ZAKON O RADU U KANTONU SARAJEVO
(“Sl. novine Kantona Sarajevo”, br. 19/2000)
I – OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Ovim zakonom u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton), uređuje se:
– zaključivanje ugovora o radu sa pripravnikom na određeno vrijeme;
– način polaganja stručnog ispita nakon završenog pripravničkog staža;
– trajanje godišnjeg odmora za zaposlenike koji rade na poslovima na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja;
– trajanje plaćenog odsustva u slučajevima koji nisu regulisani Federalnim zakonom;
– postupak dostavljanja kolektivnih ugovora;
– formiranje mirovnog vijeća, njegov sastav, način rada i druga pitanja koja se odnose na rad vijeća;
– nadzor nad primjenom zakona;
– sporazum o osnivanju ekonomsko-socijalnog vijeća i pitanja vezana za rad vijeća;
– kaznene odredbe;
– kao i druga pitanja od značaja za rad i radne odnose u Kantonu koja su Zakonom o radu (”Službene novine Federacije BiH”, br. 43/99 i 32/00) (u daljem tekstu: Federalni zakon) utvrđena u nadležnost Kantona.
II – OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Pripravnici
Član 2
Ugovor o radu sa pripravnikom poslodavac zaključuje, ako Zakonom nije drugačije određeno, na vrijeme od:
– tri mjeseca za pripravnike sa SSS, odnosno III i IV stepenom stručne spreme, a radi se o manje složenim poslovima za koje se praktična znanja mogu steći u kraćem roku,
– šest mjeseci do godinu dana za pripravnike sa SSS, odnosno III i IV stepenom stručne spreme, sa VS ili VSS odnosno VI i VII stepenom stručne spreme, a radi se o složenim poslovima koje nije moguće obavljati bez prethodno stečenog praktičnog znanja, što u svakom konkretnom slučaju, ovisno o složenosti poslova, odnosno stepenu odgovornosti koji zahtijeva posao za koji se pripravnik osposobljava, procjenjuje poslodavac.
Član 3
Nakon završenog pripravničkog staža pripravnik polaže pripravnički ispit pred Komisijom koju imenuje poslodavac.
Članovi Komisije pred kojom pripravnik polaže pripravnički ispit moraju imati najmanje isti stepen stručne spreme kao pripravnik, a najmanje jedan Član komisije mora da bude iste struke.
Član 4
Poslodavac je dužan da omogući pripravniku da polaže pripravnički ispit u roku od 30 dana po isteku pripravničkog staža, ako ugovorom o radu nije određen duži rok.
Ukoliko ne položi pripravnički ispit u roku iz stava 1. ovog člana, pripravnik ima pravo ponovo polagati pripravnički ispit u roku od tri mjeseca, kod poslodavca sa kojim je u svojstvu pripravnika zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme.
Pripravnik koji ne položi pripravnički ispit u smislu prethodnog stava, može u svojstvu pripravnika sa istim ili drugim poslodavcem zaključiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme.
Član 5
Poslodavac koji zapošljava više od 15 zaposlenika Pravilnikom o radu utvrđuje način osposobljavanja pripravnika za poslove za čije obavljanje pripravnik zaključuje ugovor o radu u smislu ovoga zakona, način i vrijeme polaganja pripravničkog ispita kao i sastav Komisije pred kojom pripravnik polaže stručni ispit.
III – ODMORI I ODSUSTVA
1. Godišnji odmor
Član 6
Zaposlenik koji najmanje 30% radnog vremena radi na poslovima na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30, a najviše do 45 radnih dana.
Poslovima iz prethodnog stava smatra se rad:
– pod djejstvom jonizujućih zračenja;
– pod povišenim i smanjenim vazdušnim pritiskom;
– pod zemljom, vodom i u vlazi;
– na visini;
– pod štetnim djejstvom buke;
– na pokretnim objektima (brodovima, kranovima, splavovima i sl.);
– sa nagrizajućim materijalima;
– u atmosferi zagađenoj otrovnim gasovima, prašinom i parom;
– sa kancerogenim supstancama;
– u drugim zemljama sa teškim klimatskim i drugim uslovima života i rada;
– u specijalnim psihijatrijskim bolnicama i neuropsihijatrij- skim klinikama i odjeljenjima;
– u sudsko-medicinskim i patoanatomskim prosekturama;
– na hirurškim intervencijama u operacionoj sali;
– liječnika i ostalog medicinskog osoblja, veterinarskog osoblja i pomoćnog osoblja zaposlenog u bolnicama, lječilištima, ambulantama i drugim zdravstvenim ustanovama u vezi sa njegom ljudi ili životinja oboljelih od zaraznih bolesti;
– osoblja zdravstveno-medicinskih laboratorija pri radu sa zaraznim materijalom ili životinjama i osoblja pri radu na suzbijanju i znanstvenom istraživanju zaraznih bolesti;
– koji zahtijeva kontakt sa zaraženim životinjama, njihovim mesom, posao sa otpacima zaraženih životnja, utovar, istovar ili prevoz robe koja je zagađena zaraženim otpacima životinja kao i rad sa zaraženim materijalom;
– letačkog osoblja i slično.
2. Plaćeno odsustvo
Član 7
Pored slučajeva propisanih Federalnim zakonom zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i u slučaju:
– smrti roditelja supruge odnosno supruga;
– sklapanja braka djeteta;
– selidbe u istom mjestu;
– elementarne nepogode (požar, potres, poplava, snježne lavine, klizišta i sl.);
– polaganja stručnog i drugog ispita.
Član 8
Izuzetno, u slučaju smrti člana uže porodice ili člana domaćinstva, odnosno roditelja supruge odnosno supruga, zaposlenik ima pravo na više od sedam radnih dana plaćenog odsustva, ukoliko je po osnovu prava iz Federalnog zakona i ovog zakona već iskoristio sedam dana.
IV – KOLEKTIVNI UGOVORI
Član 9
Kolektivni ugovori zaključeni za područje Kantona dostavljaju se Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lice i izbjeglice Kantona (u daljem tekstu: Kantonalno ministarstvo), radi deponovanja.
Postupak dostavljanja kolektivnih ugovora Kantonalnom ministarstvu Pravilnikom propisuje ministar Kantonalnog ministarstva.
V – MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 10
U cilju rješavanja kolektivnih radnih sporova o zaključivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog sličnog spora vezanog za kolektivni ugovor, ako strane nisu dogovorile način mirnog rješavanja spora imenuje se mirnovno vijeće.
Član 11
Mirovno vijeće sastoji se od 3 člana i to: predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrđuje ministar Kantonalnog ministarstva, a formira se za period od dvije godine.
Mirovno vijeće donosi pravilo o postupku pred tim vijećem.
Administrativne poslove za mirovno vijeće vrši Kantonalno ministarstvo.
Naknadu troškova za člana mirovnog vijeća sa liste koju utvrđuje ministar Kantonalnog ministarstva snosi Kantonalno ministarstvo.
VI – EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJEĆE
Član 12
U cilju ostvarivanja i usklađivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa zaposlenika i poslodavaca, te podsticanja zaključivanja i primjene kolektivnih ugovora i njihovog usklađivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike u Kantonu može se formirati ekonomsko-socijalno vijeće.
Član 13
Ekonomsko-socijalno vijeće temelji se na trostranoj saradnji Vlade Kantona, sindikata i poslodavaca.
Ekonomsko-socijalno vijeće iz ovog zakona osniva se sporazumom zainteresiranih strana kojim se uređuje sastav i ovlaštenja, te druga pitanja od značaja za rad ovog vijeća.
VII – NADZOR
Član 14
Nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa, obavlja kantonalni inspektor rada.
VIII – KAZNENE ODREDBE
Član 15
Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 7.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac – pravno lice, ako:
1. zaključi ugovor o radu kojim je ugovoreno trajanje pripravničkog staža duže od zakonom predviđenog (Član 2.);
2. ne omogući pripravniku da nakon isteka pripravničkog staža polaže stručni ispit (Član 4.);
3. ne omogući zaposleniku koji radi na poslovima na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja, da koriste godišnji odmor u skladu sa članom 6. ovog zakona;
4. zaposleniku ne omogući korištenje plaćenog odsustva (čl. 7. i 8.);
5. onemogući ili pokuša onemogućiti kantonalnog inspektora rada u provođenju nadzora (Član 14.).
IX – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 16
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ”Službenim novinama Kantona Sarajevo”.
