Doc.dr.Esad Hrvačić, Nadležnost sudova u parničnim postupcima u Federaciji Bosne i Hercegovine

Nadležnost sudova u parničnim postupcima u Federaciji Bosne i Hercegovine

Uvod

Nadležnost sudova predstavlja jedan od osnovnih principa svakog pravosudnog sistema i definiše okvir u kojem sudovi mogu djelovati u skladu sa zakonom. U pravnom smislu, nadležnost je ovlaštenje određenog suda da odlučuje o određenoj vrsti sporova, zavisno od njihove prirode, vrijednosti, složenosti ili mjesta nastanka.

U Federaciji Bosne i Hercegovine, nadležnost sudova u parničnim postupcima uređena je Zakonom o parničnom postupku (ZPP). Ovaj zakon jasno propisuje pravila o tome koji sud je ovlašten da odlučuje u prvom stepenu, u žalbenom postupku, te na koji način se određuje teritorijalna (mjesna) pripadnost suda za konkretne sporove.

Nadležnost sudova dijeli se na stvarnu i mjesnu nadležnost. Stvarna nadležnost određuje nivo suda (općinski, kantonalni ili viši), dok mjesna nadležnost definiše teritorijalni okvir u kojem sud ima ovlasti da odlučuje. Osim ovih osnovnih podjela, nadležnost se može prilagođavati specifičnim potrebama i okolnostima putem posebnih pravila, poput isključive, delegirane ili sporazumne mjesne nadležnosti.

Razumijevanje pravila o nadležnosti sudova je ključno, ne samo za pravne stručnjake, već i za građane, jer osigurava zakonitost postupka i efikasno ostvarivanje pravde. Kroz ovaj članak pruža se detaljan pregled pravila o nadležnosti sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine, sa posebnim osvrtom na stvarnu i mjesnu nadležnost, njihove oblike i praktičnu primjenu.

1. Stvarna nadležnost

Stvarna nadležnost sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine odnosi se na pravo i obavezu određenog nivoa suda da odlučuje o određenim vrstama predmeta. Ovo pravilo je ključan segment pravnog sistema, jer osigurava da svaki predmet bude riješen pred sudom koji ima zakonske ovlasti, odgovarajuću stručnost i kapacitet za donošenje pravedne odluke.Stvarna nadležnost se određuje prema složenosti predmeta i njegovoj vrijednosti, a uređena je Zakonom o parničnom postupku (ZPP) i drugim posebnim zakonima. Ova nadležnost osigurava podjelu poslova između različitih nivoa sudova, kako bi se izbjeglo preopterećenje jednog nivoa i kako bi se omogućilo efikasno rješavanje sporova.

Stvarna nadležnost sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine je ključna za pravilno funkcionisanje pravosudnog sistema. Jasno propisana pravila omogućavaju da se predmeti rješavaju pred odgovarajućim sudovima, što doprinosi efikasnosti, pravičnosti i zakonitosti sudskih postupaka. Pravilno određivanje stvarne nadležnosti ne samo da osigurava ispravan tok pravde, već i jača povjerenje građana u sudski sistem.

Primjeri:

1. Općinski sud:
   • Tužba za naknadu štete u iznosu od 5.000 KM.
   • Spor između fizičkih lica zbog ugovora o kupoprodaji stana.
2. Kantonalni sud:
   • Žalba na presudu općinskog suda.
   • Sporovi u kojima je vrijednost spora veća od 50.000 KM, ako je to predviđeno posebnim zakonom.

Zašto je bitno?

Pravilno određivanje stvarne nadležnosti sprječava da niži sudovi odlučuju o složenim predmetima koji su izvan njihove kompetencije.

2. Mjesna nadležnost

Mjesna nadležnost sudova predstavlja ključan segment pravnog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine, jer uređuje teritorijalnu pripadnost suda za određeni spor. Njena svrha je da obezbijedi pravednost, efikasnost i praktičnost sudskog postupka, omogućavajući strankama da svoje sporove rješavaju pred sudom koji ima najbližu geografsku i logičku povezanost s predmetom spora.

Mjesna nadležnost najčešće zavisi od prebivališta ili boravišta tuženog, mjesta nastanka spora, ili drugih okolnosti koje zakon prepoznaje kao relevantne za određivanje sudske nadležnosti. Ova nadležnost se dijeli na različite oblike – opštu, posebnu, isključivu, delegiranu i sporazumnu – svaki od kojih ima svoje specifične karakteristike i svrhu.

Pravilno utvrđivanje mjesne nadležnosti osigurava da se sporovi rješavaju na način koji je praktičan za stranke i povezan s činjenicama i pravnim odnosima u predmetu. Ovo je posebno važno u situacijama kada je tužilac u osjetljivijem položaju, kao što su sporovi o zakonskom izdržavanju, naknadi štete ili bračni sporovi.

Mjesna nadležnost je često predmet spora između stranaka, jer nepravilno određivanje nadležnosti može dovesti do proceduralnih prepreka, poništavanja odluka ili gubitka vremena i resursa. Zbog toga Zakon o parničnom postupku (ZPP) jasno propisuje pravila za svaku situaciju, omogućavajući sudovima i strankama da brzo i precizno utvrde kojem sudu pripada pravo da vodi konkretan postupak.

Ovaj članak će detaljno objasniti različite oblike mjesne nadležnosti, njihov značaj, primjenu i primjere iz prakse, pružajući čitaocima cjelovitu sliku ovog važnog pravnog koncepta.

2.1. Isključiva mjesna nadležnost

Isključiva mjesna nadležnost primjenjuje se u specifičnim vrstama sporova u kojima zakon propisuje da samo jedan sud može biti nadležan. Ovo pravilo ima najveći prioritet u sistemu mjesne nadležnosti i sprječava sukobe nadležnosti.

Vrste sporova s isključivom mjesnom nadležnošću:

1. Sporovi o nekretninama

Isključivo je mjesno nadležan sud na čijem području se nekretnina nalazi. Ovo obuhvata sporove o:

1. • pravu vlasništva na nekretninama,
   • drugim stvarnim pravima,
   • smetanje posjeda na nekretninama,
   • zakupnim i najamnim odnosima na nekretninama,
   • ugovorima o korištenju stana ili poslovnog prostora.

Primjer: Ako se vodi spor o vlasništvu kuće koja se nalazi u Mostaru, nadležan je isključivo sud u Mostaru, bez obzira na prebivalište ili boravište stranaka.

1. Sporovi o zrakoplovima i brodovima

Nadležan je sud na čijem području se vodi registar zrakoplova ili broda. Ovo uključuje sporove o:

1. • pravu vlasništva,
   • drugim stvarnim pravima,
   • zakupnim odnosima,
   • smetanje posjeda na zrakoplovima i brodovima.

Primjer: Ako se vodi spor o vlasništvu broda registrovanog u luci Neum, sud u Neumu ima isključivu nadležnost.

1. Sporovi zbog smetanja posjeda na brodovima i zrakoplovima

Osim suda prema mjestu registra, mjesno je nadležan i sud na čijem području je došlo do smetanja posjeda.

Primjer: Ako je do smetanja posjeda na brodu registrovanom u Neumu došlo u luci Ploče, sud u Neumu ili sud u Pločama mogu biti nadležni, zavisno od okolnosti.

1. Sporovi u vezi s izvršnim i stečajnim postupcima

Za sporove koji nastaju u toku ili u vezi s:

1. • sudskim ili administrativnim izvršnim postupkom,
   • stečajnim postupkom,

nadležan je sud koji vodi izvršni ili stečajni postupak.

Primjer: Ako se vodi stečajni postupak u Sarajevu, svi povezani sporovi rješavaju se pred sudom u Sarajevu.

1. Sporovi vezani za poslovne jedinice pravnih osoba

Ako pravna osoba ima poslovnu jedinicu izvan sjedišta, a spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice, isključivo je nadležan sud na čijem području se poslovna jedinica nalazi.

Primjer: Ako poslovnica banke u Tuzli pruža uslugu koja je predmet spora, sud u Tuzli ima isključivu nadležnost.

1. Sporovi iz nasljednopravnih odnosa

Dok se ostavinski postupak ne završi, svi povezani sporovi vode se pred sudom koji vodi ostavinski postupak.

Primjer: Ako se ostavinski postupak vodi u Zenici, svi sporovi vezani za nasljeđe rješavaju se pred sudom u Zenici.

2.2  Delegirana mjesna nadležnost

Delegirana nadležnost se primjenjuje kada nadležni sud iz objektivnih razloga ne može voditi postupak, pa viši sud dodijeli predmet drugom sudu.

Primjeri:

1. Sukob interesa:
   • Ako su svi sudije općinskog suda u Sarajevu izuzeti zbog poznanstva s tužiteljem, kantonalni sud može delegirati predmet općinskom sudu u Visokom.
2. Lakše vođenje postupka:
   • Ako se većina dokaza nalazi u Tuzli, iako je prvobitno nadležan sud u Zenici, viši sud može prenijeti nadležnost sudu u Tuzli.

Zašto je bitno?Delegiranje nadležnosti osigurava nepristrasnost suda i omogućava efikasnije vođenje postupka.

2.3. Posebna mjesna nadležnost

Posebna mjesna nadležnost omogućava strankama da pokrenu postupak pred sudom koji ima specifičnu vezu sa sporom, pored suda opšte mjesne nadležnosti. Ova vrsta nadležnosti primjenjuje se u sljedećim vrstama sporova prema Zakonu o parničnom postupku (ZPP):

1. Sporovi o naknadi štete (Član 32. ZPP-a)

U sporovima za naknadu štete, osim suda opšte mjesne nadležnosti (prebivalište ili boravište tuženog), nadležan je i:

• Sud na čijem je području štetna radnja počinjena.
• Sud na čijem je području nastupila štetna posljedica.
• Sud prema prebivalištu ili boravištu tužioca, ako je šteta nastala zbog smrti ili teške tjelesne povrede.

Primjer:

• Ako je saobraćajna nesreća koja je uzrokovala štetu nastala u Tuzli, tužitelj može pokrenuti postupak pred sudom u Tuzli, iako tuženi ima prebivalište u Sarajevu.

2. Sporovi radi zaštite prava potrošača (Član 33a. ZPP-a)

Pored suda opšte mjesne nadležnosti, potrošač može podnijeti tužbu pred sudom:

• Na čijem području ima prebivalište ili boravište.

Primjer:

• Ako potrošač iz Bihaća pokrene spor protiv prodavca iz Sarajeva zbog nedostatka na kupljenom proizvodu, može podnijeti tužbu sudu u Bihaću, iako prodavac ima sjedište u Sarajevu.

3. Sporovi za zakonsko izdržavanje (Član 34. ZPP-a)

U ovim sporovima, ako je tužilac osoba koja traži izdržavanje, može pokrenuti postupak pred sudom:

• Na čijem području ima prebivalište ili boravište.

Primjer:

• Dijete iz Mostara može tužiti roditelja za izdržavanje pred sudom u Mostaru, iako roditelj živi u Zenici.

4. Bračni sporovi (Član 35. ZPP-a)

Za sporove koji se odnose na utvrđivanje postojanja ili nepostojanja braka, poništaj braka ili razvod braka, osim suda opšte mjesne nadležnosti, nadležan je i:

• Sud na čijem području su bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište.

Primjer:

• Ako su supružnici posljednje zajedničko prebivalište imali u Tuzli, razvod braka može se pokrenuti pred sudom u Tuzli, iako jedan od supružnika sada živi u Sarajevu.

5. Sporovi radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva (Član 36. ZPP-a)

Ako je tužilac dijete, može podnijeti tužbu pred sudom:

• Na čijem području ima prebivalište ili boravište.

Primjer:

• Dijete iz Zenice može pokrenuti postupak za utvrđivanje očinstva pred sudom u Zenici, iako tuženi otac živi u Mostaru.

6. Sporovi vezani za poslovne jedinice pravnih osoba (Član 37. ZPP-a)

Ako spor proizlazi iz pravnog odnosa poslovne jedinice pravnog lica koja se nalazi izvan sjedišta, pored suda opšte mjesne nadležnosti, nadležan je i:

• Sud na čijem području se nalazi poslovna jedinica.

Primjer:

• Ako spor proizlazi iz pravnog odnosa poslovne jedinice banke u Bihaću, nadležan je sud u Bihaću, iako je sjedište banke u Sarajevu.

7. Sporovi iz nasljednopravnih odnosa (Član 38. ZPP-a)

Dok ostavinski postupak nije pravomoćno završen, pored suda opšte mjesne nadležnosti, nadležan je i:

• Sud koji vodi ostavinski postupak.

Primjer:

• Ako se ostavinski postupak vodi u Zenici, svi sporovi koji se odnose na nasljedstvo vode se pred sudom u Zenici, čak i ako stranke žive u drugim gradovima.

8. Sporovi iz radnih odnosa (Član 40. ZPP-a)

Pored suda opšte mjesne nadležnosti, nadležan je i:

• Sud na čijem se području rad obavljao ili se trebao obavljati,
• Sud na čijem je području radni odnos zasnovan.

Primjer:

• Radnik iz Tuzle može tužiti poslodavca iz Sarajeva pred sudom u Tuzli, ako se rad obavljao u Tuzli.

9. Sporovi zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima (Član 41. ZPP-a)

Pored suda opšte mjesne nadležnosti, nadležan je i:

• Sud na čijem području se dogodilo smetanje posjeda.

Primjer:

• Ako se spor zbog smetanja posjeda na automobilu desio u Mostaru, nadležan je sud u Mostaru.

10. Sporovi po mjestu plaćanja (Član 39. ZPP-a)

Za sporove koji se odnose na potraživanja po mjenicama ili čekovima, pored suda opšte mjesne nadležnosti, nadležan je i:

• Sud mjesta plaćanja.

Primjer:

• Ako je mjesto plaćanja mjenice određeno u Zenici, sud u Zenici može biti nadležan za spor, iako tuženi ima prebivalište u Sarajevu.

2.4. Opšta mjesna nadležnost

Opšta mjesna nadležnost primjenjuje se kada zakon ne propisuje drugačija pravila. Sud na čijem području tuženi ima prebivalište ili boravište vodi postupak.

Primjeri:

1. Prebivalište tuženog:
   • Ako tuženi ima prebivalište u Sarajevu, sud u Sarajevu je nadležan za tužbu.
2. Boravište tuženog:
   • Ako tuženi nema stalno prebivalište, ali privremeno boravi u Mostaru, sud u Mostaru je nadležan.

Zašto je bitno?Ovo pravilo štiti interese tuženog, jer postupak vodi sud koji je najbliži njegovom prebivalištu ili boravištu.

2.5. Sporazumna mjesna nadležnost

Sporazumna mjesna nadležnost omogućava strankama da dogovorom odaberu sud koji nije inače mjesno nadležan, pod uslovom da zakon ne propisuje isključivu nadležnost.

Primjeri:

1. Dogovor stranaka:
   • Tužitelj iz Sarajeva i tuženi iz Zenice dogovore da njihov spor vodi sud u Mostaru, jer je to sredina prikladna za obje strane.
2. Ugovorom predviđeno:
   • U poslovnim ugovorima često se navodi sud koji će biti nadležan za sve sporove. Na primjer, kompanije iz Sarajeva i Tuzle mogu ugovoriti da eventualni spor vodi sud u Tuzli.

Zašto je bitno?

Sporazumna nadležnost pruža fleksibilnost strankama, omogućavajući im da odaberu sud koji je najprikladniji za njihov spor.