da bi dobili pravi odgovor u vezi nadležnosti suda moramo da primjenimo drugo zakon a to je Zakon o registraciji poslovnih subjekata. Prema ovom zakonu za brisanje iz registra mjerodavan je nadležni registarski sud. Osoba koja ima pravni interes može mjerodavnom registarskom sudu podnijeti zahtjev za brisanje neutemeljenog konačnog upisa. Zahtjev o brisanju može se podnijeti u roku od 15 dana od dana saznanja za upis, a najkasnije u roku od 90 dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”. Znači sud koji je nadležan da vrši brisanje iz sudskog registra je registarski sud kako je to zakon jasno definisao.
Ovaj zakon je uredio i razloge brisanja društva ako se jave bitni razlozi koji mogu dovesti do prestanka rada društva zato što više ne postoje funkcionalne pretpostavkeda društvo može nastaviti sa radom. Tako će nadležni registarski sud brisati neutemeljeni upis, na zahtjev osobe koja ima pravni interes ili po službenoj dužnosti, u slučaju da se u postupku ustvrdi: da je upis izvršen bez podnošenja propisane isprave; da su nakon donošenja rješenja o upisu propisani drugi uvjeti za registraciju poslovnoga subjekta, a poslovni subjekt je propustio uskladiti te uvjete u propisanome roku i u drugim slučajevima u kojima je po zakonu upis bio nedopustiv ili je naknadno postao nedopustiv. Upravo ovi razlozi se mogu svrstati u kategoriju vanrednih razloga za prestanak rada društva.
Postupak brisanje je zakonom jasno definisan. Mjerodavni registarski sud, po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresirane osobe, izvijestit će subjekt upisa o pokrenutom postupku brisanja, odnosno podnijetom zahtjevu za brisanje, zajedno s pozivom poslovnom subjektu da se u određenome roku izjasni o zahtjevu i/ili dostavi prijeko potrebne isprave. Nakon toga sud će zakazat ročište radi utvrđivanja odlučujućih činjenica. Na ročište pozvat će subjekt upisa čije se brisanje traži i podnositelja zahtjeva za brisanje subjekta upisa. Registarski sud po ocjeni utvrđenih činjenica donijet će rješenje o brisanju konačnoga upisa ili o obustavi postupka, odnosno odbijanju zahtjeva za brisanje. Neutemeljeni upis briše se po pravomoćnosti rješenja o brisanju donijetom u ovome postupku.
Postupak vnrednog i redovnog brisanja privrednog subjekta iz registra suda je zakonom definisano i kao takve ih treba pravilno primjeniti.
Sarajevo dana 15.04.2022.g.
Doc.dr.Esad Hrvačić