Obaveze člana društva sa ograničenom odgovornošću
Danas u vremenu afirmacije privatnog kapitala i poslova vezanih za privatni kapital, veoma je značajno znati koje obaveze ima osnivač u društvu sa ograničenom odgovornošču. Obrađujemo društvo sa ograničenom odgovornošću iz razloga što je većina pravnih subjekata osnovana kao društvo sa ograničenom odgovornšću (u daljem tekstu: d.o.o.).
Kao što je poznato d.o.o se može osnovati sa jednim ili više osnivača. Ako je jedan osnivač ili ako jedan od osnivača ima preko 50 % udjela onda je jasno da svu odgovornost za funkconisanje društva preuzima taj osnivač. Međutim, kao značajno pitanje se postavlja „koje su obaveze osnivača u d.o.o sa više osnivača?“
Zakon o privrednim društvima FBIH u članu 32 navodi:
„Član 32
(Lica koja imaju posebne dužnosti prema društvu)
(1) Posebne dužnosti prema društvu imaju:
- a) članovi društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komplementari;
- b) član društva sa ograničenom odgovornošću koji posjeduje značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili član društva sa ograničenom odgovornošću koji je kontrolni član društva u smislu povezanih lica;
- c) dioničar koji posjeduje značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili dioničar koji je kontrolni dioničar u smislu povezanih lica; d) članovi uprave, predsjednik i članovi nadzornog odbora, zastupnici i prokuristi; e) likvidacioni upravnik.
(2) Značajno učešće u osnovnom kapitalu društva u smislu stava (1) tač. b) i c) ovog člana iznosi učešće od najmanje 20% u osnovnom kapitalu društva.
(3) Kontrolni član društva ili kontrolni dioničar u smislu stava (1) tač. b) i c) ovog člana je lice koje ima više od 50% glasačkih prava u privrednom društvu na osnovu običnih dionica ili koje na drugi način vrši kontrolni uticaj nad upravljanjem i vođenjem poslova društva.
(4) Lica iz stava (1) ovog člana obavljaju svoje poslove savjesno, sa pažnjom dobrog privrednika i u razumnom uvjerenju da djeluju u najboljem interesu društva (u daljnjem tekstu: dužna pažnja).
(5) Lice koje postupi sa dužnom pažnjom ne odgovara za štetu koja iz takve procjene nastane za društvo.”
Iz citirane odredbe je nesporno da zakon poznaje tri kategorije osnivača i to: osnivači sa malim udjelima ispod 20%, značajni osnivači od 20 % do 50 % i kontrolni član koji imaju preko 50 % udjela.
Osnivači do 10 % se smatraju manjiskim osnivačima i oni imaju pravo zaštite kao manjina. O tome će mo nešto više i daljem toku ovog rada.
Značajni osnivači imaju posebnu dužnost prema društvu. Zakon nije odredio koje su to dužnosti ali je sasavim jasno odredio da imaju obavezu da nadziru zakonitost rada društva. Posebna obaveza prema značajnim osnivačima je u društvima u kojim nema nadzornog odbora. Član društva koje nema nadzorni odbor ima pravo neposredno nadzirati poslovanje društva, poslovne knjige i spise, zalihe i blagajničko poslovanje i sačiniti bilans društva za svoje potrebe. To znači da član društva mora biti aktivni sudionik poslovnih aranžmana i funkcionisanja društva. Čak šta više, on ima pravo sa sačinjava i posebne finansijske izvještaje o radu društva. Također ima i obavezu da preduzima radnje na sprečavanju nezakonitosti rada društva, mada je zakon u tom pogledu nedovoljno jasan. Nejasno je u kom svojstvu osnivač može preduzimati određene pravne radnje ako nije ovlašteno lice?
Kada su u pitanju prava manjiskih osnivača do 10 % njihova prava su dosta ograničena. Međutim, oni ukoliko posumnjaju u nezakonitost u radu društva koja im ugrožava njihova osnivačka prava imaju pravo pred sudom tražiti reviziju. Revizija se traži u vanparničnom postupku. Na prijedlog osnivača koji mora biti obrazložen sud će angažovati revizorski kuću koja će za određeni period uraditi reviziju društva. Sud će također odrediti i troškove revizije ako se strane same ne dogovore a koji obično padaju na teret društva.
Nakon završene revizije sud može naložiti osnivačima održavanje skupštine društva u cilju rješavanja eventualnih probleme koje utvrdi revizija. Ukoliko se utvrdi nezakonitost u radu društva koja je nanijela štetu društvu, manjinski osnivač ima pavo tražiti od društva da od uprave i ovlaštenih lica i organa traži nadonkadu štete.
Koliko u istinu manjinski osnivači maju pravnu zašititu, presudite sami, ja smatram da je ona nedovoljna da bi se zaštitio uloženi kapital.
