Doc.dr.Esad Hrvačić, Mogućnost brisanja pravnog subjekta iz sudskog registra nakon zaključenja stečajnog postupka zbog nedostatka imovine

Mogućnost brisanja pravnog subjekta iz sudskog registra nakon zaključenja stečajnog postupka zbog nedostatka imovine

Uvod

Stečajni postupak predstavlja pravni okvir unutar kojeg se rješavaju financijske teškoće poslovnih subjekata, pružajući povjeriocima priliku da naplate svoja potraživanja. No, kada se utvrdi da stečajna masa nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka, sud može zaključiti postupak zbog nedostatka imovine. Ovaj scenario otvara važno pravno pitanje: da li pravni subjekt, kojem je stečajni postupak zaključen zbog nedostatka imovine, može biti automatski izbrisan iz sudskog registra?

U pravnom poretku Federacije Bosne i Hercegovine, registracija pravnih subjekata i njihovo održavanje u sudskom registru igra ključnu ulogu u osiguravanju pravne sigurnosti i transparentnosti poslovanja. Sudski registar služi kao javna evidencija koja omogućava pristup informacijama o statusu pravnih subjekata, njihovoj solventnosti i drugim relevantnim poslovnim podacima. Brisanje subjekta iz registra nije samo administrativni akt, već nosi sa sobom značajne pravne posljedice, posebno za povjerioce i druge zainteresirane strane.

Analizom relevantnih zakonskih odredbi, kao i proceduralnih zahtjeva koji uređuju postupak brisanja pravnih subjekata, ovaj rad nastoji dokazati da zaključenje stečajnog postupka zbog nedostatka imovine ne vodi automatskom brisanju pravnog subjekta iz registra. Pitanje je od posebne važnosti s obzirom na potrebu za zaštitom prava povjerilaca, održavanje transparentnosti poslovnog okruženja i osiguranje da se sve zakonske procedure adekvatno provode.

U nastavku će biti detaljno razmotreni pravni okviri koji uređuju stečajni postupak i postupak brisanja pravnih subjekata iz sudskog registra, s posebnim osvrtom na njihove implikacije i praktične posljedice. Također, bit će analizirana i sudska praksa koja dodatno razjašnjava kako se ove odredbe primjenjuju u stvarnim slučajevima.

Pravni okvir

Zakon o stečaju Federacije BiH

Član 196. Zakona o stečaju Federacije BiH bavi se situacijom u kojoj stečajna masa nije dovoljna za pokriće troškova postupka:

1. Zaključenje stečajnog postupka: Predviđa zaključenje stečajnog postupka kada se ustanovi da nema dovoljno sredstava za pokriće troškova. Važno je napomenuti da ovaj član ne spominje automatsko brisanje subjekta iz registra, već samo završava postupak.
2. Izjašnjavanje povjerilaca: Omogućava povjeriocima i odboru povjerilaca, ako je imenovan, da se izjasne o prijedlogu zaključenja postupka, što ukazuje na važnost njihove zaštite u procesu.
3. Obaveze stečajnog upravnika: Ako postoje gotovinska sredstva, stečajni upravnik je obavezan da ih iskoristi za namirenje troškova postupka prije njegovog zaključenja.

Zakon o registru poslovnih subjekata u Federaciji BiH

Član 73. Zakona o registru poslovnih subjekata propisuje postupak za brisanje pravnog subjekta iz registra:

1. Procedura brisanja: Podnošenje zahtjeva za brisanje nije dovoljno za automatsko brisanje subjekta. Sud je dužan objaviti obavijest u “Službenim novinama Federacije BiH” i drugim dostupnim kanalima, čime se omogućava zainteresiranim stranama da se izjasne.
2. Sudski postupak: Nakon što sud utvrdi da su ispunjeni svi zakonski uvjeti, uključujući i izjašnjavanje povjerilaca i drugih zainteresiranih strana, može donijeti pravomoćno rješenje o brisanju.
3. Transparentnost i pravna sigurnost: Registar se ažurira tek nakon pravomoćnosti rješenja, čime se osigurava transparentnost i zaštita pravnih interesa svih uključenih.

Pravna praksa

U praksi, sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine primjenjuju različite pristupe u vezi s brisanjem pravnih subjekata iz sudskog registra nakon zaključenja stečajnog postupka zbog nedostatka imovine. Na primjer, neki sudovi, poput Općinskog suda u Sarajevu, u svojim rješenjima o zatvaranju stečaja nalažu brisanje subjekta iz registra. Nasuprot tome, Općinski sud u Zenici često ne uključuje takvu naredbu u svoja rješenja, što rezultira time da pravni subjekt ostaje registriran unatoč zaključenju stečajnog postupka.

Ovaj različit pristup ukazuje na nedosljednost u primjeni zakona, što može dovesti do pravne nesigurnosti i nejednakog tretmana pravnih subjekata. Situacija postaje još složenija kada se uzme u obzir pravna praksa u susjednim državama, poput Srbije i Republike Srpske, gdje sudska praksa jasno stavlja do znanja da zaključenje stečajnog postupka zbog nedostatka imovine ne može dovesti do automatskog brisanja pravnog subjekta iz registra. U tim jurisdikcijama, zakon i sudska praksa podržavaju stav da je za brisanje subjekta potrebno provesti poseban postupak koji uključuje obavještavanje povjerilaca i drugih zainteresiranih strana, čime se osigurava zaštita njihovih prava i interesa.

Ove razlike u pravnoj praksi naglašavaju potrebu za standardizacijom postupaka i jasnijim zakonskim smjernicama kako bi se osigurala dosljednost i pravna sigurnost unutar Federacije Bosne i Hercegovine, a također i u odnosu na međunarodne standarde i prakse.

Analiza i argumentacija

Zaključenje stečajnog postupka zbog nedostatka imovine samo po sebi nije dovoljan razlog za brisanje subjekta iz registra. To proizlazi iz nekoliko ključnih razloga:

1. Zaštita povjerilaca: Povjerioci imaju pravo biti obaviješteni i izjasniti se o svim važnim odlukama koje se tiču dužnika, uključujući i brisanje iz registra.
2. Zakon ne predviđa automatsko brisanje: Niti jedan relevantan zakon ne propisuje automatsko brisanje pravnog subjekta iz registra nakon zaključenja stečajnog postupka zbog nedostatka imovine.
3. Proceduralni zahtjevi: Zakon o registru poslovnih subjekata jasno propisuje postupak koji uključuje sudsku odluku nakon što se ispune svi proceduralni zahtjevi, uključujući i pravo zainteresiranih strana na izjašnjavanje.

Zaključak

Na temelju analize relevantnih zakonskih odredbi i proceduralnih zahtjeva, jasno je da zaključenje stečajnog postupka zbog nedostatka imovine ne dovodi automatski do brisanja pravnog subjekta iz sudskog registra. Ključni faktori podržavaju ovaj zaključak:

1. Zaštita Prava Povjerilaca i Zainteresiranih Strana: Povjerioci i druge zainteresirane strane imaju pravo na izjašnjavanje u postupku brisanja subjekta iz registra. Zakon o registru poslovnih subjekata predviđa obaveznu proceduru obavještavanja i mogućnost izjašnjavanja, što osigurava da se njihovi interesi uzmu u obzir prije donošenja odluke o brisanju.
2. Nepostojanje Automatske Zakonske Posljedice: Niti Zakon o stečaju, niti Zakon o registru poslovnih subjekata ne predviđaju automatsko brisanje subjekta iz registra nakon zaključenja stečajnog postupka zbog nedostatka imovine. Zaključenje postupka znači da nema sredstava za pokriće troškova, ali ne znači da su svi pravni odnosi subjekta riješeni ili da nema povjerilaca s interesima.
3. Proceduralni Zahtjevi i Transparentnost: Brisanje subjekta iz registra zahtijeva posebnu sudsku proceduru koja uključuje objavljivanje obavijesti, pravo na izjašnjavanje i donošenje pravomoćnog rješenja o brisanju. Ovi proceduralni koraci osiguravaju da su sve strane adekvatno informirane i da se njihove interese štiti.
4. Pravna Sigurnost i Javni Interes: Održavanje tačnih i ažuriranih informacija u sudskom registru je od ključne važnosti za pravnu sigurnost i transparentnost u poslovanju. Automatsko brisanje subjekta bez provođenja potrebne procedure moglo bi dovesti do zabune, nepravde prema povjeriocima i narušavanja javnog interesa.

Ukoliko bi se prihvatila praksa automatskog brisanja pravnih subjekata nakon zaključenja stečajnog postupka zbog nedostatka imovine, otvorio bi se prostor za manipulacije gdje bi veliki dužnici mogli izbjegavati svoja dugovanja i obaveze. Takva praksa nije u skladu s intencijom Zakona o stečaju, čiji je cilj očuvanje pravnih subjekata i zaštita povjerilaca, a ne oslobađanje subjekata od dugovanja. Ako stečajni postupak nije vođen zbog nepostojanja imovine ili zbog toga što nije uplaćena akontacija, onda se ne može smatrati da je stečajni postupak okončan sa svim svojim posljedicama, uključujući brisanje iz sudskog registra.

Zaključno, stečajni dužnik kojem je stečajni postupak zaključen zbog nedostatka imovine ne može biti automatski izbrisan iz sudskog registra. Takva odluka zahtijeva zaseban postupak i mora biti temeljena na provjerenim činjenicama i uz uvažavanje prava svih zainteresiranih strana. Na taj način se osigurava pravna sigurnost, transparentnost i zaštita povjerilaca, što su ključni principi u pravnom poretku Federacije Bosne i Hercegovine.