Otvaranje stečajnog postupka – pravna i praktična razmatranja
U privrednoj stvarnosti česta je pojava da pravna lica dođu u stanje nesposobnosti za izmirenje svojih dospjelih novčanih obaveza. U takvim slučajevima postavlja se pitanje kako pokrenuti odgovarajući pravni postupak koji omogućava kolektivno namirenje povjerilaca, ali i očuvanje pravne sigurnosti. Postupak otvaranja stečaja ima strogo definirane korake i zahtijeva ispunjenje zakonskih pretpostavki kako bi se zaštitili svi učesnici postupka, uključujući dužnika, povjerioce i javni interes.
Ovlašteni predlagači i pravni interes
Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti sam dužnik, ali i svaki povjerilac koji ima pravni interes za njegovo pokretanje. Pravni interes povjerioca temelji se na postojanju potraživanja prema dužniku koje mora biti učinjeno vjerovatnim. Kao dokaz prihvata se izvršna isprava, nepravomoćna sudska odluka ili drugi relevantni dokumenti koji potvrđuju postojanje nesporne ili sporne novčane tražbine. Ova odredba omogućava povjeriocima da, bez dugotrajnih parnica, iniciraju stečaj kad postoje objektivne indicije o insolventnosti dužnika.
Obaveze i dokumentacija dužnika
Kada prijedlog za otvaranje stečaja podnosi sam dužnik, obavezan je da uz prijedlog priloži niz dokumenata koji omogućavaju sudu procjenu njegove stvarne finansijske situacije. Tu se prije svega misli na finansijske izvještaje koji ne smiju biti stariji od devedeset dana, sa jasno prikazanim uporednim podacima iz posljednjeg godišnjeg izvještaja. Pored toga, neophodno je dostaviti potvrde banaka o statusu računa, kao i druge dokaze iz kojih proizlazi da je prijedlog dopušten i da postoje sredstva za pokriće osnovnih troškova stečajnog postupka. Namjera zakonodavca je jasna – postupak ne smije biti pokrenut ako ne postoje sredstva za njegovo sprovođenje.
Rok za podnošenje prijedloga
Od posebne je važnosti rok u kojem je dužnik, tačnije njegovo ovlašteno tijelo za zastupanje, dužan podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Rok iznosi 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Nepodnošenje prijedloga u ovom roku ne samo da predstavlja propust, već povlači odgovornost za štetu prema svim povjeriocima ukoliko se dokaže da je dužnik nakon nastupanja insolventnosti preduzimao pravne radnje kojima je umanjio imovinu. Odgovornost se izbjegava samo ako se dokaže da su takve radnje preduzete s pažnjom dobrog privrednika, što je visok standard koji podrazumijeva racionalno, savjesno i transparentno poslovanje u kriznim okolnostima.
Postupanje suda po prijedlogu
Sud je obavezan da u roku od osam dana razmotri podneseni prijedlog. Ako prijedlog nije uredan ili ne sadrži potrebnu dokumentaciju, sud ga vraća predlagaču uz nalog da u roku od osam dana ispravi nedostatke. Ukoliko predlagač to ne učini ili prijedlog ponovo dostavi bez ispravki, sud ga odbacuje. Ako prijedlog uopće ne bude vraćen, smatra se povučenim, a troškove snosi predlagač. Ove procesne odredbe imaju za cilj ubrzanje postupka i izbjegavanje proceduralnih zloupotreba koje bi mogle zagušiti stečajne sudove.
Predujam za prethodni postupak
Ako je prijedlog prihvatljiv, sud u roku od osam dana određuje iznos predujma za finansiranje prethodnog postupka. Ovaj predujam mora pokriti osnovne troškove poput angažovanja privremenog stečajnog upravnika, objave oglasa i osnovnih analiza koje prethode donošenju odluke o otvaranju ili odbacivanju stečajnog postupka. Ako za istog dužnika postoji više prijedloga, svi se spajaju u jedinstven postupak kako bi se izbjeglo dupliranje troškova i konfuzija u rješavanju istog pravnog pitanja.
Prekršajna odgovornost u slučaju zakašnjenja
Posebnu pažnju treba obratiti na prekršajne posljedice za dužnike koji ne podnesu prijedlog u zakonskom roku. U tom slučaju protiv njih se vodi prekršajni postupak, a nadležni organ za njegovo pokretanje jeste Finansijsko-informatička agencija. Postupak se pokreće prekršajnim nalogom ili zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka pred sudom. Ova sankcija ima za cilj da podstakne ozbiljnost kod rukovodećih struktura pravnih lica i da se insolventnost ne prikriva radi kratkoročnih interesa.
Praktične primjedbe i preporuke
Iako je normativni okvir precizno postavljen, praksa često pokazuje zastoje i zloupotrebe. Mnogi dužnici svjesno odugovlače podnošenje prijedloga, povjerioci podnose prijedloge s nepotpunom dokumentacijom, a sudovi nisu uvijek u mogućnosti da blagovremeno odlučuju usljed preopterećenosti. Potrebna je edukacija poslovne zajednice o stečajnim obavezama, digitalizacija procesa, te aktivnije djelovanje nadzornih institucija. Na taj način bi se osigurao brži, efikasniji i pravičniji stečajni postupak koji odgovara stvarnim potrebama tržišta.
Zaključak
Pokretanje stečajnog postupka nije samo pravni akt već i važan instrument u očuvanju finansijske discipline, pravičnom namirenju povjerilaca i sprečavanju nesavjesnog poslovanja. Pravilno razumijevanje i dosljedna primjena procedura za njegovo pokretanje ključni su za uspostavljanje povjerenja u pravni poredak i finansijsku stabilnost u Federaciji Bosne i Hercegovine. Stečaj ne treba posmatrati kao kraj, već kao zakonom predviđen mehanizam za pravno uređen izlazak iz krize. U tom kontekstu, otvaranje stečaja ima važnu funkciju – i kao zaštita sistema, i kao šansa za novi početak.
