Zakon o bankama FBIH

ZAKON O BANKAMA

(“Sl. novine Federacije BiH” broj 39/98, 32/00,
48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03)

I – OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se osnivanje,
poslovanje, upravljanje, supervizija i prestanak
pravnih lica koja obavljaju poslove primanja
novčanih depozita i davanja kredita, kao i drugih
poslova u skladu sa ovim zakonom (u daljem
tekstu: banka) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Federacija).
Banka se osniva i posluje kao dioničarsko
društvo.
Član 2.
Niko ne može u svoje ime i za svoj račun
primati ili omogućiti primanje depozita u novcu niti
davati kredite na području Federacije, ako nema
dozvolu Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) u skladu
sa ovim zakonom.
Pod kreditima iz stava 1. ovog člana ne
smatraju se mikrokrediti koje odobravaju
mikrokreditne nedepozitne i neprofitne
organizacije.
Niko ne može koristiti riječ “banka” ili
izvedenice te riječi u smislu oznake djelatnosti,
proizvoda ili usluga, bez dozvole ili ovlaštenja
Agencije u skladu sa ovim zakonom, osim ako je
takva upotreba utvrđena i odobrena posebnim
zakonom ili međunarodnim sporazumom, ili je iz
konteksta u kojem se koristi riječ “banka” jasno da
se ona ne odnosi na bankarske djelatnosti.
Banka ne može u svom nazivu koristiti
riječ koja bi mogla asocirati na bilo koju državnu,
federalnu ili kantonalnu instituciju ukoliko bi to, po
ocjeni Agencije, moglo dovoditi javnost u zabunu.
Član 2a
Definicije koje se koriste u ovom zakonu
imaju slijedeća značenja:
Dopunski kapital banke – iznos trajnih
prioritetnih kumulativnih dionica, iznos općih
rezervi za kreditne gubitke za aktivu klasifikovanu
kao dobra aktiva, iznos subordinisanih dugova do
50% visine osnovnog kapitala, iznos hibridnih
instrumenata kapitala do 50% visine osnovnog
kapitala i druge stavke koje propiše Agencija.
Dopunski kapital ne može preći 100% iznosa
osnovnog kapitala.
Kapital banke – zbir osnovnog i dopunskog
kapitala banke.
Nadzorni odbor – tijelo koje je odgovorno
za nadzor poslovanja banke i ima i druge
nadležnosti koje su navedene u ovom zakonu.
Skupština dioničara bira nadzorni odbor i
predsjednika nadzornog odbora koji moraju
djelovati u skladu sa ovim zakonom.
Neaktivni račun – račun na kojem nije bilo
aktivnosti od vlasnika računa, uključujući
deponovanje ili povlačenje sredstava sa računa od
vlasnika u periodu od jedne godine od dana
poslednje aktivnosti vlasnika računa, a u slučaju
oročenih depozita godinu nakon datuma dospijeća.
Neto kapital banke – zbir osnovnog i
dopunskog kapitala umanjenog za odbitne stavke
definirane i propisane aktima Agencije.
Osnovni kapital banke – sastoji se od
gotovine i materijalne imovine date za sve obične
dionice, prioritetne nekumulativne dionice, kao i
opće zakonske rezerve, zadržanu dobit i druge
stavke koje propiše Agencija.
Povezane banke – jedna ili više banaka
koje dijele dva ili više članova nadzornog odbora ili
je zajedničko vlasništvo istog pravnog ili fizičkog
lica najmanje 10% od njihovih običnih dionica u
vlasništvu dioničara.
Povezana lica – dva ili više pravnih lica i/ili
fizičkih lica koji posebno ili zajedno imaju:
– direktnu ili indirektnu kontrolu nad
nadzornim odborom, upravom banke,
ili značajnim vlasničkim interesom; ili
– koji zajedno djeluju u uspostavljanju
značajnog vlasničkog interesa u cilju
pružanja uticaja na poslovanje banke.
Prioritetne dionice – dionice sa fiksnom
dividendom koje su bez prava glasa i koje su tekuće
ukoliko nisu konvertovane u obične dionice.
Prioritetne dionice mogu biti konvertovane samo u
obične dionice nakon prethodnog odobrenja
Agencije i potom odobrenja dioničara. Vlasnici
prioritetnih dionica imaju pravo potraživanja prije
vlasnika običnih dionica u slučaju likvidacije
banke.
Supsidijarno lice – bilo koje pravno lice za
koje banka drži ekvivalent od 50% ili više od
http://www.advokat-prnjavorac.com
2
ukupne vrijednosti dionica s pravom glasa, a što
omogućava banci da ostvaruje pravo kontrole nad
upravom i politikom tog pravnog lica. Ako je
supsidijarno lice banka, tada supsidijarna banka
mora nezavisno ispuniti sve zahtjeve, u skladu sa
ovim zakonom.
Uplaćeni dionički kapital – iznos gotovine
uplaćene od dioničara za sve obične i prioritetne
dionice.
Uprava – direktor, zamjenik direktora i
izvršni direktori koje imenuje nadzorni odbor, a
koji su nadležni za upravljanje poslovanjem banke,
u skladu sa Zakonom.
Vlasnički udio – bilo koji vlasnički udio
dioničara određen valjano registriranim ugovorom
u nadležnim institucijama kojim je definiran
doprinos u novcu ili drugoj imovini koja
predstavlja proporcionalan interes u pravu
upravljanja i dobiti poslovanja pravnog lica.
Značajan vlasnički interes – ima bilo koje
pravno ili fizičko lice koje posjeduje najmanje 10%
ukupnih glasačkih prava drugog pravnog lica ili
banke.
Član 3.
Agencija neće izdati dozvolu za poslovanje
pravnom licu osnovanom sa namjerom da privuče
uplate depozita obećanjem finansijske ili druge
dobiti na osnovu geometrijskog ili drugog
progresivnog povećanja broja osoba koje uplaćuju
depozite.
Agencija je ovlaštena da kod nadležnog
suda pokrene postupak oduzimanja imovine i
poslovnih knjiga i likvidacije pravnih lica koje
obavljaju djelatnost iz stava 1. ovog člana.
Član 4.
Banke sa sjedištem izvan Federacije mogu
uz odobrenje Agencije otvoriti predstavništvo u
Fedraciji.
Uz zahtjev za odobrenje za otvaranje
predstavništva podnosi se:
1. podaci o nazivu, pravnom statusu i
sjedištu banke;
2. statut banke;
3. podatke o finansijskom poslovanju
banke;
4. akt o osnivanju predstavništva;
5. naziv i sjedište predstavništva;
6. djelatnost predstavništva;
7. program rada predstavništva;
8. podaci o vodećim osobama;
9. ovlaštenje osobe odgovorne za rad i
zastupanje prestavništva;
10. ovjerenu izjavu banke za preuzimanje
odgovnosti za sve obaveze koje će
nastati u poslovanju predstavništva.
Predstavništvo u smislu ovog zakona je
organizacioni dio banke u kojem se ne obavljaju
bankarske aktivnosti, nego se vrši prezentiranje,
prikupljanje i davanje podataka.
Rješenje o izdavanju ovlaštenja po zahtjevu
iz stava 2. ovog člana Agencija je dužna donijeti u
roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.
Član 5.
Banka sa sjedištem izvan Federacije može
u svoje ime i za svoj račun da prima novčane
depozite i daje kredite na području Federacije
putem filijale koju je ovlastila Agencija, u skladu
sa čl. 36. i 37. Zakona.
Uz zahtjev za izdavanje ovlaštenja za
otvaranje filijale banka je dužna priložiti ovjerenu
izjavu da svojom imovinom odgovara za obaveze
koje će nastati u poslovanju filijale banke.
Filijala banke u smislu odredaba ovog
zakona jeste poslovni dio banke, sa ovlaštenjima i u
platnom prometu, koja su utvrđena statutom banke.
Član 6.
Radi obezbjeđivanja podataka o poslovanju
na području Federacije banaka sa sjedištem izvan
Federacije, kao i podataka o poslovanju izvan
Federacije banaka sa sjedištem u Federaciji,
Agencija sarađuje sa Centralnom bankom Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna banka) i
institucijama nadležnim za izdavanje dozvola i
superviziju banaka sa sjedištem izvan Federacije.
Član 6.a
Banke mogu osnovati nezavisna bankarska
udruženja kao dobrovoljna neprofitabilna
udruženja.
Statut udruženja banaka mora osigurati da
banke ne mogu potpisati ugovor sa drugim
bankama ili udruženjima, a koji bi mogli ograničiti
princip slobodnog tržišta i transparentne
konkurencije u poslovanju banaka.
http://www.advokat-prnjavorac.com
3
II – IZDAVANJE BANKARSKE DOZVOLE I
OVLAŠTENJA
Član 7.
Zahtjev za izdavanje banakarske dozvole
osnivači podnose Agenciji pismeno, a sadrži
slijedeće podatke i isprave:
1. ugovor o osnivanju potpisan od svih
osnivača, nacrt statuta i drugih
osnivačkih akata prema uputstvu
Agencije;
2. podatke o kvalifikacijama i iskustvu
predviđenog nadzornog odbora i uprave
banke;
3. iznos dioničkog i drugih oblika kapitala
banke;
4. plan i projekcije poslovanja koji, između
ostalog, sadrži vrste predviđenih
djelatnosti i strukturu organizacije
banke; i
5. popis vlasnika banke.
Član 8.
Rješenje o izdavanju dozvole po zahtjevu
iz člana 7. ovog zakona Agencija je dužna donijeti
u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.
Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se, u
roku od 8 dana od dana dostavljanja, uložiti
prigovor direktoru Agencije.
Član 9.
Bankarska dozvola je uslov za upis u
sudski registar.
Agencija podnosiocu zahtjeva uručuje
bankarsku dozvolu samo ako je prethodno uplaćen
iznos dioničkog kapitala iz člana 20. ovog zakona i
ako je uvjerena:
1. da će banka ispunjavati uslove iz ovog
zakona i da su dokumentovane
perspektive za buduće finansijsko
stanje banke;
2. da predviđeni članovi nadzornog
odbora i uprave banke imaju
odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo za
djelatnosti za koje se banci izdaje
dozvola; i
3. da sva lica koja imaju značajan
vlasnički interes imaju zadovoljavajuću
finansijsku sposobnost i odgovarajuće
poslovno iskustvo.
Ukoliko je podnosilac zahtjeva pravno lice,
kriteriji iz stava 2. tačke 2. i 3. ovog člana
primjenjuju se na svakog člana organa upravljanja i
rukovođenja pravnog lica i lica koja u njemu imaju
značajan vlasnički interes.
Članovi nadzornog odbora i uprave banke u
smislu odredaba ovog zakona su radnici banke koji
imaju posebna ovlaštenja i odgovornosti, u skladu
sa statutom banke.
Član 10.
Dozvola za osnivanje supsidijarnog lica
banke sa sjedištem izvan Federacije dodjeljuje se
samo ako ta banka posjeduje dozvolu za obavljanje
bankarskih poslova izdatu od institucije nadležne za
izdavanje dozvola i superviziju te banke.
(Stav 2. je brisan)
Član 11.
U slučaju iz člana 10. ovog zakona,
Agencija bankarsku dozvolu izdaje nakon
konsultacija sa institucijom nadležnom za izdavanje
dozvola i superviziju banke osnivača i prijema
izvještaja te institucije o izvršenoj kontroli banke
osnivača.
Član 12.
Agencija je dužna odbiti izdavanje
bankarske dozvole ili ovlaštenja ako zakoni ili
drugi propisi koji se odnose na banke sa sjedištem
izvan Federacije, na bilo koji način sprječavaju ili
ometaju uspješno provođenje kontrolnih funkcija
Agencije.
Agencija je ovlaštena i dužna tražiti od
banaka da joj dostave podatke i isprave neophodne
za stalno praćenje uslova iz stava 1. ovog člana.

Član 13.
Svojstvo pravnog lica banka stiče upisom u
sudski registar.
Prijava za upis osnivanja banke u sudski
registar podnosi se u roku od 30 dana od dana
dobivanja bankarske dozvole od Agencije.
U sudski registar se upisuju i organizacioni
dijelovi banke, u skladu sa propisima o upisu u
sudski registar poslovnih dijelova pravnih lica s
ovlaštenjima u pravnom prometu.
Član 14.
http://www.advokat-prnjavorac.com
4
Bankarska dozvola se izdaje na neodređeno
vrijeme i nije prenosiva.
Bankarskom dozvolom određuju se
djelatnosti kojim se banka može baviti.
Sve banke kojima je Agencija dodijelila
bankarsku dozvolu bit će dužne ispuniti uvjete
članstva za osiguranje depozita kako bi zadržale
svoju dozvolu.
Član 15.
(Stav 1. je brisan.)
Filijale stranih banaka imaju status pravnog
lica i dužne su podnijeti zahtjev za izdavanje
ovlaštenja.
Član 16.
Agencija vodi poseban registar banaka, u
kojem se evidentiraju naziv i adresa sjedišta banke i
njenih dijelova, i čuvaju važeći dokumenti iz člana
28. stav 2. ovog zakona.
Evidencije i druge informacije koje se
odnose na banke kojima je ukinuta bankarska
dozvola brišu se iz posebnog registra.
Podatke iz posebnog registra banaka
Agencija može javno objaviti.
Član 17.
Agencija može rješenjem ukinuti bankarsku
dozvolu ili ovlaštenje u slijedećim slučajevima:
1. zahtjeva banke iz člana 18. ovog
zakona;
2. kažnjavanja banke za prekršaj iz člana
65. ovog zakona;
3. preporuke privremenog upravnika, iz
člana 58. stav 2. tačka 1. ovog zakona;
4. utvrđivanja da je bankarska dozvola ili
ovlaštenje izdata na osnovu nezakonito
izdatih ili lažnih isprava, ili drugih
nepravilnosti učinjenih u vezi sa
zahtjevom za izdavanje dozvole;
5. da prijava za upis u sudski registar nije
podnesena u roku od 30 dana od
dobijanja bankarske dozvole, ili banka
nije počela sa obavljanjem bankarskih
djelatnosti u roku od 90 dana od upisa
u sudski registar, ili banka ne prima
novčane depozite niti daje kredite duže
od šest mjeseci;
6. spajanja, pripajanja ili podjele banke;
7. da je iznos kapitala i rezervi banke
manji od minimalnog iznosa utvrđenog
zakonom i propisima Agencije; i
8. odluke vlasnika banke da likvidiraju
banku, ili prestanka postojanja banke
kao pravnog lica.
9. neispunjenja uvjeta članstva za
osiguranje depozita.
Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može
se, u roku od 8 dana od dana dostavljanja, uložiti
prigovor direktoru Agencije.
Rješenje iz stava 1. ovog člana Agencija
dostavlja banci narednog dana po donošenju.
Član 18.
Banka može podnijeti zahtjev Agenciji da
joj ukine bankarsku dozvolu.
Agencija je dužna donijeti i banci dostaviti
rješenje po zahtjevu iz stava 1. ovog člana,
najkasnije 60 dana od dana njegovog prijema.
Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana može
se, u roku od 8 dana od dana dostavljanja, uložiti
prigovor direktoru Agencije.
Član 19.
Rješenjem iz člana 17. ovog zakona,
Agencija utvrđuje dan na koji se ukida bankarska
dozvola ili ovlaštenje.
Rješenje o ukidanju bankarske dozvole ili
ovlaštenja objavljuje se u “Službenim novinama
Federacije BiH” i u jednom domaćem dnevnom
listu koji se izdaje na teritoriji Federacije i jednom
dnevnom listu koji je dostupan na teritoriji
Republike Srpske i Distrikta Brčko.
Agencija je dužna dodatno informirati
Centralnu banku bosne i Hercegovine i Agenciju za
osiguranje depozita Federacije ili njenog pravnog
sljednika o svim poduzetim mjerama definiranim u
članu 17. Zakona.
Od dana ukidanja bankarske dozvole ili
ovlaštenja utvrđenog rješenjem iz člana 17. ovog
zakona, banci je zabranjeno da se bavi bankarskim
djelatnostima iz člana 39. ovog zakona i banka je
dužna da okonča postojeće ugovore o depozitu,
isplati svoje obaveze i likvidira svoju aktivu.
U provođenju radnji iz stava 4. ovog člana,
banka je obavezna primjenjivati odredbe ovog
zakona na isti način kao da posjeduje bankarsku
dozvolu ili ovlaštenje.
http://www.advokat-prnjavorac.com
5
III – KAPITAL I VLASNIŠTVO BANKE
Član 20.
Minimalni iznos dioničkog kapitala u
novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka
mora održavati, ne mogu biti manji od 15.000.000
(petnaestmiliona) konvertibilnih maraka (u daljem
tekstu: KM).
Banka ne može smanjiti kapital niti
pogoršati njegovu strukturu otkupom vlastitih
dionica, bez prethodnog pismenog odobrenja
Agencije.
Uplaćenim dioničkim kapitalom ne može
se smatrati onaj iz:
– sredstava kredita koji je odobrila banka
u čiji kapital se vrši uplata;
– kredita koji je druga banka odobrila za
drugu namjenu; ili
– za čiji porat je garantovala banka u čiji
kapital se vrši uplata.
Kada se kod korisnika kredita ili njegovog
povezanog lica može utvrditi veza između
dobijenog kredita i uplaćenog dioničkog kapitala,
ili uplaćenog dioničkog kapitala banke i dobijenog
kredita, takav uplaćeni dionički kapital banke nema
pravno djelovanje, bez obzira na to da li su učinjeni
na isti ili neki drugi dan.
Agencija ima pravo da izvrši provjeru toka
novčanih sredstava kod banke, korisnika kredita i
njegovog povezanog lica. Agencija također, ima
diskreciono pravo da odluči da li je uplaćeni
dionički kapital izvršen u skladu sa Zakonom i da,
u slučaju povrede Zakona, odbije da prizna i iz
uplaćenog dioničkog kapitala isključi uplate
izvršene na takav način.
Odredbe ovog člana primjenjuju se i na
filijale stranih banaka.
Član 21.
Fizičko, niti pravno lice, samostalno ili u
sporazumu sa drugim licima ne može steći ili
povećati značajnog glasačko pravo u banci preko
10%, 33%, 50%, i 66,7% učešća u kapitalu banke
ili u ukupnom broju dionica banke s pravom glasa,
bez odobrenja Agencije.
Za dobijanje odobrenja iz stava 1. ovog
člana, zainteresirano lice dužno je podnijeti
Agenciji zahtjev, sa podacima u skladu sa
propisima Agencije.
Sticanje ili povećanje značajnog glasačkog
prava u banci u smislu stava 1. ovog člana bez
odobrenja Agencije nema pravno dejstvo.
Agencija je dužna odgovoriti na zahtjev iz
stava 2. ovog člana u roku od 60 dana, od dana
prijema zahtjeva.
Politička stranka ili partija, kao i sa njima
povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti
dioničari banke.
Član 22.
Banka ne može, direktno ili indirektno, bez
prethodnog pisanog odobrenja Agencije imati:
1. značajan vlasnički nteres u pravnom
licu ili indirektno u supsidijarnom licu
tog pravnog lica koji prelazi iznos od
5% osnovnog kapitala banke ili
2. ukupnu neto vrijednost svih vlasničkih
udjela banke u drugim pravnim licima
i u supsidijarnim licima tih pravnih lica
iznad 20% osnovnog kapitala banke.
Banka ne može, direktno ili indirektno,
imati vlasnički udio u jednom pravnom licu koji
prelazi 15% njenog osnovnog kapitala, a vlasnički
udio u nefinansijskom licu ne može preći 10%
njenog osnovnog kapitala, niti vlasnički udio može
preći 49% vlasništva nefinansijskog pravnog lica.
Ukupan iznos svih vlasničkih udjela banke
u drugom pravnom licu ne može preći 50% njenog
osnovnog kapitala, a ukupan iznos vlasničkih
udjela u drugim nefinansijskim pravnim licima ne
može preći 25% osnovnog kapitala banke.
Krediti banke pravnim licima u kojima
banka ima investicije smatrat će se investicijama u
smislu ograničenja u ovom članu.
Ni banka ni supsidijarno lice ne mogu
investirati u bilo koje pravno lice čija je primarna
aktivnost proizvodnja naoružanja, kockanje,
prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim
prostorijama, niti može davati donacije ili kredite
bilo kojoj političkoj stranci. Agencija pored toga,
može propisima ili odlukama, uvesti dodatna
ograničenja na investicije ili donacije.
Član 23.
Agencija može odbiti da izda odobrenje za
sticanje ili povećanje značajnog vlasničkog interesa
u banci iz slijedećih razloga:
1. lošeg finansijskog stanja podnosioca
zahtjeva;
http://www.advokat-prnjavorac.com
6
2. nedostatka kompetentnosti i iskustva
podnosioca zahtjeva, zbog kojeg bi
mogli biti ugroženi interesi banke ili
njenih deponenata;
3. ako bi izdavanje takvog odobrenja
dovelo do kršenja zabrane iz člana 40.
ovog zakona;
4. ako je podnosilac zahtjeva dostavio
informacije koje su netačne ili nisu u
skladu sa tač. 1. do 3. ovog člana i
propisa Agencije, ili je podnosilac
zahtjeva odbio da dostavi podatke koje
je Agencija tražila radi donošenja
odluke po zahtjevu.
Član 24.
Kada je pravno lice podnosilac zahtjeva iz
člana 21. stav 2. ovog zakona, kriteriji iz člana 23.
ovog zakona primjenjuju se i na svakog člana
organa upravljanja ili vlasnika značajnog glasačkog
prava u tom pravnom licu.
Član 25.
Izuzetno, u slučaju zahtjeva multilateralnih
kreditnih ili regionalnih razvojnih institucija i kada
se radi o sticanju dionica bez prava glasa, Agencija
može odobriti da se na te institucije ne primjenjuju
uslovi i ograničenja utvrđeni odredbama čl. od 21.-
do 24. ovog zakona.
Član 26.
Banka može vršiti statusne promjene
spajanja, pripajanja ili podjele, samo uz prethodno
odobrenje Agencije.
Banka je dužna podnijeti zahtjev za
odobrenje statusne promjene, sa elaboratom o
ekonomskoj opravdanosti i planom poslovanja
ishodne banke ili banaka u skladu sa propisima
Agencije.
Statusna promjena banke koja nije izvršena
u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog člana nema
pravno dejstvo.
Član 27.
Agencija može odbiti da izda odobrenje za
statusnu promjenu banke iz sljedećih razloga:
1. ako ishodna banka ne bi bila u stanju
da ispuni zahtjeve minimalnog kapitala
koje je propisala Agencija,
2. nedostatka kompetentnosti i iskustva
nadzornog odbora i uprave ishodne
banke, koji može ugroziti interese
banke ili njenih deponenata;
3. ako je podnosilac zahtjeva dostavio
podatke koji su netačni ili nisu u skladu
sa zahtjevima koje je propisala
Agencija, ili je podnosilac zahtjeva
odbio dostaviti tražene podatke.
Kada postoji uska veza između banke i
drugih fizičkih ili pravnih lica, Agencija može
izdati odobrenje za statusnu promjenu banke samo
ako te veze ne sprječavaju uspješno sprovođenje
nadzornih funkcija Agencije.
Član 28.
Statutom banke obavezno se utvrđuje:
sjedište, djelatnost, nadležnosti, način rada organa
banke, iznos dioničkog i druge vrste kapitala, vrste,
broj i nominalna vrijednost dionica, prava glasa
vezana za dionice, način donošenja opštih akata i
druga pitanja značajna za rad banaka.
Banka je dužna dostaviti Agenciji ovjeren
primjerak statuta i drugih opštih akata banke, listu
službenika banke ovlaštenih da preuzimaju obaveze
u ime banke, sa granicama ovlaštenja, i ovjeren
pregled potpisa ovlaštenih potpisnika.
Saglasnost na statut banke daje Agencija.
IIIa – UPRAVLJANJE BANKOM
Član 29.
Organi banke su:
1. skupština,
2. nadzorni odbor,
3. uprava.
Član 29.a
1. Skupština
Skupštinu banke čine dioničari.
Skupština se, u pravilu, održava u mjestu
sjedišta banke.
Radom skupštine predsjedava
predsjedavajući skupštine, koji se bira na početku
zasjedanja skupštine.
http://www.advokat-prnjavorac.com
7
Na prijedlog predsjedavajućeg, skupština
imenuje zapisničara, dva dioničara koji ovjeravaju
zapisnik i članove skupštinskog odbora za glasanje.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora,
članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini.
Članovi nadzornog odbora u bankama do
pet dioničara nisu dužni prisustvovati skupštini.
U banci sa jednim dioničarem ovlaštenja
skupštine vrši dioničar.
Član 29.b.
Skupština se održava najmanje jednom
godišnje.
Skupštinu saziva nadzorni odbor, osim u
slučajevima kada je ovim zakonom drugačije
određeno.
Pravo glasanja u skupštini ima dioničar koji
se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana
prije datuma održavanja skupštine.
Troškove održavanja skupštine snosi
banka.
1.1. Sazivanje skupštine
Član 29.c
Obavještenje o dnevnom redu, mjestu,
datumu i vremenu održavanja skupštine mora biti
objavljeno najmanje u jednom dnevnom listu koji
se izdaje u Federaciji najkasnije 30 dana prije
datuma određenog za zasjedanje skupštine, sa
izuzetkom banaka do pet dioničara.
Ako je održavanje skupštine zakazano van
mjesta sjedišta banke, obavještenje iz stava 1. ovog
člana mora biti u istom roku upućeno svakom
dioničaru preporučenim pismom, telefaksom ili
elektronskom poštom na adresu iz liste dioničara iz
člana 29.b stav 3. ovog zakona.
1.2. Sazivanje vanredne skupštine dioničara
Član 29.d
Većina članova nadzornog odbora može
izglasati da se održi vanredna skupština dioničara, i
to prije roka od 30 dana iz stava 1. člana 29.c ovog
zakona. Međutim, svi dioničari moraju biti
obaviješteni o vanrednoj skupštini dioničara, svrsi i
dnevnom redu vanredne skupštine dioničara na
način predviđen članom 29.c. Vanredna skupština
dioničara se može održati samo u slučaju da su
dioničari koji imaju 75% ukupnih postojećih
dionica prisutni i da su u mogućnosti da glasaju.
Bilo koji korak poduzet na vanrednoj sjednici
dioničara mora biti odobren od dvije trećine
zastupljenih dionica.
1.3. Odlučivanje
Član 29.e
Dioničar ili grupa dioničara sa najmanje
5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima
pravo pisano predložiti izmjenu dnevnog reda i
prijedloga odluka skupštine najkasnije osam dana
od dana objavljivanja obavještenja iz člana 29.c
stav 1. Zakona.
Nadzorni odbor dužan je o prijedlozima
dioničara iz stava 1. ovog člana objaviti
obavještenja na isti način kao i obavještenje o
sazivanju skupštine u skladu sa članom 29.c stav 1.
ovog zakona.
Prijedlog iz stava 1. ovog člana nadzorni
odbor nije dužan objaviti ako je:
1. nezakonit ili suprotan odredbama
statuta banke;
2. zasnovan na netačnim i nepotpunim
podacima ili sadrži takve podatke;
3. isti prijedlog bio razmatran na skupštini
najmanje dva puta u posljednjih pet
godina i nije bio podržan od drugih
dioničara sa više od 5% ukupnog broja
dionica sa pravom glasa;
4. predlagač najavio da neće prisustvovati
skupštini.
Troškove objavljivanja pojedinačnih
prijedloga iz stava 1. ovog člana koji sadrže do 100
riječi snosi banka, a za duže prijedloge troškove
snosi predlagač.
Član 29. f.
Zahtjev za sazivanje skupštine može
podnijeti:
1. dioničar ili grupa dioničara sa više od
10% ukupnog broja dionica s pravom
glasa;
2. dva člana nadzornog odbora;
3. odbor za reviziju.
Zahtjev za sazivanje skupštine, sa
prijedlogom dnevnog reda, podnosi se nadzornom
odboru u pisanoj formi.
Ukoliko nadzorni odbor u roku od 45 dana
od dana podnošenja zahtjeva ne objavi obavještenje
http://www.advokat-prnjavorac.com
8
o sazivanju skupštine, na način iz člana 29.c ovog
zakona, podnosilac zahtjeva ovlašten je na isti
način neposredno sazvati skupštinu i obavezan je o
tome pisano obavijestiti Agenciju.
Lica iz stava 1. ovog člana ovlaštena su
neposredno sazvati skupštinu i u slučaju da
skupština nije sazvana šest mjeseci po isteku roka
za izradu godišnjeg obračuna.
Član 29.g.
Skupština može odlučivati ukoliko su
zastupljeni, lično ili putem punomoćnika, dioničari
sa više od 50% dionica s pravom glasa.
Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog
vremena početka skupštine nije postignut kvorum
za odlučivanje iz stava 1. ovog člana, skupština se
odgađa, a nadzorni odbor je dužan najranije za 15,
a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog
dana održavanja objaviti obavještenje o ponovnom
sazivanju skupštine.
U slučaju iz stava 2. ovog člana kvorum
čini trećina dionica s pravom glasa.
Član 29.h
Skupština banke odlučuje o:
1. utemeljenju osnovnog kapitala banke
putem emisije ili povećanja običnih
dionica i emisije ili povećanja
prioritetnih dionica;
2. povećanju i smanjenju osnovnog
kapitala;
3. godišnjem finansijskom izvještaju sa
izvještajem vanjskog revizora,
nadzornog odbora i odbora za reviziju;
4. raspodjeli dobiti i isplati dividende;
5. načinu pokrića gubitka;
6. spajanju sa drugim društvima i
pripajanju drugih društava banci osim
spajanja ili pripajanja supsidijarnog
lica;
7. podjeli i prestanku banke;
8. kupovini, prodaji, zamjeni, davanju u
najam, i drugim transakcijama sa
imovinom, direktno ili putem
supsidijarnih lica u toku poslovne
godine, od iznosa koji prelazi jednu
trećinu knjigovodstvene vrijednosti
imovine banke;
9. prodaji i kupovini imovine čija je
vrijednost između 15% i 33%
knjigovodstvene vrijednosti ukupne
postojeće imovine banke, ako takva
transakcija nije prethodno odobrena
jednoglasnom odlukom nadzornog
odbora;
10. izboru i razrješenju članova nadzornog
odbora pojedinačno;
11. osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji
supsidijarnih lica i odobravanju
njihovog statuta;
12. naknadama članovima nadzornog
odbora i odbora za reviziju;
13. donošenju, izmjenama i dopunama
statuta; i
14. drugim pitanjima bitnim za poslovanje
banke, u skladu sa Zakonom i statutom
banke.
Član 29.i
Dioničar ima pravo, od dana objavljivanja
obavještenja o sazivanju skupštine, u prostorijama
banke izvršiti uvid u finansijski izvještaj, sa
izvještajima vanjskog revizora, nadzornog odbora i
odbora za reviziju i druge isprave koje se odnose na
prijedlog odluka uvrštenih u dnevni red skupštine.
Član 29.j
Skupština dioničara donosi odluku većinom
dionica sa pravom glasa, osim za pitanja iz člana
29.h st. 2., 6. i 13. Zakona (greška zakonodavca,
umjesto stav 2., 6. i 13. treba da stoji tačke 2., 6. i
13.) za koja se odluke donose dvotrećinskom
većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa.
Skupština dioničara donosi odluku o
izvještajima iz člana 29.h tačka 3. ovog zakona
najkasnije šest mjeseci nakon završetka poslovne
godine.
Član 29.k
Glasanje u skupštini vrši se putem
glasačkih listića koji sadrže ime ili firmu dioničara i
broj glasova kojim raspolaže.
Glasanje se vrši zaokruživanjem na
glasačkom listiću odgovora “za” ili “protiv”
prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru
organa banke.
Rezultate glasanja utvrđuje odbor za
glasanje.
1.4.Odlučivanje putem punomoćnika
http://www.advokat-prnjavorac.com
9
Član 29.l
Punomoćnik dioničara mora imati
ovlaštenje za zastupanje dioničara potpisano od
dioničara – fizičkog lica ili zastupnika dioničara –
pravnog lica i ovjereno od nadležnog organa.
Član 29.m
Punomoćnik je dužan predati odboru za
glasanje pisano ovlaštenje za zastupanje dioničara.
Odbor za glasanje dužan je provjeriti
valjanost ovlaštenja i identitet punomoćnika.
Član 29.n
Ukoliko dioničar ili njegov punomoćnik u
roku od sedam dana održavanja skupštine, dostavi
odboru za glasanje ovjerenu izjavu dioničara, javnu
ispravu ili drugi vjerodostojan dokaz koji pobija
valjanost ovlaštenja, odbor za glasanje će proglasiti
nevažećim glasove po osnovu tog ovlaštenja i o
tome pisano izvijestiti nadzorni odbor.
Nadzorni odbor je dužan obustaviti od
izvršenja odluku za čije donošenje su nevažeči
glasovi bilo odlučujući i sazvati skupštinu radi
ponovnog odlučivanja o tim pitanjima najkasnije 30
dana od dana prijema obavještenja odbora za
glasanje o nevažećim glasovima.
1.5.Zapisnik skupštine
Član 29.o
O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji
obavezno sadrži:
1. firmu i adresu sjedišta banke;
2. mjesto i vrijeme održavanja skupštine;
3. ime i prezime predsjedavajućeg,
zapisničara, lica koja ovjeravaju
zapisnik i članova odbora za glasanje;
4. dnevni red;
5. odluke;
6. podatke o glasanju;
7. prigovore dioničara i članova
nadzornog odbora na odluke skupštine.
Uz zapisnik se prilažu pisani prijedlozi i
izvještaji podneseni skupštini.
Nadzorni odbor je dužan osigurati da se
zapisnik sačini u roku od 30 dana od dana
održavanja skupštine.
Zapisnik potpisuju predsjedavajući
skupštine, zapisničar i lica koja ovjeravaju zapisnik.
Dioničar može zahtijevati da mu se dostavi
kopija zapisnika ili izvod iz zapisnika za sve
skupštine banke.
Član 29.p
Banka je obavezna trajno čuvati zapisnike
skupštine, evidenciju o prisustvu i glasanju
dioničara, obavještenja i pozive za skupštinu.
Likvidator je dužan osigurati čuvanje
dokumenata iz stava 1. ovog člana najmanje 10
godina nakon prestanka rada banke.
Član 30.
1.6 Zaštita manjine u odlučivanju i
pobijanje odluka skupštine
Ako skupština odbije prijedlog dioničara sa
više od 20% dionica sa pravom glasa za
imenovanje vanjskog revizora za vanredno
ispitivanje svih predmeta koji se odnose na
osnivanje i poslovanje banke u poslednjih pet
godina, vanjskog revizora će imenovati Agencija.
Odluka skupštine banke ništavna je ako:
1. skupština nije sazvana na način utvrđen
članom 29.c ovog zakona;
2. nije unesena u zapisnik;
3. je ništavnost utvrđena odlukom suda.
Postupak za pobijanje i poništenje odluke
skupštine kod suda kod kojeg je banka upisana u
sudski registar može pokrenuti:
1. dioničar koji zastupa najmanje 33%
vlasništva, koji je bio zastupljen na
skupštini i čiji je prigovor na odluku
unesen u zapisnik ili nije pravilno
unesen u zapisnik;
2. dioničar koji nije prisustvovao
skupštini zbog sazivanja skupštine
protivno odredbama člana 29.c ovog
zakona;
3. nadzorni odbor i uprava i svaki član
nadzornog odbora i uprave ukoliko bi
izvršenjem odluke počinio privredni
prijestup ili krivično djelo ili banci
nanio štetu.
Postupak iz stava 1. ovog člana može se
pokrenuti u roku od 60 dana od dana održavanja
skupštine.
http://www.advokat-prnjavorac.com
10
U postupku iz stava 1. ovog člana banku
zastupa direktor ili drugi član uprave, po ovlaštenju
direktora.
Ako je tužilac član uprave, banku zastupa
lice imenovano od nadzornog odbora, a kada su
tužioci nadzorni odbor i uprava ili njihovi članovi,
zastupnika banke postavlja sud, ako ga nije
imenovala skupština.
Član 31.
2. Nadzorni odbor
Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i
najmanje četiri člana, a najviše šest članova, koje
imenuje i razrješava skupština, s tim da ukupan broj
članova nadzornog odbora mora biti neparan,
uključujući i predsjednika.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora
imenuju se istovremeno na period od četiri godine.
Isto lice može biti imenovano za
predsjednika ili člana nadzornog odbora više puta
bez ograničenja.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora
upisuju se u registar kod Agencije.
Član 31.a
Predsjednik i član nadzornog odbora ne
može biti lice:
1. osuđeno za krivično djelo i za privredni
prijestup iz oblasti privrednog i
finansijskog kriminala;
2. kojem je presudom suda zabranjeno
obavljanje aktivnosti u nadležnosti
nadzornog odbora;
3. starije od 70 godina na dan
imenovanja.
Član 31.b
Kandidata za člana nadzornog odbora može
predložiti dioničar ili grupa dioničara s najmanje
5% dionica s pravom glasa.
Svaki prijedlog iz stava 1. ovog člana
podnosi se pisano najkasnije osam dana od dana
objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine u
čiji je dnevni red uključeno i pitanje izbora
predsjednika i članova nadzornog odbora.
Svaki prijedlog iz stava 1. ovog člana koji
je dostavljen nadzornom odboru prije objavljivanja
obavještenja iz člana 29.c ovog zakona mora biti
dostavljen dioničarima zajedno sa drugim
materijalima.
Kandidati za predsjednika i članove
nadzornog odbora moraju prije glasanja dati pisanu
izjavu o prihvatanju kandidature.
Član 31.c
Predsjednik i članovi nadzornog odbora
biraju se glasanjem, u skladu sa članom 29.j ovog
zakona, pri čemu svaki dioničar može dati jedan
glas za svaku dionicu sa pravom glasa. Svaki
dioničar sa pravom glasa može sve svoje glasove
dati jednom kandidatu ili ih podijeliti na više od
jednog kandidata.
Svaki dioničar dobiva glasački listić na
kojem u vrhu piše broj glasova kojim dioničar
raspolaže, u skladu sa stavom 1. ovog člana.
Kandidata koji je dobio najveći broj
glasova skupština proglašava za predsjednika, a
kandidate sa sljedećim najvećim brojem dobijenih
glasova proglašava za članove nadzornog odbora.
U slučaju da dobiju jednak broj glasova,
nadzorni odbor može odabrati predsjednika iz
redova nadzornog odbora.
Član 31.d
Predsjednik i članovi nadzornog odbora
zaključuju sa bankom ugovore koje odobrava
skupština.
Svaki ugovor, u ime banke, potpisuje
direktor, u skladu sa odobrenjem skupštine.
Član 31.e
Predsjednik i članovi nadzornog odbora u
prvom mandatu biraju se na osnivačkoj skupštini u
skladu sa odredbama čl. 31.b i 31.c ovog zakona.
Član 31.f
Direktor i član uprave banke ne može biti
predsjednik i član nadzornog odbora te ili bilo koje
druge banke u Bosni i Hercegovini.
Izabrani zvaničnici i svi uposlenici vlade na
državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom
nivou, uključujući i druge vladine institucije, ne
mogu obavljati funkciju članova uprave niti jedne
banke za vrijeme obavljanja svojih funkcija.
Izabrani zvaničnici, ministri i zamjenici
ministara vlade na državnom, entitetskom,
kantonalnom i općinskom nivou, uključujući i
druge vladine institucije, ne mogu obavljati
funkciju članova nadzornog odbora niti u jednoj
http://www.advokat-prnjavorac.com
11
banci za vrijeme obavljanja svojih funkcija i godinu
nakon prestanka obavljanja navedenih funkcija.
Svi uposlenici vlade na državnom,
entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou,
uključujući i druge vladine institucije, koji
obavljaju funkciju članova nadzornog odbora bilo
koje banke moraju odbaciti ponudu ili se uzdržati
od toga da budu uključeni u bilo kakvu raspravu ili
donošenje odluka u okviru vlade, a koje se tiču
banke u kojoj su oni kao članovi nadzornog odbora.
Lice ili ovlašteni zastupnik pravnog lica ne
može biti predsjednik ili član nadzornog odbora u
jednoj ili više banaka istovremeno, osim ukoliko to
lice ili to pravno lice posjeduje više od 50% dionica
u svakoj banci.
Isto lice ne može istovremeno biti
predsjednik ili član nadzornog odbora u više od tri
banke.
Član 31.g.
Sjednici nadzornog odbora održava se po
potrebi, a najmanje jednom tromjesečno.
Sjednicu nadzornog odbora saziva
predsjednik nadzornog odbora.
Predsjednik nadzornog odbora dužan je
sazvati sjednicu, na zahtjev direktora banke ili dva
člana nadzornog odbora, najkasnije 14 dana od
dana podnošenja zahtjeva, a u protivnom sjednicu
je ovlašten sazvati podnosilac zahtjeva. Međutim,
ako su svi članovi nadzornog odbora pozvani i ako
je uz dnevni red poslat materijal za sve tačke
dnevnog reda, većina članova nadzornog odbora
može sazvati vanrednu sjednicu u roku od tri dana
od kada je donesena odluka nadzornog odbora da se
vanredna sjednica i održi. Sve odredbe člana 31.i se
primjenjuju na vanredne sjednice nadzornog
odbora.
Član 31.h
Pisani poziv za sjednicu nadzornog odbora,
u kojem su naznačeni mjesto i datum održavanja,
vrijeme početka i dnevni red sjednice, dostavlja se
članovima nadzornog odbora najkasnije 7 dana
prije datuma održavanja sjednice.
Uz poziv za sjednicu dostavljaju se
materijali za svaku tačku dnevnog reda.
Član 31.i
Za održavanje sjednice nadzornog odbora
potrebna je većina ukupnog broja članova.
Nadzorni odbor donosi odluke većinom
glasova ukupnog broja članova.
Predsjednik i član nadzornog odbora ne
može glasati o pitanjima koja se odnose na njega
lično.
Lica koja nisu članovi nadzornog odbora
mogu prisustvovati sjednici samo na osnovu
pisanog poziva predsjednika nadzornog odbora.
Član 31.j
Nadzorni odbor banke nadležan je da:
1. nadzire poslovanje banke;
2. nadzire rad uprave;
3. usvaja izvještaj uprave o poslovanju po
polugodišnjem obračunu sa bilansom
stanja i bilansom uspjeha, godišnji
obračun sa bilansom stanja i bilansom
uspjeha i izvještaj interne i vanjske
revizije;
4. podnosi skupštini godišnji izvještaj o
poslovanju banke, koji obavezno
uključuje izvještaj internog i vanjskog
revizora, izvještaj o radu nadzornog
odbora i odbora za reviziju i plan
poslovanja za narednu poslovnu
godinu;
5. imenuje upravu banke;
6. imenuje vanjskog revizora;
7. predlaže raspodjelu i način upotrebe
dobiti i način pokrića gubitka;
8. odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu,
lizing i druge transakcije imovinom,
direktno ili posredstvom supsidijarnih
društava u toku poslovne godine u
obimu od 15% do 33%
knjigovodstvene vrijednosti ukupne
imovine banke;
9. osigurava da su utvrđene i da se
provode odgovarajuće interne kontrole
banke;
10. osigurava da se provode odgovarajuće
interne i vanjske revizije;
11. formira rezerve na teret troškova za
kreditne gubitke, uspostavlja potrebne
rezerve iz neto profita banke i utvrđuje
dividende;
12. imenuje predsjednika i članove odbora
za naknade i odbora za imenovanje;
13. obrazuje povremene komisije i utvrđuje
njihov sastav i zadatke;
http://www.advokat-prnjavorac.com
12
14. saziva skupštinu;
15. odobrava emisiju novih dionica
postojeće klase u iznosu do trećine
zbira nominalne vrijednosti postojećih
dionica i određuje iznos, vrijeme
prodaje i cijenu ovih dionica koja ne
može biti manja od prosječne tržišne
vrijednosti postojećih dionica iste klase
u 30 uzastopnih dana prije dana
donošenja odluke;
16. donosi opće interne akte banke,
poslovne i druge politike i procedure; i
17. odlučuje o pitanjima koja Zakonom ili
statutom nisu data na odlučivanje
drugom organu banke.
Član 31.k
Predsjednik i članovi nadzornog odbora
dužni su svoje obaveze i odgovornosti izvršavati u
skladu sa interesima dioničara i banke i ne mogu
obavljati konkurentnu djelatnosti banke bez
obavještavanja i saglasnosti drugih članova
nadzornog odbora.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora
dužni su prilikom predlaganja emisije novih i
otkupa vlastitih dionica banke i drugih vrijednosnih
papira saopštiti sve bitne podatke koji se odnose na
poslovanje banke.
Predsjednik i član nadzornog odbora dužni
su prijaviti nadzornom odboru svaki interes u
pravnom licu s kojim banka ima ili namjerava da
stupi u poslovni odnos.
U slučaju iz stava 3. ovog člana
predsjednik i član nadzornog odbora ne mogu
odlučivati o pitanjima koja se tiču odnosa banke i
drugih pravnih lica u kojima predsjednik i član
nadzornog odbora imaju direktni ili indirektni
finansijski interes.
Član 31.l
Ako predsjednik ili član nadzornog odbora
postupaju suprotno odredbama člana 31.k ovog
zakona, banka ima pravo da zahtijeva naknadu štete
koju je usljed toga pretrpjela.
Banka može odustati od potraživanja iz
stava 1. ovog člana nakon isteka tri godine od dana
isticanja zahtjeva za naknadu štete ako se sa
odustajanjem saglasi skupština, a protiv te odluke
nije podnesen prigovor dioničara koji posjeduju
najmanje 10% dionica s pravom glasa.
Član 31.m
Predsjednik i članovi nadzornog odbora
pojedinačno ili solidarno odgovaraju za štete koje
prouzrokuju neizvršavanjem ili neurednim
izvršavanjem svojih dužnosti.
31. n
Predsjednik i članovi nadzornog odbora
imaju pravo zahtijevati sve podatke o poslovanju i
prisustvo članova uprave sjednicama nadzornog
odbora.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora
imaju pravo prisustvovati sjednicama uprave banke.
Član 32.
3.Uprava
Uprava organizuje rad i rukovodi
poslovanje.
Upravu banke čine direktor i izvršni
direktori, kao i zamjenik direktora kojeg može
imenovati nadzorni odbor na osnovu diskrecionog
prava.
Član 32.a
Direktor predsjedava upravom, rukovodi
poslovanjem, zastupa i predstavlja banku i
odgovara za zakonitost poslovanja.
Mandat direktora je četiri godine i može
biti obnovljen bez ograničenja vezano za broj
mandata.
Položaj, ovlaštenja, odgovornosti i prava
direktora uređuju se ugovorom između nadzornog
odbora i direktora.
Direktor se ne može imenovati bez
prethodnog odobrenja Agencije.
Član 32.b
Zamjenik direktora mijenja direktora u
slučaju njegovog izostanka, a u slučaju kada banka
nije imenovala zamjenika direktora, direktor pisano
ovlašćuje jednog od izvršnih direktora da ga
zamjenjuje i utvrđuje ovlaštenja.
Izvršni direktori organizuju rad, zastupaju
banku i odgovaraju za zakonitost poslovanja u
poslovima i obimu utvrđenim pisanim aktom
direktora.
Izvršne direktore imenuje i razrješava
nadzorni odbor na prijedlog direktora za period za
koji je imenovan direktor.
http://www.advokat-prnjavorac.com
13
Plaća i druga materijalna prava izvršnog
direktora uređuju se ugovorom između direktora i
izvršnog direktora, uz prethodno odobrenje
nadzornog odbora.
Član 32.c
Direktor, zamjenik direktora i izvršni
direktori dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki
direktni ili indirektni interes u pravnom licu sa
kojim banka ima ili namjerava da stupi u poslovni
odnos.
U slučaju iz stava 1. ovog člana direktor,
zamjenik direktora i izvršni direktori mogu
učestvovati u poslovnom odnosu na osnovu pisane
saglasnosti nadzornog odbora.
Član 32.d
U slučajevima da je direktor smijenjen, dao
otkaz, zatim u slučajevima smrti ili bolesti, ili je iz
drugih razloga odsutan(a) sa dužnosti bez
prethodnog odobrenja nadzornog odbora u periodu
dužem od trideset uzastopnih dana, nadzorni odbor
mora potvrditi zamjenika direktora na ovoj poziciji
ili imenovati privremenog direktora koji će
obavljati tu funkcuju dok nadzorni odbor ne
imenuje novog direktora.
Privremeni direktor može obavljati tu
funkciju maksimalno devedeset dana bez odobrenja
Agencije.
Prije isteka perioda od devedeset dana
nadzorni odbor mora Agenciji dostaviti zahtjev za
odobrenje direktora banke ili zahtjev za produženje
za privremenog direktora za narednih devedeset
dana na odobrenje Agenciji. Agencija ima 45 dana
da postupi po ovom zahtjevu.
Ukoliko Agencija ne odobri zahtjev za
produžetak za privremenog direktora ili ukoliko
nadzorni odbor ne imenuje direktora i ukoliko
Agencija nije dala odobrenje za direktora, Agencija
će imenovati privremenog upravitelja.
Član 32.e
Banka ima sekretara, koga imenuje
nadzorni odbor na prijedlog direktora banke za isti
period za koji je imenovan i direktor.
Plaća i druga materijalna prava sekretara
uređuju se ugovorom između sekretara i nadzornog
odbora na prijedlog direktora.
Član 32.f
Sekretar je odgovoran za vođenje knjige
dioničara, registra zapisnika skupštine i nadzornog
odbora i čuvanje dokumenata utvrđenih Zakonom i
statutom banke, osim finansijskih izvještaja.
Sekretar je ovlašten za provođenje odluka
skupštine, nadzornog odbora i direktora.
Sekretar je odgovoran za pripremu sjednica
i vođenje zapisnika skupštine i nadzornog odbora.
4. Odbor za reviziju
Član 32.g
Banka mora formirati odbor za reviziju
imenovan od nadzornog odbora.
Odbor za reviziju ima pet članova koji se
imenuju na četiri godine. Članovi mogu biti ponovo
imenovani.
Odbor za reviziju je odgovoran za nadzor
provođenja i angažiranje vanjske revizorske firme
koja će obaviti reviziju godišnjih finansijskih
izvještaja.
Odbor za reviziju će nadzornom odboru i
skupštini prezentirati kompletnu reviziju godišnjeg
finansijskog izvještaja.
Odbor za reviziju je, također dužan
nadgledati poslove interne revizije uključujući
kontrolu godišnjeg obračuna kao i, na zahtjev
dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom
glasa, reviziju finansijskog poslovanja banke i o
tome dostaviti izvještaj skupštini i nadzornom
odboru najkasnije osam dana po okončanju revizije.
Član 32.h
Predsjednik i član odbora za reviziju ne
može biti imenovan iz grupe koja uključuje
predsjednika ili članove nadzornog odbora i ne
smije biti član uprave banke ili osoblja banke, niti
može imati direktni ili indirektni finansijski interes
u banci, izuzev naknade po osnovu te funkcije.
Naknada i druga prava članova odbora za
reviziju uređuju se ugovorom na osnovu osluke
skupštine.
Odbor za reviziju direktno odgovara
nadzornom odboru.
Član 32.i
Odbor za reviziju je odgovoran za
provođenje odluka skupštine dioničara u vezi sa
izborom i upošljavanjem vanjskog revizora.
http://www.advokat-prnjavorac.com
14
Član 32. j
Odbor za reviziju ovlašten je zahtijevati
sazivanje sjednice nadzornog odbora i skupštine
kada smatra da su ugroženi interesi dioničara ili
utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili članova
nadzornog odbora, direktora ili izvršnih direktora.
Član 32.k
Interni revizor je odgovoran za
identifikaciju, praćenje i ocjenu rizika u poslovanju
banke i provjeru da li je u banci uspostavljen sistem
interne kontrole koji osigurava da se rizicima
upravlja na način kojim se rizici umanjuju na
prihvatljivu mjeru.
U provođenju svojih nadležnosti interni
revizor mora imati ovlaštenja za neograničen i
neometan rad i dužan je da sarađuje sa odborom za
reviziju banke.
Interni revizor direktno izvještava odbor za
reviziju banke. Međutim, u slučajevima značajnih
neslaganja interni revizor obavještava nadzorni
odbor, a nadzorni odbor mora razriješiti slučaj.
Internog revizora imenuje nadzorni odbor.
Plaće i druga materijalna primanja internog
revizora utvrđuju se ugovorom zaključenim između
nadzornog odbora i internog revizora.
Član 33.
Direktor banke je odgovoran za zakonito
poslovanje i provođenje utvrđene poslovne politike.
Predsjednik i svi članovi nadzornog
odbora, direktor, zamjenik direktora i izvršni
direktori kreditnih odjela banke ne mogu biti
imenovani bez prethodne saglasnosti Agencije.
Direktor banke ne može biti:
1. član nadzornog odbora iste banke ili
druge banke registrovane u Federaciji,
osim ako ta banka ima uske veze sa
bankom čiji je on generalni direktor;
2. lice koje se u periodu od posljednje
dvije godine nalazilo na funkciji
direktora ili zamjenika direktora
Agencije, osim ako je dobilo prethodnu
saglasnost Upravnog odbora Agencije.
Direktor banke:
1. predstavlja i zastupa banku;
2. izvršava odluke skupštine, odbora za
reviziju i nadzornog odbora banke;
3. organizuje rad i rukovodi poslovanjem
banke;
4. odlučuje o svim pitanjima koja nisu u
nadležnosti skupštine, odbora za
reviziju ili nadzornog odbora banke;
5. obavlja druge poslove u skladu sa
zakonom, statutom i opštim aktima
banke.
Direktor može prenijeti dio ovlaštenja na
druga lica.
Član 34.
Lica imenovana za članove uprave banke
ne smiju biti starija od 65 godina i moraju
ispunjavati uvjete utvrđene propisima Agencije i
općim aktima banke.
Lica imenovana za internog revizora ne
mogu biti vezana po krvi i po tazbini do trećeg
stepena sa bilo kojim članom nadzornog odbora,
uprave ili bilo kojim licem koje ima značajan
vlasnički interes.
U slučaju da Agencija odbije zahtjev
pojedinca iz člana 33. Zakona banka ne može
podnijeti novi zahtjev za imenovanje tog lica na
istu funkciju dok se razlozi navedeni u odluci
Agencije, zbog kojih je davanje saglasnosti
odbijeno, ne uklone.
Član 34.a
Nadzorni odbor, uprava i članovi njihove
uže porodice koji sa njima žive u zajedničkom
domaćinstvu, ili koji imaju zajednička ulaganja
treba pojedinačno da prilože potpisanu izjavu o
svom imovnom stanju, u roku od trideset
kalendarskih dana od dana preuzimanja dužnosti
članova nadzornog odbora, odnosno uprave.
U izjavi o imovnom stanju opisuje se sva
imovina, uključujući i podatke o svim ulaganjima,
svi zajmovi ili krediti preko iznosa od 20.000 KM,
te podaci o pravnim licima u kojima imaju 5% ili
više dionica ili dioničkog kapitala sa glasačkim
pravima, kao i svi drugi podaci koje Agencija
zatraži.
Obrazac izjave o imovnom stanju propisuje
Agencija. Svako lice koje podliježe obavezi popune
ove izjave mora Agenciji podnositi redovne
godišnje ažurirane izjave prvog radnog dana svake
kalendarske godine.
Član 35.
http://www.advokat-prnjavorac.com
15
Nadzorni odbor, uprava, svi uposlenici, kao
i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo
kom osnovu, dužni su da čuvaju poslovnu tajnu
vezanu za bilo koju informaciju koju su saznali u
toku obavljanja poslova za banku i ne mogu je
koristiti za ličnu korist, niti pružati drugim licima
osim Agenciji za bankarstvo, uključujući kontrolore
i revizore koje Agencija imenuje i drugim
nadležnim organima u skladu sa Zakonom.
Lica iz stava 1. ovog člana dužna su čuvati
poslovnu tajnu i nakon prestanka rada u banci,
odnosno obavljanja funkcije.
Član 36.
Dijelovi banke mogu se osnovati samo uz
pismeno odobrenje Agencije.
Agencija može odbiti zahtjev banke za
osnivanje filijale ili predstavništva ako:
1. predviđeni kadrovi, prostorije i oprema
ne zadovoljavaju zahtjeve utvrđene
propisima Agencije;
2. poslovanje ili finansijsko stanje banke
ukazuje da osnivanje dijela banke ne bi
bilo u skladu s interesom njenih
deponenata;
3. banka sa sjedištem izvan Federacije
nije predmet propisa i supervizije na
konsolidovanoj osnovi.
Član 37.
Način poslovanja i kontrolu dijelova banke
u Federaciji banaka sa sjedištem izvan Federacije
propisaće Agencija svojim aktom.
IV – USLOVI ZA FUNKCIONISANJE BANKE
Član 38.
Banka je dužna svoje poslovanje obavljati
u skladu sa zakonom, propisima Agencije,
uslovima i ograničenjima utvrđenim bankarskom
dozvolom, te odgovarajućim poslovnim i
računovodstvenim principima i standardima
utvrđenim posebnim zakonom.
Banka je dužna u svom poslovanju
neprekidno održavati adekvatan kapital odnosno
solventnost, potreban obim likvidnih sredstava
odnosno sposobnost plaćanja i kreditnu sposobnost,
te osiguravati diverzifikaciju svoje aktive.
Diverzifikacija u smislu ovog zakona je
proširenje aktive investiranjem i plasiranjem
sredstava u više različitih pravnih osoba.
Član 39.
Banka može obavljati samo slijedeće
djelatnosti:
1. primanje svih vrsta novčanih depozita i
drugih novčanih sredstava;
2. davanje i uzimanje kredita i finansijski
lizing;. davanje svih oblika novčanog
jemstva;
3. davanje svih oblika novčanog jemstva;
4. učešće, kupovina i prodaja
instrumenata tržišta novca i kapitala za
svoj ili tuđi račun;
5. usluge platnog prometa i prenosa
novca;
6. kupovina i prodaja strane valute;
7. izdavanje i upravljanje sredstvima
plaćanja (uključujući kreditne kartice,
putne i bankarske čekove);
8. pohranjivanje i upravljanje
vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima;
9. usluge finansijskog menadžmenta;
10. kupovina i prodaja vrijednosnih papira;
i
11. druge poslove koji proizilaze iz tač. 1.-
10. ovog člana.
Član 40.
Banka ne smije ulaziti u transakcije ili
učestvovati u bilo kojim djelatnostima koje
predstavljaju nelojalnu konkurenciju na
finansijskom tržištu.
Član 40.a
Agencija ima pravo regulirati naknade koje
banke naplaćuju u slučajevima sporazuma banaka o
fiksnim naknadama ili drugim nekorektnim
poslovanjem suprotno propisima Agencije.
Član 41.
Banka je dužna pridržavati se stopa
ograničenja i rizika vezanih za bilans i vanbilansne
stavke, aktivu i podnderisanu aktivu, kapital i
njegovu strukturu, utvrđenih propisima Agencije.
Banka je dužna održavati dionički kapital i
neto kapital, u skladu sa odredbama člana 20. ovog
http://www.advokat-prnjavorac.com
16
zakona, i istovremeno najmanje u iznosu od 12%
ukupne rizikom ponderisane aktive, pri čemu
najmanje jedna polovina njenog kapitala mora da se
sastoji od osnovnog kapitala.
Kapital, dionički kapital i ponderisana
aktiva banke utvrđuje se u skladu s propisima koje
donosi Agencija.
Član 42.
Izlaganje banke kreditnom riziku prema
pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih
korisnika ne smije preći iznos od 40% osnovnog
kapitala banke, sa slijedećom strukturom i
dodatnim ograničenjima da:
1. iznos neobezbijeđenog kredita
pojedinačnom korisniku illi grupi
povezanih korisnika ne smije biti
veći od 5% osnovnog kapitala banke;
2. kredit pojedinačnom krosiniku ili
grupi povezanih korisnika u iznosu
većem od 25% osnovnog kapitala
banke, mora biti potpuno
obezbijeđen kvalitetnim utrživim
zalogom čija vrijednost, utvrđena
pouzdanim i stabilnim cijenama,
prelazi iznos kredita.
Veliko izlaganje banke kreditnom riziku
predstavlja ukupnu izloženost banke kreditnom
riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi
povezanih korisnika u iznosu većem od 15%
osnovnog kapitala banke, pri čemu zbir svih velikih
izlaganja banke kreditnom riziku ne smije preći
iznos od 300% osnovnog kapitala banke.
Dva ili više korisnika smatraju se “grupom
povezanih korisnika”, kada zbog njihovih
međusobnih odnosa izloženost banke kreditnom
riziku, pod uslovima koji se bliže uređuju
propisima Agencije.
Član 42.a
Ako banka prima uplate sredstava javnih
prihoda, prima depozite i obavlja platne transakcije
za budžete i vanbudžetske fondove dužna je da:
a) po završetku svakog radnog dana 50%
dnevnog stanja tih sredstava drži u
novčanom obliku kao posebnu rezervu
na računu obaveznih rezervi kod
Centralne banke Bosne i Hercegovine
koji depozitarna banka otvara u skladu
sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i
Hercegovine i propisima koji se na
osnovu njega donose; ili
b) potpuno osigura prosječno dnevno
stanje domaćim ili stranim
vrijednosnim papirima koji se drže u
banci koja je treća strana i čija je uloga
čuvanje i zaštita vrijednosnih papira.
Imalac računa, banka i banka treća
strana moraju sklopiti sporazum
navodeći vrstu vrijednosnih papira.
Vrijednosni papiri se moraju držati u
ime ili u korist imaoca računa, a
kamata koja se zaračunava na
vrijednosne papire pripada banci.
Vrijednosni papiri moraju osigurati
100% pokrića prosječnog dnevnog
stanja. Vrijednosni papiri se mogu
mijenjati i može se trgovati njima, u
skladu sa sporazumom imaoca računa,
sve dok su 100% jednaki sa prosječnim
dnevnim stanjem. U slučaju neizvršenja
obaveza, ako je proglašeno da je banka
pod privremenom upravom, ili u
slučaju stečaja banke, vrijednosni
papiri pripadaju imaocu računa. U
suprotnom, ako imalac računa zatvori
račun ili ako banka prestane biti
depozitna banka vrijednosni papiri se
prebacuju na banku.
U smislu ovog zakona, “sredstva javnih
prihoda” predstavljaju carine, porezi, naknade,
doprinosi, donacije i drugi prihodi koji pripadaju
državi, entitetima, kantonima i njihovim
odgovarajućim ministarstvima i institucijama, kao i
općinama.
Član 42.b
Iz jednog izvora banka ne može držati
sredstva u iznosu većem od 20% od njenih ukupnih
dnevnih depozita.
Ako iz bilo kojeg pojedinačnog izvora
banka primi novčana sredstva depozita koja prelaze
iznos od 20% njenih ukupnih dnevnih depozita,
dužna je da slijedeći radni dan to ukupno
prekoračenje u novčanom obliku drži kao posebnu
rezervu na računu obavezne rezerve kod Centralne
banke Bosne i Hercegovine iz člana 42.a stav 1.
tačka a) ovog zakona.
U smislu prethodnog stava “jedan izvor”
predstavlja jedno pravno lice, jedno fizičko lice ili
http://www.advokat-prnjavorac.com
17
ukupan zbir svih korisnika sredstava javnih
prihoda, bez obzira na njihov iznos ili broj.
Banka je u potpunosti i samostalno
odgovorna za vršenje posebnog nadzora nad svojim
depozitarima, naročito onim koji čine sredstva
javnih prihoda.
Član 42.c
U skladu sa odredbama čl. 42.a i 42.b
Zakona, banka je dužna da Agenciji dostavlja
izvještaje, čiju formu, sadržaj i rokove za dostavu
propisuje Agencija.
Član 43.
Banka ne smije u svoja stalna sredstva
investirati više od 50% iznosa njenog osnovnog
kapitala bez posebne dozvole Agencije.
Član 43.a
Banka ne smije deponirati sredstva, davati
kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u
ukupnom iznosu većem od iznosa 25% niti u sve
povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40%
njenog osnovnog kapitala.
Član 44.
Dokumentaciju i evidencije o obavljenim
transakcijama banka je dužna čuvati u skladu sa
zakonskim propisima.
Član 45.
Banka je dužna redovno izvještavati svoje
klijente o uslovima međusobnog poslovanja, a
posebno o uslovima koji se odnose na depozite i
kredite koji su im dati, uključujući i godišnju
kamatnu stopu.
Član 45.a
Banka je dužna dati obavijest o svim
neaktivnim depozitnim računima u najmanje tri
dnevna lista koja su dostupna na teritoriji
Federacije i najmanje jednom u Republici Srpskoj i
Distriktu Brčko svakih šest mjeseci kada depozitni
račun postane neaktivni depozitni račun.
Nakon što banka izda obavijest o
neaktivnom depozitnom računu najmanje dva puta
u skladu sa stavom 1. ovog člana, tada se neaktivni
depozitni računi i svi podaci vezani za njih
prebacuju u Ministarstvo finansija Federacije Bosne
i Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvo)
Sredstva se polažu u Budžet Federacije
BiH dok vlasnik računa ne dostavi dokaz o
vlasništvu.
Vlasnik računa može u bilo koje vrijeme
Ministarstvu dostaviti dokaz o vlasništvu nad
sredstvima sa neaktivnog depozitnog računa.
Ministarstvo će pregledati dokaze i ako su
isti zadovoljavajući novac vratiti vlasniku računa.
Ministarstvo izdaje propise vezano za
procedure potraživanja sredstava sa neaktivnih
računa.
Ministarstvo je dužno objaviti informacije
o svim neaktivnim računima jednom godišnje u
najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na
teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici
Srpskoj i Distriktu Brčko.
Agencija izdaje propise o obračunatim
kamatama i visini naknada za neaktivne račune do
momenta dok se ne prebace na Ministarstvo.
Onog momenta kada se neaktivni računi
prebace vlasnik računa nema pravo ni na kakvu
kamatu.
Član 46.
Pri obavljanju poslovanja sa licima
povezanim sa bankom i u ime i za račun lica
povezanim sa bankom, banka ne može ponuditi tom
licu povoljnije uvjete od onih koje ponudi drugim
licima koja nisu povezana sa bankom.
U smislu stava 1. licima povezanim sa
bankom posebno se smatraju:
1. predsjednik i članovi nadzornog
odbora, članovi uprave, članovi odbora
za reviziju te članovi njihovih užih
porodica, do trećeg stepena po krvnom
srodstvu ili braku, ili lica koja žive u
istom domaćinstvu ili imaju
međusobno povezane ili zajedničke
investicije;
2. lica sa značajnim vlasničkim interesom
u banci te članovi njihovih užih
porodica, do trećeg stepena po krvnom
srodstvu ili braku, ili lica koja žive u
istom domaćinstvu ili imaju
međusobno povezane ili zajedničke
investicije;
3. pravna lica sa običnim dionicama,
prioritetnim dionicama i glasačkim
pravima u banci;
http://www.advokat-prnjavorac.com
18
4. pravna lica u kojima banka ima
značajne vlasničke interese;
5. pravna lica u kojima značajan vlasnički
interes imaju ista ona pravna ili fizička
lica koja imaju značajan vlasnički
interes u banci;
6. pravna lica u kojima imalac značajnog
vlasničkog interesa, član nadzornog
odbora ili uprave jeste jedno od lica
pomenutih u tač. 1. do 5. ovog stava;
7. povezana lica definirana u članu 1. stav
2. Zakona, kao i povezana lica
dioničara banke.
Banka ne može dodjeljivati kredite svojim
uposlenicima u iznosu većem od iznosa propisanog
u propisima Agencije.
Agencija donosi propise kojima se
osigurava realizacija ograničenja utvrđenih u
odredbama st. od 1. do 3. ovog člana.
Član 47.
Banka ne smije sticati, vršiti konverzije ili
transfere, niti posredovati prilikom sticanja,
konverzije ili transfera novca ili druge imovine, za
koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da je
stečena vršenjem krivičnog djela.
Banka se ne smije upustiti u transakciju za
koju zna ili za koju može osnovano pretpostaviti da
je namijenjena pranju novca u skladu sa članom 2.
Zakona o sprečavanju pranja novca (Službene
novine F BiH broj 8/00)
Banka ne smije vršiti konverzije ili
transfere, niti posredovati prilikom sticanja,
konverzije ili transfera novca ili druge imovine za
koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da bi
se mogle koristiti za terorističke aktivnosti ili za
pomaganje lica koja su uključena u terorističke
aktivnosti ili njihovo pomaganje, niti smije vršiti
konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom
sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge
imovine, za koju zna ili bi mogla osnovano
pretpostaviti da bi ih mogli koristiti pojedinci ili
pravna lica ili organi koji opstruiraju ili prijete
opstrukcijom ili predstavljaju značajan rizik od
aktivne opstrukcije provedbe mirovnog procesa; ili
koji materijalno pomažu, sponzoriraju ili pružaju
finansijsku ili tehnološku podršku ili daju robu i
usluge kao podršku takvom opstrukcionizmu; ili
koji su u vlasništvu ili pod kontrolom, ili djeluju ili
nastoje da djeluju direktno ili indirektno u ime i za
račun bilo koga od gore navedenih.
Svaka banka će uspostaviti internu kontrolu
i komunikacione procedure u cilju otkrivanja i
sprečavanja transakcija koje uključuju kriminalne
aktivnosti, pranje novca, ili aktivnosti koje
podržavaju terorizam, kao i one koje podržavaju
opstrukciju mirovnog procesa ili je materijalno
pomažu u skladu sa st. 1.,2. i 3. ovog člana.
Svaka banka će preduzeti razumne mjere
kako bi na zadovoljavajući način ustanovila pravi
identitet bilo kojeg lica koje želi ući u poslovne
odnose sa tom bankom koja obavlja transakciju ili
seriju transakcija u toj banci tako što će od
navedenog lica tražiti službeni dokument kojim se
može utvrditi njegov identitet (lična karta, rodni
list, vozačka dozvola, pasoš ili neko drugo sredstvo
za utvrđivanje identiteta), a u slučaju da se radi o
pravnom licu potrebno je predočiti izvod iz registra
o osnivanju preduzeća. Svaka banka će preduzeti
razumne mjere kako bi ustanovila da li to lice
obavlja navedene poslove u ime drugog lica. Ako
se ustanovi da to lice obavlja navedene poslove u
ime drugog lica, banka će preduzeti razumne mjere
kako bi ustanovila pravi identitet tog lica.
Svaka banka će preduzeti razumne mjere
kako bi na zadovoljavajući način ustanovila pravi
identitet bilo kojeg lica koje želi izvršiti transakciju
od 30.000,00 KM ili više, ne računajući iznos
novca potreban za izvršenje transakcije. Nadzorni
odbor, uprava i svi radnici banke odgovorni su da
automatski i brzo obavijeste finansijsku policiju
odnosno njenog pravnog sljednika i Agenciju za
bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine o svim
transakcijama od 30.000,00 KM ili više kao i o
svim onim transakcijama banke za koje znaju ili
opravdano sumnjaju da su u suprotnosti sa
odredbama st. 1.,2. ili 3. ovog člana. Također su
dužni da na zahtjev finansijske policije odnosno
njenog pravnog sljednika, ili Agencije dostave
informacije o navedenim transakcijama.
Osiguravanje informacija, u skladu sa ovim članom,
neće se smatrati kao otkrivanje poslovnih tajni.
Direktor banke blokira depozitne račune, ili
bilo koji drugi vid računa, drugu imovinu i
vrijednosti fizičkih ili pravnih lica nakon što se
pisani nalog finansijske policije odnosno njenog
pravnog sljednika ili Agencije, koja daje upute o
blokadi, dostavi ili pošalje faksom. U slučaju da ne
postupe u skladu sa nalogom za blokiranje prema
http://www.advokat-prnjavorac.com
19
direktoru banke, ili pojedincu koji nastupa u ime i
za račun banke, postupa se u smislu člana 65. stav
1. tačka 23. navedenog zakona kao da sudjeluju u
transakcijama protivno odredbama navedenog člana
47. pri čemu se u cijelosti primjenjuje član 65. kao i
član 66. zakona. Takvo nepostupanje će se u smislu
člana 67. tretirati kao prekršaj iz navedenog člana
65.
Od banaka će se tražiti da Agenciji za
bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine
proslijede sve informacije koje se odnose na radnju
poduzetu na osnovu naloga za blokiranje, kao i sve
informacije koje se odnose na pokušaje transakcija
na blokirani račun ili sa blokiranog računa,
neposredno nakon prijema tih informacija.

V – KNJIGOVODSTVO, REVIZIJA I
KONTROLA
Član 48.
Banka i njena supsidijarna lica dužni su
uredno, ažurno i kontinuirano voditi
knjigovodstvene evidencije poslovanja i pripremati
godišnje finansijske izvještaje, koji na adekvatan
način prikazuju njihove aktivnosti i finansijsko
stanje, u obliku i sa sadržajem utvrđenim zakonom,
međunarodnim računovodstvenim standardima i
propisima Agencije.
Knjigovodstvene evidencije i finansijski
izvještaji banke moraju iskazivati i djelatnosti i
finansijsko stanje njenih supsidijarnih lica
pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi.

Član 49.
Banka i njena supsidijarna lica dužni su
imenovati, uz odobrenje Agencije, nezavisnog
vanjskog revizora, koji:
1. banci daje savjete o primjeni
računovodstvenih standarda;
2. priprema i organima upravljanja banke
podnosi godišnji izvještaj, sa njegovim
mišljenjem da li finansijski izvještaji
daju potpun, tačan i vjerodostojan
pregled finansijskog stanja banke, u
skladu s odredbama ovog zakona i
propisima Agencije;
3. informiše nadzorni odbor, odbor za
reviziju, upravu i Agenciju o
protivpravnom postupanju radnika
banke ili njenog subsidijarnog lica, ili
nepravilnosti ili nedostatku u
upravljanju ili poslovanju banke ili
njenog subsidijarnog lica, za koje je
saznao, a koji mogu prouzrokovati
materijalni gubitak za banku ili njeno
subsidijarno lice.
4. u godišnjem izvještaju daje komentare
nadzornom odboru, odboru za
reviziju, upravi banke i Agenciji o
efikasnosti unutrašnjeg revizora i
sistemu unutrašnje kontrole.
Banka je dužna na zahtjev Agencije odmah
dostaviti dodatne podatke i mišljenje revizora o
banci i njenim subsidijarnim licima, na račun
banke, odnosno njenih subsidijarnih lica.
Član 50.
Banka je dužna dostaviti Agenciji godišnji
finansijski izvještaj u roku od 75 dana, a izvještaj
vanjskog revizora u roku od pet mjeseci od isteka te
poslovne godine na koju se izvještaj odnosi.
Banka je dužna da izvještaj vanjskog
revizora u skraćenom obliku, u roku 15 dana po
njegovom prijemu, objavi u jednom ili više od
dnevnih novina na teritoriji Bosne i Hercegovine i o
tome, uz dostavu kopije objave, izvjesti Agenciju.
Osim objavljivanja revidiranog godišnjeg
izvještaja banka je dužna na kraju svakog prvog
polugodišta da objavi nerevidirani polugodišnji
izvještaj koji uključuje bilans stanja, uključujući
cjelokupnu vanbilansnu evidenciju, bilans uspjeha i
iskaz o gotovinskim tokovima, kao i informacije
koje sadrže imena članova nadzornog odbora i
uprave i svih dioničara koji imaju 5% ili više
dionica sa glasačkim pravima.
Izvještaj iz stava 3. ovog člana banka je
dužna objaviti u roku od trideset dana nakon isteka
prvog polugodišta u jednom ili više dnevnih
lokalnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji Bosne
i Hercegovine i na svojim šalterima njegove kopije
učiniti stalno dostupnim svojim klijentima.
Član 51.
Banka je dužna pripremiti i dostavljati
Agenciji izvještaje o poslovanju, likvidnosti,
solventnosti i rentabilnosti, za sebe i svoja
http://www.advokat-prnjavorac.com
20
supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj
osnovi, u obliku, sa sadržajem i u rokovima
utvrđenim propisima Agencije.
Banka i dijelovi banke otvoreni u Distriktu
Brčko, kao i dijelovi banke sa sjedištem izvan
Federacije, podliježu svim oblicima nadzora od
Agencije, u sklada sa propisima Agencije.
Subjekti iz stava 2. ovog člana dužni su da
prime kontrolore i revizore koje je Agencija
imenovala i da u potpunosti sarađuju s njima.
VI-POSTUPAK STEČAJA I LIKVIDACIJE
BANKE
Član 52.
Postupak stečaja i likvidacije banaka
provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i
likvidaciji (“Službene novine Federacije BiH”, broj
23/98), ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
1. PRIVREMENA UPRAVA I LIKVIDACIJA
Član 53.
Agencija može imenovati privremenog
upravnika banke kada ocijeni:
1. da je prekršen zakon, propis ili odluka
Agencije, čime su ozbiljno ugroženi
interesi deponenata;
2. da je svojim poslovanjem banka
prouzrokovala ili može prouzrokovati
značajno pogoršanje njenog kapitala ili
finansijskog stanja, ili druge ozbiljne
rizike po interes deponenata;
3. da je banka prekršila i nastavlja sa
povredom propisa iz člana 65. ovog
zakona;
4. da je banka prikrila od Agencije ili
njenih kontrolora i revizora poslovne
knjige, dokumente, evidencije ili
imovinu banke ili je odbila pristup
ovlaštenih lica tim knjigama;
5. da je opravdan zahtjev nadzornog
odbora, odbora za reviziju, direktora ili
skupštine dioničara banke za
imenovanje privremenog upravnika
banke;
6. da je kapital banke manji od 50%
visine kapitala iz člana 41. stav 2. ovog
zakona;
7. da banka ne plaća dospjele finansijske
obaveze, 15 dana neprekidno ili 30
dana sa prekidima u toku 45 dana;
8. da je nakon oduzimanja bankarske
dozvole u banci potrebna zaštita
interesa deponenata dok nadležni sud
imenuje stečajnog upravnika.
Član 54.
Banka se smatra nesolventnom kada
Agencija, prema propisima koje donosi, utvrdi da je
vrijednost obaveza veća od vrijednosti njene aktive.
U postupku ocjene solventnosti, vrijednost
aktive i obaveza banke procjenjuje se u skladu sa
standardima i procedurama utvrđenim propisima
Agencije, pri čemu se u vrijednosti aktive i obaveza
banke za budući period uključuje i realna procjena
iznosa prihoda i rashoda banke za taj period.
Agencija je dužna ukinuti bankarsku
dozvolu banci za koju utvrdi da je nesolventna, i
pokrenuti postupak za likvidaciju ili podnijeti
zahtjev nadležnom sudu za pokretanje postupka
stečaja.
Odluka Agencije o oduzimanju bankarske
dozvole iz stava 3. je konačna.
Član 55.
Privremenog upravnika banke Agencija
imenuje rješenjem, u kojem je dužna navesti
razloge imenovanja, u skladu s članom 53. ovog
zakona.
Rješenje o imenovanju, razrješenju ili
produžetku mandata privremenog upravnika banke
bez odlaganja se dostavlja privremenom upravniku
i banci u kojoj je imenovan, objavljuje u
“Službenim novinama Federacije BiH”, i upisuje u
registar banaka iz člana 16. ovog zakona i sudski
registar kod nadležnog suda.
Privremeni upravnik ima imunitet i zaštićen
je od bilo kakve lične ili službene odgovornosti za
preduzimanje ili nepreduzimanje koraka, ili
donošenje odluka u okviru njegovih odgovornosti
kao privremenog upravnika. Privremeni upravnik
ne može biti sudski gonjen ni na jednom sudu sve
dok djeluje u dobroj namjeri u okviru odredaba
ovog zakona.
Član 56.
Privremeni upravnik banke ima pravo
neograničenog pristupa i kontrole svih poslovnih
http://www.advokat-prnjavorac.com
21
prostorija banke, finansijske aktive,
računovodstvenih i drugih evidencija, i ostale
aktive banke i njenih supsidijarnih lica.
Privremeni upravnik je dužan odmah po
prijemu odluke o imenovanju preduzeti mjere
zaštite i sprječavanja otuđenja ili zloupotrebe aktive
i dokumentacije banke i njenih supsidijarnih lica.
U preduzimanju mjera iz svojih nadležnosti
Agencija i privremeni upravnik ovlašteni su
zahtijevati pomoć nadležnih organa unutrašnjih
poslova i drugih nadležnih organa.
Član 57.
Privremeni upravnik je ovlašten i
odgovoran za zaštitu imovine i preuzimanje
kontrole nad poslovanjem banke i donošenje
odluke o nastavku poslovanja banke.
U toku mandata privremenog upravnika
banke, sva ovlaštenja nadzornog odbora, odbora za
reviziju, uprave i dioničara banke za donošenje
odluka ili poduzimanje aktivnosti prestaju.
Privremeni upravnik ima sva ovlaštenja
nadzornog odbora, odbora za reviziju, uprave i
dioničara, u skladu sa rješenjem Agencije o
njegovom imenovanju.
Privremeni upravnik može odmah da ukine
sva ovlaštenja predstavnicima banaka u nadzornim
odborima i upravi i skupštini supsidijarnih lica
banke i u svim vlasničkim udjelima banke, i
ostvaruje direktno ili putem zastupnika sva
ovlaštenja takvih predstavnika.
Privremeni upravnik ovlašten je da:
1. vrši prodaju imovine i otkup obaveza
banke, s ciljem očuvanja odgovarajuće
vrijednosti banke ili zaštite interesa
deponenata i drugih kreditora banke;
2. otkaže ili jednostrano dopuni i izmjeni
ugovore koje je banka potpisala,
uključujući i obustavu obračuna kamata
i promjenu kamatne stope, naknada i
rokova dospijeća, a može izvršiti i
prebijanje kredita depozitima istog
fizičkog ili pravnog lica;
3. donosi odluke o otpuštanju,
degradiranju, suspenziji i
raspoređivanju zaposlenih u banci;
4. suspenduje prikupljanje depozita;
5. zaključuje i potpisuje ugovore i
preuzima obaveze u ime i za račun
banke;
6. podnosi i ulaže zahtjeve i tužbe u ime i
za račun banke, te zastupa banku u
sudskom i upravnom postupku;
7. obustavi sve isplate članovima
nadzornog odbora, uprave, odbora za
reviziju i dioničarima banke;
8. izvrši isplate depozita fizičkih lica u
okviru sredstava koja su na
raspolaganju i na pro rata osnovi ako je
primjenljivo.
U zavisnosti od toga kolike su rezerve za
prioritete iz člana 63. tač. 1. i 2. ovog zakona
najveći iznos koji se isplaćuje fizičkom licu bit će
ukupan iznos svih njegovih depozita, umanjen za
bilo koji zakonski ili ugovorni dug koji banci
duguje fizičko lice ili iznos od 5.000 KM, tj. iznos
koji je manji od ta dva.
Depoziti neće obuhvatiti sredstva koja su
položena na bilo kojem računu čije vlasništvo nije
transparentno ili bilo koji depozit koji nije uplaćen
na ime ili sredstva koja se čuvaju u sefu banke. Isto
tako neće biti obuhvaćena sredstva, krediti ili bilo
koja druga transakcija za koju su fizičkom licu
isplaćene kamate, bez obzira da li preferencijalne ili
druge vrste, i/ili bilo koje druge finansijske olakšice
od strane banke koje mogle doprinijeti pogoršanju
finansijskog stanja banke.
Članovi nadzornog odbora, uprave banke,
dioničari sa učešćem od najmanje 5% u osnovnom
kapitalu banke i lica nadležna za provođenje
Zakonom propisane revizije i kontrole
knjigovodstvene dokumentacije banke nemaju
pravo na bilo kakvu isplatu.
Članovi uže porodice, srodnici lica iz
prethodne rečenice po krvi i po tazbini do trećeg
stepena, kao i treća lica koja postupaju i ime tih lica
takođe nemaju pravo na bilo kakvu isplatu.
9. može da isplati, uz odobrenje Agencije
depozite pravnih lica i ostalih
deponenata na pro rata osnovi nakon
plaćanja i rezervisanja sredstava za
veće prioritete i rezervisanja sredstava
za poslovanje i troškove. Privremeni
urpavnik postupa u skladu sa ostalim
uvjetima utvrđenim u tački 8. ovog
člana;
10. Agenciji podnese zahtjev za izdavanje
rješenja svim bankama na području
Federacije za obustavu isplata sa
računa koje neuredni dužnici banke
http://www.advokat-prnjavorac.com
22
pod privremenom upravom i/ili garanti
tih dužnika i njihova povezana lica
imaju u drugim bankama sve dok te
obaveze ne izmire.
11. svi transferi običnih i prioritetnih
dionica uključujući i prodaju, prenos
prava ili zaloge zahtjevaju prethodno
pismeno odobrenje privremenog
upravnika i Agencije.
Agencija je dužna da u roku od 15 dana
postupi po zahtjevu privremenog upravnika iz stava
5. tačka 10. ovog člana.
Odluka Agencije iz stava 5. tačka 10. ovog
člana i stava 6. ovog člana, izvršava se prije svakog
drugog naloga za isplatu i prije svakog drugog
osnova za naplatu utvrđenog u drugim zakonima.
Privremeni upravnik može određena
ovlaštenja prenijeti i na druga lica.
Privremeni upravnik dužan je provoditi
zakone i propise i naloge Agenacije.
Član 58.
Privremeni upravnik dužan je sačiniti
pismeni izvještaj o finansijskom stanju i budućim
perspektivama banke, sa projekcijom bilansa stanja
i dokumentovanim pretpostavkama na osnovu kojih
je analiza urađena, uključujući podatke koji se
odnose na kamatne stope i mjere za poboljšanje
aktive, troškove na kamatne stope i mjere za
poboljšanje aktive, troškove održavanja aktive i
nepredviđene obaveze, i dostaviti Agenciji u roku
od 60 dana od dana imenovanja, ako odlukom
Agencije nije utvrđen duži rok.
Privremeni upravnik dužan je u izvještaju
iz stava 1. ovog člana, pored ostalog, razmotriti i
predložiti jednu ili više slijedećih mjera:
1. ukidanje bankarske dozvole i
likvidaciju banke, s procjenom iznosa
aktive koja će biti realizovana u
likvidaciji banke;
2. sanaciju banke, uključujući i povećanje
kapitala banke do propisanog
minimuma, u skladu sa zakonom i
propisima Agencije;
3. prodaju dijelova imovine i / ili otkup
obaveza banke, odnosno prodaju
banke;
4. spajanje ili pripajanje banke sa drugom
bankom.
Član 59.
Ukoliko privremeni upravnik u svom
izvještaju ne predloži jednu od mjera iz člana 58.
stav 2. tač. 2-4. ovog zakona, Agencija je dužna
donijeti odluku o konačnom ukidanju bankarske
dozvole, u roku od 30 dana od dana prijema
izvještaja privremenog upravnika.
Prilikom odlučivanja o planu mjera
predloženom u izvještaju privremenog urpavnika.
Agencija je dužna cijeniti i potrebu zaštite interesa
deponenata i ostalih kreditora banke, te utvrditi
postojanje realnih pretpostavki da se predloženi
plan uspješno provede u peiriodu od 12 mjeseci po
donošenju odluke Agencije o izvještaju
privremenog upravnika.
Agencija može izmijeniti ili dopuniti plan
predložen od privremenog upravnika, prilikom
usvajanja izvještaja ili tokom provođenja plana.
Kada na osnovu izvještaja privremenog
upravnika ukine bankarsku dozvolu i donese
odluku o likvidaciji banke, uzimajući u obzir aktivu
i pasivu banke, Agencija može po sopstvenoj
procjeni:
1. Imenovati likvidacionog upravnika u skladu sa
članom 61. ovog zakona i u slučaju kada visina
obaveza ne prelazi i u slučaju kada visina
obaveza prelazi vrijednost aktive banke, koji će
izvršiti likvidaciju aktive pod najpovoljnijim
uvjetima koje može postići uz saglasnost
Agencije i iz ostvarenih sredstava izvršiti
isplatu obaveza po redosljedu prioriteta iz čl.
63. ovog zakona. Za preostali dio aktive i
obaveza koji eventualno ne može likvidirati u
razumnom vremenskom roku prema
diskrecionoj ocjeni Agencije, na prijedlog
likvidacinog upravnika, Agencija može
podnijeti nadležnom sudu zahtjev za pokretanje
postupka stečaja;
ili
2. odmah podnijeti nadležnom sudu zahtjev za
pokretanje postupka stečaja i imenovanje
stečajnog upravnika banke.
Izuzetno od odredaba zakona kojim se uređuje
prinudno poravnanje, stečaj i likvidacija pravnih
lica, samo Agencija može podnijeti zahtjev za
pokretanje postupka stečaja banke.
Član 59.a
Pokretanjem likvidacije banke prestaju svi
parnični sporovi protiv nje.
http://www.advokat-prnjavorac.com
23
Član 60.
Ovlaštenja privremenog upravnika banke
prestaju:
1. rješenjem Agencije, ili istekom mandata
utvrđenog rješenjem o imenovanju ili kasnijim
rješenjem o produženju prvobitnog mandata;
2. rješenjem Agencije o ukidanju bankarske
dozvole i likvidaciji banke;
3. 2. rješenjem Agencije o imenovanju
likvidacionog upravnika banke; ili
4. rješenjem nadležnog suda o imenovanju
stečajnog upravnika.

Član 61.
Kada na osnovu izvještaja privremenog
upravnika odluči da banku proda, pripoji drugoj
banci ili likvidira, Agencija može imenovati
likvidacionog upravnika za provođenje te odluke.
Likvidacionog upravnika banke Agencija
imenuje rješenjem u kojem navodi i razloge
imenovanja, u skladu sa stavom 1. ovog člana.
Za likvidacionog upravnika banke može
biti imenovano lice koje ispunjava uslove u
pogledu profesionalnih kvalifikacija, iskustva i
povjerenja, utvrđene ovim zakonom i propisima
Agencije.
Rješenje o imenovanju, razrješenju ili
produžetku mandata likvidacionog upravnika banke
Agencija bez odlaganja dostavlja likvidacionom
upravniku i banci u kojoj je imenovan, objavljuje je
u “Službenim novinama Federacije BiH”, i upisuje
u registar banaka iz člana 16. ovog zakona i sudski
registar kod nadležnog suda.
Danom imenovanja likvidacionog
upravnika, prestaju sva ovlaštenja, nadležnosti i
vlasnička prava članova nadzornog odbora, uprave,
odbora za reviziju i dioničara banke.
Likvidacioni upravnik je u roku od 7 dana
od dana prijema rješenja o imenovanju dužan da u
najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na
teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici
Srpskoj i jednom u Distriktu Brčko izda
obavještenje da su svi povjerioci dužni da
likvidacionom upravniku prijave sva svoja
potraživanja prema banci u roku od 60 dana od
dana izdavanja prve obavijesti.
U roku od 30 dana nakon prve objave
likvidacioni upravnik je dužan da objavi drugo
obavještenje povjeriocima u najmanje tri dnevna
lista koja su dostupna na teritoriji Federacije i
najmanje jednom u Republici Srpskoj i jednom u
Distriktu Brčko.
Svi povjerioci su dužni da likvidacionom
upravniku prijave svoja potraživanja prema banci u
roku od 60 dana od dana prve objave.
Likvidacioni upravnik dužan je postupati u
skladu sa zakonom, propisima i nalozima Agencije,
i za obavljanje svojih ovlaštenja i odgovornosti
odgovoran je Agenciji.
Likvidacioni upravnik ima imunitet i
zaštićen je od bilo kakve lične ili službene
odgovornosti za preduzimanje ili nepreduzimanja
koraka, ili donošenje odluka u okviru njegovih
odgovornosti kao privremenog upravnika.
Privremeni upravnik ne može biti sudski gonjen ni
na jednom sudu sve dok djeluje u dobroj namjeri u
okviru odredaba ovog zakona.
Likvidacioni upravnik banke, osim
ovlaštenja privremenog urpavnika iz člana 57. ovog
zakona, ima ovlaštenja da:
1. proda imovinu i otkupljuje obaveze
banke, djelimično ili u cjelini;
2. proda banku ili je pripoji drugoj banci,
uz saglasnost Agencije;
3. likvidira banku i u tom postupku
odlučuje o osnovanosti i isplati
zahtjeva prema banci.
Prebijanja potraživanja s
protivpotraživanjima banke moguća su samo uz
pridržavanje redoslijeda prioriteta iz člana 63.
Zakona.
Postupak utvrđivanja potraživanja i
raspodjele aktive i pasive prilikom likvidacije
banke uređuje se propisima Agencije.
Tokom provođenja plana prodaje banke ili
njenog pripajanja drugoj banci, likvidacioni
upravnik dužan je podnositi Agenciji izvještaj o
realizaciji plana, najmanje jednom tromjesečno.
Tokom provođenja plana prodaje banke ili
njenog pripajanja drugoj banci, Agencija može uz
pismeni izvještaj likvidacionog upravnika
obustaviti taj postupak i donijeti odluku o
likvidaciji banke.
Član 62.
Na prijedlog privremenog upravnika ili
likvidacionog upravnika, Agencija može depozite u
banci i druge obaveze banke proglasiti djelimično
ili potpuno blokiranim.
http://www.advokat-prnjavorac.com
24
Odluku iz stava 1. ovog člana Agencija
može donijeti isključivo radi pravilnog i potpunog
provođenja plana privremenog upravnika, odnosno
funkcija likvidacionog upravnika, koji je ovlašten i
dužan takvu odluku provoditi na način kojim se
osigurava maksimalna zaštita vrijednosti depozita i
sredstava u banci.
Član 63.
U procesu likvidacije ili stečaja isplata
obaveza vrši se po sljedećem redoslijedu prioriteta:
1. dugovi banke koja je u procesu
likvidacije, po osnovu zajmova datih
banci ili drugih obaveza banke
stvorenih tokom privremene uprave ili
postupka likvidacije banke, u skladu sa
Zakonom;
2. potraživanja osiguranih kreditora do
vrijednosti njihovog osiguranja;
3. potraživanja Agencije za osiguranje
depozita Federacije ili njenog pravnog
sljednika za naknadu isplaćenih
depozita fizičkim i pravnim licima
najviše do iznosa definiranog Zakonom
o osiguranju depozita;
4. depoziti fizičkih i pravnih lica najviše
do iznosa definiranog Zakonom o
osiguranju depozita po deponentu, a
koji nisu na drugi način isplaćeni od
Agencije za osiguranje depozita
Federacije ili njenog pravnog sljednika,
u skladu sa tačkom 4. ovog člana;
5. ostali depoziti, uključujući depozite
fizičkih lica iznad iznosa definiranog
Zakonom o osiguranju depozita po
deponentu, a koji nisu isplaćeni u
skladu sa tačkom 4. ovog člana;
6. neaktivni računi prebačeni na
Ministarstvo;
7. potraživanja ostalih kreditora;
8. potraživanja vlasnika prioritetnih
dionica; i
9. potraživanja vlasnika običnih dionica.
U postupku iz stava 1. ovog člana isplata
obaveza banke prema članovima nadzornog odbora,
uprave, članovima odbora za reviziju, dioničarima
sa najmanje 5% udjela, povezanim licima i
povezanim bankama suspenduju se sve dok u
potpunosti ne budu isplaćene obaveze prema
drugim licima povjeriocima banke.
Treća lica koja djeluju u ime fizičkih i
pravnih lica navedenih u prethodnom stavu, kao i
članovi uže porodice, srodnici lica iz prethodne
rečenice po krvi i po tazbini do trećeg stepena,
također nemaju pravo na isplatu dok se svi ostali
povjerioci banke ne isplate u potpunosti.
VI a – OBAVEZE I ODGOVORNE STRANE
Član 64.
Prodaju imovine, otkup obaveza, ili
raspodjelu aktive i pasive, odnosno prodaju ili
pripajanje banke, privremeni upravnik ili
likvidacioni upravnik dužan je provesti tako da:
1. postigne maksimalnu cijenu takvom
prodajom ili raspodjelom, radi zaštite
deponenata i ostalih povjerilaca banke;
2. osigura ravnopravnost mogućih kupaca
ili partnera za pripajanje;
3. onemogući bilo koju vrstu
diskriminacije prilikom nadmetanja i
razmatranja ponuda; i
4. osigura da kupac ili partner za
pripajanje bude lice ili banka u
pretežnom vlasništvu i pod kontrolom
privatnih lica, osim ako je to, uz
pismeno odobrenje Agencije, banka u
državnom vlasništvu čiji je plan
privatizacije odobren od nadležnog
državnog organa, ili banka u pretežnom
vlasništvu strane države ili vlade.
Član 64.a
Banka se sudskim postupkom može
proglasiti odgovornom, pojedinačno ili solidarno sa
ostalim bankama ili privrednim društvima, za
obaveze banke ili privrednog društva koje je
platežno nesposobno ili je pod stečajem, s ti
m da postoje dokazi da se banka i privredna društva
nalaze u okolnostima povezanog upravljanja.
Povezano upravljanje može proizaći iz
sporazuma između banke i/ili privrednih društava
ili iz njihovih podzakonskih akata ili kada se u
sastavu nadzornih odbora nalazi većina istih lica, ili
lica povezanih sa bankom, u skladu sa članom 46.
Zakona, ili je većina dionica u posjedu istih lica.
Član 64.b
Dioničar banke odgovara za obaveze banke
do visine svog udjela.
http://www.advokat-prnjavorac.com
25
Izuzetno od odredbi stava 1., kad je nad
bankom otvoren stečaj ili je banka nesolventna,
dioničari banke, članovi uprave i nadzornog odbora
banke i druga pravna ili fizička lica, ako su faktički
imala neposredan ili posredan bitan uticaj na
poslovanje banke ili kontrolu nad bankom,
odgovaraju, pojedinačno ili solidarno, za obaveze
banke cjelokupnom svojom imovinom u
slučajevima:
a. kad je banka korištena za ispunjavanje ciljeva
koji su u suprotnosti sa ciljevima banke
utvrđenim Zakonom, ili
b. kad se nije pravila razlika između imovine
banke i lične imovine navedenih lica, ili
c. kad je banka poslovala s ciljem prevare
povjerilaca ili protiv interesa povjerilaca, ili
d. kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke
namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja
pri rukovođenju bankom.
VII – KAZNENE ODREDBE
Član 65.
Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000
KM kazniće se za prekršaj banka, odnosno drugo
pravno lice, ako:
1. se bavi primanjem novčanih depozita
ili drugih naplativih novčanih sredstava
ili daje kredite bez dozvole Agencije,
protivno odredbi člana 2. stav 1.
Zakona;
2. direktno ili indirektno prikuplja
depozite na način iz člana 3. Zakona;
3. u svom nazivu koristi riječi suprotno
odredbama člana 2. stav 3. Zakona;
4. nastavi da obavlja bankarsku djelatnost
protivno zabrani iz člana 19. stav 3.
Zakona;
5. ne likvidira svoju aktivu i ne isplati
svoje obaveze u skladu sa članom 19.
stav 3. Zakona;
6. ne održava uplaćeni dionički kapital i
neto kapital u skladu sa članom 20.
Zakona;
7. bez odobrenja Agencije prekorači
ograničenja iz člana 21. stav 1. Zakona;
8. banka bez dozvole Agencije, investira
protivno članu 20. Zakona;
9. bez saglasnosti Agencije preduzima
radnje i aktivnosti spajanja, pripajanja
ili podjele banke protivno odredbi
člana 26. stav 1. i stavlja u primjenu
izmjene i dopune statuta protivno
odredbi člana 28. stav 3. Zakona;
10. svoje aktivnosti ne obavlja u skladu s
internim aktima iz člana 28. Zakona;
11. za dosije Agencije ne dostavlja
potrebna akta u skladu sa članom 28.
stav 2. .Zakona;
12. imenuje predsjednika i članove
nadzornog odbora, direktora i uprave
suprotno odredbama člana 33. Zakona;
13. nadzorni odbor, uprava i članovi
njihove uže porodice koji s njima žive
u zajedničkom domaćinstvu ne prilože
potpisanu izjavu o svom imovnom
stanju u skladu sa članom 34.a Zakona;
14. ne čuva poslovne tajne, u skladu sa
odredbama člana 35. Zakona;
15. osnuje dio banke suprotno odredbama
člana 36. Zakona;
16. svoje poslovanje obavlja suprotno
odredbi člana 38. Zakona;
17. postupa suprotno odredbama članova
40. i 40.a Zakona;
18. ulazi u transakcije ili učestvuje u
djelatnostima protivno zabrani
nelojalne konkurencije iz člana 40.
Zakona;
19. ne pridržava se ograničenja u
poslovanju iz čl. 41-44. Zakona;
20. ne čuva dokumentaciju i evidencije u
skladu sa odredbama člana 44. Zakona;
21. svoje klijente redovno ne izvještava u
skladu sa članom 45. Zakona;
22. obavlja transakcije s povezanim licima
protivno odredbama člana 46.Zakona;
23. sudjeluje u tranakcijama protivno
odredbama člana 47. Zakona;
24. ne imenuje nezavisnog vanjskog
revizora u skladu sa članom 49.
Zakona;
25. ne dostavi Agenciji finansijski
izvještaj i izvještaj vanjskog revizora,
ili ukoliko ne objavi finansijske
informacije u skladu sa članom 50. i
50.a Zakona;
http://www.advokat-prnjavorac.com
26
26. u postupku kontrole banke ne sarađuje
sa Agencijom, u skladu sa odredbama
člana 51. Zakona.
Za prekršaje iz stava 1. ovog člana, rok za
otkrivanje prekršaja ograničen je na tri godine.
Nakon što je prekršaj otkriven, rok predviđen za
podnošenje prekršajne prijave Komisiji za
prekršaje ograničen je na godinu.
Za prekršaje iz stava 1. ovog člana može se
u srazmjeri i sa visinom pričinjene štete ili
neizvršene obaveze izreći novčana kazna najviše do
dvadesetostrukog iznosa pričinjene štete ili
neizvršene obaveze koja je predmet prekršaja.
Nakon što otkrije svjesno loše upravljanje,
Komisija za prekršaje može odrediti da se svaki
naredni dan kršenja smatra zasebnim prekršajem.
Za prekršaje iz stava 1. ovog člana kazniće
se i odgovorno lice i lice koje je učinilo prekršaj u
banci odnosno drugom pravnom licu novčanom
kaznom od 200 do 10.000 KM.
Međutim, nakon što otkrije svjesno loše
upravljanje Komisija za prekršaje može odrediti da
se svaki naredni dan kršenja smatra zasebnim
prekršajem.
Sve novčane kazne propisane u ovom članu
se plaćaju budžetu Federacije.
Utvrđivanje odgovornosti izricanje mjera,
po ovom zakonu, ne isključuje utvrđivanje
odgovornosti i izricanje mjera utvrđenih drugim
zakonima.
1. PREKRŠAJNI POSTUPAK
Član 66.
Prekršajni postupak u prvom stepenu vodi i
rješenje donosi Komisija za prekršaje (u daljem
tekstu: Komisija) od tri člana.
Članove Komisije,kao i njihove zamjenike,
imenuje direktor Agencije u skladu sa zakonom.
Komisija vodi prekršajni postupak u skladu
sa Zakonom o prekršajima kojima se povređuju
federalni propisi (“Službene novine Federacije
BiH”, broj 9/96) i ovim zakonom.
Član 67.
Agencija za svaki slučaj pojedinačno
određuje mjere koje su određene ovim članom.
Agencija može preduzeti jednu ili više
aktivnosti iz ovog člana prema banci, ili članovima
njenog nadzornog odbora, uprave, uposlenicima
banke, licima koja imaju značajan vlasnički interes
ili povezanim licima i to:
1. izdati pisano upozorenje;
2. sazvati skupštinu dioničara ili drugih
vlasnika banke u cilju rasprave i
razmatranja sanacionih mjera koje
treba poduzeti;
3. izdati pisani nalog:
a) koji nalaže da banka prestane i da se
uzdrži od prekršaja ovog zakona i
propisa Agencije, te preduzme mjere
za sanaciju, ili
b) u cilju nametanja posebnih zahtjeva za
opreznim poslovanjem koji se razlikuju od
onih koji se inače primjenjuju za datu
banku;
4. izdati pisani nalog koji sadrži upute u
vezi sa kamatnom stopom, rokom
dospijeća ili drugim uvjetima koji se
primjenjuju na bilo koji vid
finansiranja kojeg je banka izvršila ili
primila (uključujući i depozite), ili koji
se odnose na neočekivane obaveze
banke;
5. izreći novčane kazne, u skladu sa ovim
zakonom;
6. izdati pisani nalog o privremenoj
suspenziji članova skupštine,
nadzornog odbora, uprave ili radnika
banke kada:
a) utvrdi da su takva lica napravila jedan
od prekršaja koji su navedeni u članu
54 ovog zakona ( greška zakonodavca,
ispravno je u članu 65. Zakona); ili
b) ako takva lica ne ispunjavaju uvjete za
kvalifikacijom, iskustvom ili drugim
uvjetima koji su određeni propisom
Agencije;
7. izdati pisani nalog kojim se zabranjuje
da jedno ili više lica koja posjeduju
značajan vlasnički interes u banci imaju
pravo glasa ili kojom se traži od takvih
lica da prodaju ili rasprodaju čitav ili
bilo koji dio njihovih vlasničkih prava
u banci, u skladu sa Zakonom i u
vremenskom periodu koji se odredi
nalogom, kada:
a) Agencija utvrdi da su takva lica
namjerno ili grubo počinila jedan od
prekršaja koji su navedeni u članu 54
http://www.advokat-prnjavorac.com
27
ovog zakona ( greška zakonodavca,
ispravno je u članu 65. Zakona);
b) Agencija dođe do saznanja koja
opravdavaju odbijanje izdavanja
odobrenja za sticanje ili povećanje
značajnog vlasničkog interesa; ili
c) je značajan vlasnički interes stečen ili
povećan bez prethodnog odobrenja
Agencije;
8. odrediti dodatne uvjete za bankarsku
dozvolu u obimu koji je potreban da se
ispravi učinjeni prekršaj;
9. imenovati savjetnika za banku uz
saglasnost nadzornog odbora banke sa
ovlaštenjima koje odredi Agencija;
10. imenovati vanjskog revizora na trošak
banke kako bi on izveo finansijsku i
operativnu reviziju pod uvjetima koje
je postavila Agencija;
11. imenovati privremenog upravnika u
skladu sa odredbama ovog zakona;
12. ukinuti banci bankarsku dozvolu.
U slučaju da Agencija odluči da preduzme
korake propisane tač.3.,9.,11. i 12. o tome će
obavijestiti Agenciju za osiguranje depozita
Federacije ili njenog pravnog sljednika.
U slučaju da Agencija izda nalog za
prodaju svih ili dijela običnih i prioritetnih dionica
potencijalni kupac prvo mora dobiti odobrenje od
Agencije.
Ako je lice na koje se odnosi stav 2. ovog
člana optuženo za krivično djelo iz oblasti
privrednog i finansijskog kriminala Agencija može
izdati pisani nalog kojim se lice privremeno
suspenduje sa njegovih pozicija u banci i, ako je
primjenljivo, suspendovati pravo glasa u banci do
okončanja postupka.
Ukoliko je pravosnažnom sudskom
presudom lice iz prethodnog stava proglašeno
krivim, Agencija može izdati pisani nalog kojim se
takvo lice uklanja sa dužnosti koju je obavljao u
banci i, ukoliko je potrebno, može mu se zabraniti
ostvarivanje pravo glasa u banci i zahtjevati od
njega da proda dio ili cjelokupan udio svog
vlasništva u banci.
Nije potrebno nikakvo prethodno
obavještenje ili saslušanje za nalog propisan ovim
stavom.
Ako je bilo koje lice iz stava 2. ovog člana
optuženo od Agencije za kršenje naloga Agencije
ili bilo koje odredbe člana 65. ovog zakona i ako se
smatra da to kršenje može nanijeti neposrednu štetu
finansijskom položaju i sigurnosti finansijskog
poslovanja banke, Agencija može izdati pisani
nalog za neposrednu i privremenu suspenziju tog
lica sa njegovih ili njenih poslova i ovlaštenja u
banci i, ako je to primjenjivo, suspenziju korištenja
glasačkih prava u banci.
Privremena suspenzija ne može trajati duže
od 45 dana, odnosno do momenta kada Komisija za
prekršaje donese odluku.
Nije potrebno nikakvo prethodno
obavještenje ili saslušanje za pisani nalog propisan
ovim stavom.
Lice ne može imati poziciju niti učestvovati
u aktivnostima banke bez prethodno izdatog
odobrenja Agencije, ako se na njega odnosi nalog
Agencije u slijedećim slučajevima da se:
1. takvo lice suspenduje ili odstranjuje iz
banke; ili
2. licu zabranjuje da ima značajan
vlasnički interes u banci ili se od njega
traži da proda značajan vlasnički
interes koji ima u banci zbog
namjernog ili grubog prekršaja; ili
3. dovodi u vezu sa kriminalnim
aktivnostima u skladu sa stavom 3.
ovog člana.
Nalog iz stava 5. tačka 3. ovog člana može
se izdati svakom licu u periodu od pet godina
nakon što je dato lice prestalo biti član nadzornog
odbora, uprave, odbora za reviziju, dioničar,
uposlenik ili imalac značajnog vlasničkog interesa
u banci.
U slučaju da je od bilo kojeg lica
zahtijevano da proda dionice sa pravom glasa koje
ima u banci, a prema nalogu izdatom u skladu sa
ovim članom i ono to ne učini u određenom
periodu, Agencija je ovlaštena da te dionice sa
pravom glasa proda na javnoj licitaciji osim u
slučaju kada se dozvola oduzima zbog
nesolventnosti banke.
Protiv rješenja iz ovog člana može se, u
roku od 8 dana od dana dostavljanja uložiti
prigovor direktoru Agencije.
Podnošenje prigovora ne zadržava
izvršenje rješenja.
Mjere utvrđene ovim članom ne sprečavaju
primjenu drugih građanskih ili krivičnih kazni
utvrđenih drugim zakonom.
http://www.advokat-prnjavorac.com
28
Ako se utvrdi da je banka počinila prekršaj
iz člana 65. ovog zakona i Komisija za prekršaje
izrekne novčanu kaznu, i utvrdi da je izvršen drugi
isti ili sličan prekršaj u roku od šest mjeseci,
Komisija za prekršaje mora dati upute Agenciji da
preduzme jednu ili više radnji iz stava 2. tač.6., 7. i
8. ovog člana.
U slučaju da ista banka izvrši treći isti ili
sličan prekršaj u roku od šest mjeseci od dana kada
je izvršen drugi prekršaj, a utvrđeno od Komisije za
prekršaje, Komisija za prekršaje mora dati upute
Agenciji da provede stav 2., tačku 12. ovog člana.
VIII-PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 68.
Banke koje imaju bankarsku dozvolu
moraju uskladiti svoje poslovanje sa članom 20.
Zakona najkasnije do 31.12.2002. godine.
Rok iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na
Investicijsku banku Federacije BiH i BOR banku.
Banke iz stava 2. ovog člana bit će tretirane
posebnim propisom (IBF) i bit će tretirane
posebnim rokom (BOR). Za period dok ne
osiguraju cenzus pomenute banke ne mogu
prikupljati depozite.
Član 69.
Agencija će uskladiti svoje propise sa ovim
zakonom u roku od četiri mjeseca nakon stupanja
na snagu ovog zakona.
Propisi iz stava 1. ovog člana objavljuju se
u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Propise koje donosi Agencija u skladu sa
ovim zakonom, kao i aktivnosti Agencije u
primjeni svojih zakonom propisanih ovlaštenja
zasnivaju se na osnovnim principima za efikasnu
superviziju banaka koje objavljuje Bazelski komitet
za superviziju banaka.
Član 69.a
Banke su dužne uskladiti svoje poslovanje
sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci
od dana stupanja na snagu ovog zakona, a uvjete iz
člana 14. stav 3. godinu poslije stupanja na snagu
Zakona o osiguranju depozita u Bosni i
Hercegovini.
Član 70.
Danom stupanja na snagu ovog zakona
prestaje da važi Zakon o bankama (“Službene
novine Federacije BiH” br. 2/95, 9/96 i 25/97) kao i
primjena drugih zakona i propisa koji su regulisali
ovu materiju, a primjenjivali su se na teritoriji
Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 70.a
Ovlašćuju se Zakonodovno-pravna komisija Doma
naroda i Zakonodavno-pravna komisija
Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne
i Hercegovine da utvrde prečišćeni tekst Zakona o
bankama.
Član 71.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od
dana objavljivanja u “Službenim novinama
Federacije BiH”.

NAPOMENA: Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o bankama, objavljen u “Službenim
novinama F BiH” broj 41/02 dana 23.08.2002.
godine, stupio je na snagu dana 24.08.2002.
godine od kog datuma teče rok od 6 mjeseci iz
člana 69.a Zakona.
Zakon o osiguranju depozita u bankama Bosne
i Hercegovine objavljen je u “Službenom
glasniku BiH” broj 20/02 i stupio na snagu
11.08.2002. godine, od kog datuma teče rok od
godine dana iz člana 69.a Zakona.