POTREBNE PRAVNE RADNJE ZA POKRETANJE IZVRŠNOG POSTUPKA
Izvršni postupak je jedan od najprimjenjljivijih postupaka u građanskom pravu. Sve odluke donesene u parničnom i upravnom postupku, ali i notarske isprave kao i mjenice i čekovi koje se smatraju vjerodostojnim ispravama i druge isprave koje je zakon predvidio kao izvršne isprave (upravni akti koju glase na novčana potraživanja) mogu biti predmetom izvršenja. Bilo koja odluka da bude donesena, a ako se mirnim putem ne izvrši, može i mora biti predmetom izvršenja. Iz ličnog iskustva većina stranaka da bi produžile period izvršenja upuštaju se u izvršne postupke sa nadom da će ispoštovati obustavu izvršenja ili isto i prolongirati. Na ovo ukazujem iz razloga što se svaki dan pred nadležnim općinskim sudovima pokreće veliki broj izvrših postupaka. Uistinu u zavisnosti o kojoj vrsti izvršnih postupaka se radi, postupak izvršenje traje veoma dugo u većini slučajeva i po više godina. O tome će biti govora u narednom dijelu ovog rada.
Ono što svaki građanin treba znati jeste da nadležnost suda za izvršenje odluka kao izvršnih isprava zavisi od predmeta i sredstava izvršenja.
Izvršni postupak se pokreće Prijedlog za izvršenje. Stranke u izvršnom postupku se nazivaju tražilac izvšenja i izvršenik. Tražilac izvršenja je lice bilo fizičko ili pravno koje pokreće postupak i koje je izdejstvovalo izvršnu ispravu. Izvršenik je lice bilo fizičko ili pravno protiv kojeg se pokreće izvršni postupak.
U prijedlogu se obavezno navodi sud pred kojim se pokreće izvršenje. Isto tako u prijedlogu se obavezno navodi izvrša isprava čije se izvršenje traži i na kraju se obavezno navodi prijedlog riješenja na koji se način traži izvršenje. Ovo je najbitniji dio prijedloga jer se mora decidno navesti na što je izvršenje usmjereno da li na pokretnu ili nepokretnu stvar. Ako se izvršenje traži naplatom novčanih potraživanja sa računa izvršenika potrebno je navesti brojeve računa i banke u kojim su računi otvoreni. Ako se izvršenje traži prodajom pokretnih ili nepokretnih stvari neophodno je navesti gdje su pokretne stvari locirane i obavezno da se izvrši njihov popisi putem sudskog izvršitelja. Ako se radi po nepokretnim stvarima neophdno je navesti katastarske oznake i zemljišno knjižne oznake i dostaviti dokaze o vlasništvu izvšenika, a to su zemljišno knjižni izvodci ne stariji od 6 mijeseci. Ako se izvršenje traži predajom određenih stvari u zavisnosti od vrste izvrše isprave, onda se u riješenju navodi da se izvršenje vrši predajom stvari, što će sud izvršiti putem sudskog izvršitelja. Ako se prijedlogom traže i dosuđene kamate onda treba znati da se samo zahtjev ističe, a kamate obračunavaju banke prilikom isplate sredstava glavnog duga.
Prije nego se preda prijedlog za izvršenje sudu neophodno je na izvršnu ispravu staviti klauzulu pravomoćnosti i izvršnosti i orginalnu predati uz prijedlog. Ukoliko se to ne uradi sud neće postupiti po dostavljenom prijedlogu.
Bitnim smatram napomenutui da se u prijedlogu mogu tražiti zatezne kamate ako su dosuđene izvršnom ispravom. Izuzetak su dosuđeni sudski troškovi, kada će sud po prijedlogu strana u izršnom postupku utvrditi zatezne kmate i to od dana donošenja odluke ili postignutog poravnjanja. (ovdje su stavovi sudova različiti)
Sve izvrše isprave ne moraju biti podobne za izvršenje. U praksi je jako veliki broj izvršnih isprava koje nisu podobne za izvršenje, u kom slučaju sudovi takve prijedloge odbacuju. Isprava da bi bila predmetom izvršenja mora biti podobna za izvršenje. Isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj tačno označeni tražioc izvršenja i izvšenik, te predmet, obim i vrijeme izvršenja. Iz ovog se vidi da strane ali i njihovi zastupnici vode računa da njihove izvršne isprave budu tako koncipirane da su podobne za izvršenje. Ukoliko je isprava manjkava onda je bilo gubljenje vremena voditi postupke koji su obično dugotrajni i skupi.
Kada sud zaprimi prijedlog i ako uoči neke nedostatke onda će on pozvati stranku zaključkom da dopuni ili uredi prijedlog, nakon čega ako je prijedlog uredan, donosi riješenje o izvršenju na nači da potvrđuje prijedlog tražioca izvršenja. Rješenje o izvršenju koje donose sudije napr. Općinskog suda u Sarajevu glasi “ODREĐUJE SE IZVRŠENJE …………“. Kod nekih drugih sudova se na poleđinu prijedloga stavlja samo pečat sa sadržajem da se donosi riješenje o izvršenju i popunjavaju samo troškovi postupka. Obavezno u rješenju se određuju troškovi izvršnog postupka koji se dosuđuju tražiocu izvršenja. Na kraju riješenja sa navodi pravna pouka. U pravnoj pouci se strankama daje mogućnost ulaganja prigovora i to u roku od 8 dana od dana dostavljanja. U izvršnom postupku prigovor ne odlaže izvršenje ali u praksi ipak odlaže. Recimo ako se radi o novčanim potraživanjima sud isto dostavlja banci koja samo rezerviše sredstva, ali ih ne isplaćuje tražiocu izvršenja. Tek pošto sud riješi po prigovoru onda sredstva postaju operativna i prebacuju se na račun tražioca izvršenja. Kada su u pitanju nenovčane obaveze prigovor odlaže izvršenje, ali izvršenje odlaže i žalba koju je moguće izjaviti na riješenje kojim se odlučuje po prigovoru.
Kao što rsam naveo na riješenje o izvršenju se može izjavti prigovor. Zakon je jasno i decidno naveo iz kojeg razloga se može izjaviti prigovor. Prigovor protiv rješenja o izvršenju može se podnijeti iz razloga koji spriječavaju izvršenje, a naročito ako:
1) isprava na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju nije izvršna isprava ili ako isprava nije stekla svojstvo izvršnosti;
2) je izvršna isprava na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena van snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka;
3) su se stranke, javnom ili prema zakonu ovjerenom ispravom sastavljenom nakon nastanka izvršne isprave, sporazumjele da neće na osnovu izvršne isprave trajno ili za određeno vrijeme tražiti izvršenje;
4) je protekao rok u kojem se prema zakonu može tražiti izvršenje;
5) je izvršenje određeno na predmetu koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kom je mogućnost izvršenja ograničena;
6) tražilac izvršenja nije ovlašten tražiti izvršenje na osnovu izvršne isprave odnosno ako nije ovlašten tražiti izvršenje protiv izvršenika;
7) nije ispunjen uvjet koji je određen izvršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano;
8) je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastala u vrijeme kad je izvršenik nije više mogao istaći u postupku iz kojeg potiče odluka, odnosno ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastala nakon zaključenja sudskog ili upravnog poravnanja;
9) je na osnovu činjenice koja je nastala u vrijeme kad je dužnik nije više mogao istaći u postupku iz kojeg potiče odluka, odnosno ako je na osnovu činjenice koja je nastala nakon zaključenja sudskog ili upravnog poravnanja, trajno ili za određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno ispunjenje potraživanja;
10) je nastupila zastarjelost potraživanja o čemu je odlučeno izvršnom ispravom.
Nakon što se izjavi prigovor isti se dostavlja suprotnoj stran i koja u roku od 8 dana daje odgovor nakog čega sud odlučuje.
Na rješenje kojim se odlučuje po prigovoru se može izjaviti žalba Kantonalnom sudu.
U kratkim ctama sam pokušao dati jasne upute pravnih radnji potrebnih za pokretanje izvršnog postupka!
Doc.dr.Esad Hrvačić
