Obaveza upisa prava vlasništva u korist društva na nekretninama koje se unose kao kapital društva
Nije sporno da u postupku osnivanja privrednih društva u kapital se mogu unijeti pokretne i nepokretne stvari. U većini slučajeva kao pokretne stvari se unose novčana sredstva. Da bi novčana sredstva bila unesena registarskom odjelu suda se mora dostaviti dokaz da je novčani kapital uplaćen. Kapital se uplaćuje kod poslovne banke na tkz. prelazni račun, stim se da banci mora dostaviti primjerak odluke o osnivanju društva. Ukoliko se radi o stranom licu osnivač mora dostaviti tkz. bijeli karton o prijavi svog boravka u BIH. Banka izdaje potvrdu o uplati novčanog kapitala što je dokaz da je kapital uplaćen.
Kao što smo naprijed kazali kapital može biti i u nekretninama. Tu je Zakon o privrednim društvima FBIH dao određen uvjet. Odredbom člana 307. stav.4. Zakona je utvrđeno da:
„(4) Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u potpunosti uneseni u društvo do dana podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društava, tako da društvo može njima trajno i slobodno raspolagati”.
Analizirajući navedenu normu jasno je da se prije nego što se zahtjev bilo o osnivanju ili povećanju osnovnog kapitala društva preda registarskom odjelu suda, mora na temelju valjanog pravnog posla nekretnina koja je predmet povećanja kapitala ili osnivanja društva, kao vlasništvo društva upisati u zemljišne knjige. To je jedini način da se registarskom sudu dostavi dokaz da društvo sa predmetnom nekretninom neograničeno raspolaže.
Postavlja se pitanje kojim pravnim poslom se prenosi vlasništvo na društvo? Radi se u ugovoru ili odluci o osnivanju društva zavisno da li se radi o jednom ili više osnivača. U Odluci ili Ugovoru se mora naznačiti koja se nekretnina unosi sa tačno označenim katarskim česticama, stim da sastavni dio odluke mora biti nalaz vještaka kojim se utvrđuje tržišna vrijednost nekretnine.
Drugo pitanje je da li se u tom slučaju plaća porez na promet nekretnina? Odgovor je da se porez na promet nekretnina ne plaća u slučaju da se radi o unošenju nekretnine u kapital društva.
I kao treće pitanje se postavlja da li osnivač mora biti vlasnik pedmetnih nekretnina? Osnivač kao kapital može unijeti nekretnine samo koje se u njegovom isključivom vlasništu i koje nisu opterećene bilo kakvim teretima.
Na kraju možemo zaključiti da postoji jako mnogo razloga da je unošenje nekretnina u kapital društva afirmativno kako za osnivača tako i za društvo koje se osniva.