Zakon o investicionim fondovima RS
I – OSNOVNE ODREDBE
Ovim zakonom propisuju se:
a) uslovi osnivanja i rada investicionih fondova i društava za upravljanje investicionim fondovima,
b) emisije i prodaja udjela i akcija,
v) otkupa udjela,
g) promovisanje fondova,
d) poslovi koje za fondove obavljaju treća lica,
đ) nadzor nad radom fondova, društava za upravljanje, banke depozitara i lica koja obavljaju prodaju udjela i akcija.
Pojedini pojmovi korišćeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
“Društvo za upravljanje” – akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Republici Srpskoj, koje je dobilo dozvolu Komisije za obavljanje poslova osnivanja i upravljanja investicionim fondovima,
“Država članica” – država članica Evropske unije,
“Matična država članica” – država članica Evropske unije u kojoj je registrovano društvo za upravljanje,
“Banka depozitar” – banka koju izabere društvo za upravljanje i koja, na osnovu ugovora s društvom za upravljanje i po njegovom nalogu, obavlja poslove banke depozitara određene ovim zakonom,
“Investicioni fond” (u daljem tekstu: Fond) je institucija kolektivnog ulaganja, čiji je jedini cilj da prikuplja novčana sredstva i da ih u skladu sa unaprijed određenom investicionom politikom ulaže u različite vrste imovine radi ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja,
“Otvoreni investicioni fond” – otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom, otvoreni alternativni investicioni fond sa privatnom ponudom,
“Zatvoreni investicioni fond” – zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom,
“Akcionar zatvorenog investicionog fonda” ili “Akcionar” – fizičko ili pravno lice koje po objavljivanju javne ponude naznačene u prospektu fonda u cijelosti uplati cijenu emisije akcija ili akcije stekne od postojećeg akcionara na osnovu valjanog pravnog posla, u skladu sa odredbama ovog zakona,
“Vlasnik udjela u otvorenom investicionom fondu” ili “Vlasnik udjela” – fizičko ili pravno lice koje na osnovu javne ili privatne ponude za prodaju udjela u otvorenom fondu u cijelosti uplati novčana sredstva na račun fonda radi sticanja udjela u određenom fondu ili stekne u fondu od postojećeg vlasnika udjela na osnovu valjanog pravnog posla, u skladu sa odredbama ovog zakona,
“Profesionalni investitor” – investitor koji ispunjava uslove utvrđene zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti,
“Mali investitor”’ – investitor koji nije profesionalni investitor,
“Komisija” – Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske,
“Povezana lica” u smislu ovog zakona su pravna i fizička lica koja su međusobno povezana vlasništvom na kapitalu ili upravljanjem kapitalom, sa 20% ili više glasačkih prava ili kapitala ili na drugi način povezana radi postizanja zajedničkih poslovnih ciljeva, tako da poslovanje i rezultati poslovanja jednog lica mogu značajno uticati na poslovanje, odnosno rezultate poslovanja drugog lica.
Povezanim licima smatraju se i:
a) lica koja su međusobno povezana:
1) tako da jedno lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom alinejom, zajedno, posredno ili neposredno, učestvuju u drugom licu,
2) tako da u oba lica učešće ima isto lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom alinejom,
3) na način propisan zakonom kojim se uređuje poslovanje privrednih društava i
4) kao članovi upravnog odbora i drugih organa u društvu u kojem obavljaju tu funkciju, odnosno u kojem su zaposleni, i članovi uže porodice tih lica;
b) članovi uže porodice:
1) supružnici, odnosno lica koja žive u vanbračnoj zajednici,
2) potomci i preci u pravoj liniji neograničeno,
3) srodnici do trećeg stepena srodstva u pobočnoj liniji, uključujući i srodstvo po tazbini,
4) usvojilac i usvojenici i potomci usvojenika i
5) staralac i štićenici i potomci štićenika,
“Povezana lica fonda” su društvo za upravljanje, zaposleni i lica u organima društva, banka depozitar, advokat, odnosno advokatska kancelarija, revizor i poreski savjetnik koji se nalaze u ugovornom odnosu po osnovu pružanja usluga fondu, kao i svako drugo lice koje je u prethodne dvije kalendarske godine zaključilo ugovor o obavljanju usluga za potrebe fonda,
“Investitor” – vlasnik udjela u otvorenom investicionom fondu, odnosno akcionar zatvorenog investicionog fonda
“Kvalifikovano učešće” – direktno ili indirektno učešće u društvu za upravljanje, koje predstavlja 10% ili više udjela u osnovnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili koje omogućava ostvarivanje značajnog uticaja na upravljanje društvom za upravljanje,
“Alternativni investicioni fond” (u daljem tekstu: AIF) – investicioni fond koji prikuplja sredstva od većeg broja investitora sa namjerom da ih ulaže u skladu sa unaprijed utvrđenom strategijom i ciljem ulaganja investicionog fonda u korist tih vlasnika udjela (u skladu sa glavom XI ovog zakona),
“Otvoreni AIF” – posebna imovina, koja nema svojstvo pravnog lica, a koju osniva i kojom upravlja društvo za upravljanje AIF-om (u daljem tekstu: DUAIF), u svoje ime i za zajednički račun vlasnika udjela u AIF-u, u skladu sa glavom XI ovog zakona, pravilima poslovanja ili prospektom tog AIF-a, kada postoji obaveza njegovog objavljivanja,
“Profesionalni investitor u AIF” – mali investitor koji ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom,
“Instrumenti slični vlasničkim instrumentima”
– vrsta instrumenata finansiranja koja predstavlja kombinaciju vlasničkog kapitala i duga, pri čemu je profit od takvih instrumenata povezan sa dobiti ili gubitkom pravnog lica u koje je alternativni investicioni fond uložio svoju imovinu, a otplata instrumenata u slučaju neispunjenja obaveza nije potpuno obezbijeđena,
“Finansijska poluga” – svaka metoda pomoću koje društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima povećava izloženost alternativnog investicionog fonda kojim upravlja, bilo pozajmljivanjem novca ili hartija od vrijednosti, bilo zauzimanjem pozicija sa derivatima u koje je ugrađena finansijska poluga ili na drugi način.
(1) Fond je pravno lice ili posebna imovina, čije je osnivanje i poslovanje određeno ovim zakonom.
(2) U smislu ovog zakona i nezavisno od toga da li je u ponudi imenovano ili opisano kao takvo, fondom se smatra i svaki pravni subjekt, društvo ili posebna imovina, bez obzira na pravni oblik, u kojoj se učešće bilo putem akcija, udjela ili kakvog prava – nudi sa ciljem prikupljanja uloga u gotovom novcu te sa izričitom namjerom ulaganja više od 60% tih uloga u portfelj hartija od vrijednosti, novčanih depozita i svih drugih vrsta imovine, pri čemu investitori nemaju svakodnevni nadzor nad donošenjem odluka o ulaganjima, a osnovni cilj je osigurati investitorima povrat na njihova ulaganja, i to bilo u dobiti ili kakvoj drugoj koristi.
(1) Fondom iz člana 3. ovog zakona ne smatraju se:
a) banke,
b) društva za osiguranje,
v) penzijski fondovi,
g) ostala pravna lica koja ulažu vlastita sredstva,
d) članovi porodice koji zajednički ulažu,
đ) druga lica koja su izuzeta zakonima Republike Srpske ili međunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina potpisala ili im pristupila.
(2) Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na status, prava i obaveze koje ta lica imaju na osnovu drugih zakona, propisa ili međunarodnih ugovora.
(1) Fondovi se upisuju u registar fondova Republike Srpske (u daljem tekstu: registar fondova).
(2) U registar fondova upisuju se fondovi i svi podaci određeni ovim zakonom i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja registra fondova te promjene tih podataka.
(3) Registar fondova vodi Komisija.
Upis u registar fondova vrši se na osnovu zahtjeva za izdavanje dozvole za rad fonda i prijave upisa u registar fondova koji podnosi društvo za upravljanje.
(1) Prilikom izdavanja dozvole za rad i donošenja odluke o upisu u registar fondova, Komisija svakom fondu određuje identifikacioni broj fonda.
(2) Identifikacioni broj određuje se svakom fondu kod upisa u registar i mora biti jedinstven, nepromjenljiv i neponovljiv.
Odluka Komisije o upisu u registar fondova objavljuje se u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Upis u registar fondova ima pravno dejstvo prema trećim licima narednog dana od dana upisa u registar fondova ako ovim zakonom ili Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja registra nije drugačije propisano.
3. Javna i privatna ponuda i vrste fondova
Za privatnu ili javnu ponudu u Republici Srpskoj svaki fond mora imati odobrenje Komisije u skladu sa postupcima propisanim ovim zakonom i drugim zakonskim i podzakonskim propisima.
(1) Javna ponuda je bezuslovni poziv za kupovinu udjela ili akcija u fondu upućen neodređenom broju lica, na način određen ovim zakonom.
(2) Smatra se da je ponuda fonda javna, osim:
a) ako je usmjerena isključivo prema ograničenoj grupi koja odgovara značenju pojma profesionalnih investitora u skladu sa ovim zakonom,
b) ako se zahtjevi za upis mogu prihvatiti samo od lica koja odgovaraju značenju pojma profesionalnih investitora u skladu sa ovim zakonom.
(3) Privatna ponuda je bezuslovni poziv za kupovinu udjela ili akcija u fondu upućen određenom broju lica, na način određen ovim zakonom.
(4) U slučaju privatne ponude, profesionalni investitori svoj status dokazuju potpisom izjave kojom navode da u trenutku kupovine udjela ispunjavaju uslove iz člana 2. ovog zakona.
(5) Društvo za upravljanje ne odgovara za potpunost i istinitost izjave iz prethodnog stava ovog člana, kao ni za naknadno promijenjene okolnosti koje se odnose na ispunjavanje uslova zahtijevanih za sticanje statusa profesionalnog investitora.
(6) Komisija će bliže propisati javnu i privatnu ponudu, vrste fondova sa javnom i privatnom ponudom, profesionalne investitore i najniže dopuštene iznose upisa u slučaju fondova sa privatnom ponudom.
Kao fondove sa javnom ponudom Komisija može odobriti sljedeće vrste investicionih fondova:
a) zatvoreni investicioni fond, uključujući i zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom za ulaganje u hartije od vrijednosti koje nisu uvrštene na službeno berzansko tržište i
b) otvoreni investicioni fond.
Kao fondove sa privatnom ponudom Komisija može odobriti sljedeće vrste investicionih fondova:
a) otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom,
b) alternativni investicioni fond.
(1) U zavisnosti od vrste pretežnog ulaganja, podvrste investicionih fondova mogu biti:
a) akcijski fond, koji ima sredstva uložena pretežno u akcije ili u akcije i udjele akcijskih ciljnih fondova,
b) obveznički fond, koji ima sredstva pretežno uložena u obveznice ili u obveznice i udjele obvezničkih ciljnih fondova ili druge oblike listiranog duga,
v) fond novčanog tržišta, koji ima sredstva pretežno uložena u instrumente tržišta novca, novčane depozite i udjele ciljnog fonda novčanog tržišta, i
g) mješoviti fond, koji ima uložena sredstva u različite vrste hartija od vrijednosti, instrumente tržišta novca, novčane depozite i udjele ciljnog fonda novčanog tržišta.
(2) Pod pretežnim ulaganjem iz stava 1. ovog člana podrazumijeva se da je najmanje 70% sredstava fonda uloženo u određenu vrstu imovine.
(3) Naziv investicionog fonda obavezno sadrži oznaku iz koje je jasno vidljiva njegova podvrsta i nije dozvoljeno da sadržava izraze koji bi investitore mogli dovesti u zabludu.
(1) Javna ponuda u Republici Srpskoj dozvoljena je:
a) fondu osnovanom uz dozvolu Komisije, kojim upravlja društvo za upravljanje registrovano u Republici Srpskoj,
b) fondu osnovanom na osnovu odobrenja nadležnog organa države članice, koji posluje u skladu sa odredbama ovog zakona koje uređuju poslovanje otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.
(2) Fond iz stava 1. tačke a) ovog člana ne može poslovati niti može promijeniti oblik u fond sa privatnom ponudom.
(3) Komisija je ovlašćena da propiše uslove izdavanja dozvole za rad fondova iz stava 1. ovog člana.
(1) Nijedno lice, bilo pravno ili fizičko, ne može osnovati ni upravljati investicionim fondom iz člana 3. ovog zakona ako za to nije dobilo dozvolu Komisije.
(2) Nijedno lice, bilo pravno ili fizičko, osim lica iz člana 186. ovog zakona, ne može obavljati poslove zastupanja u prodaji udjela ili akcija fondova.
(3) Ko bez ovlašćenja ili dozvole Komisije obavlja neku od djelatnosti osnivanja i upravljanja investicionim fondom iz člana 3. ovog zakona, njegovom ponudom trećim licima na teritoriji Republike Srpske ili poslovima zastupanja u prodaji udjela ili akcija investicionog fonda čini krivično djelo.
(1) Poreski organ će na zahtjev društva za upravljanje, a u poreske svrhe, izdati potvrdu kojom se dokazuje poreski status investicionog fonda u Republici Srpskoj.
(2) Ako se poreskim propisima ne propiše drugačije, u poreske svrhe, fond se smatra krajnjim vlasnikom hartija od vrijednosti, odnosno cjelokupne imovine fonda i krajnjim korisnikom ekonomskih koristi koje iz nje proizlaze.
(1) Na poslovanje društava za upravljanje i investicionih fondova na odgovarajući način se primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje tržište hartija od vrijednosti, osim ako ovim zakonom ili propisom donesenim na osnovu ovog zakona nije utvrđeno drugačije.
(2) Na osnivanje i poslovanje društava za upravljanje i investicionih fondova na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava u slučaju kada je to ovim zakonom ili propisom donesenim na osnovu ovog zakona izričito utvrđeno.
(3) Društvo za upravljanje i investicioni fond mogu da vrše statusne promjene po prethodno pribavljenoj dozvoli Komisije.
(4) Na statusne promjene društva za upravljanje shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava.
(5) Komisija donosi akt kojim propisuje postupak i uslove za izdavanje dozvole iz stava 3. ovog člana.
II – DRUŠTVA ZA UPRAVLjANjE INVESTICIONIM FONDOVIMA
Društvo za upravljanje osniva se u pravnom obliku društva sa ograničenom odgovornošću ili akcionarskog društva, a predmet njegovog poslovanja je isključivo osnivanje investicionih fondova i upravljanje investicionim fondovima, odnosno ulaganje novčanih sredstava u vlastito ime i za račun vlasnika udjela otvorenih investicionih fondova i u ime i za račun akcionara zatvorenih investicionih fondova te obavljanje drugih poslova određenih ovim zakonom.
(1) Društvo za upravljanje ne smije imati kontrolni uticaj niti kontrolni udio u brokerskom društvu ili banci ovlašćenoj za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti.
(2) Društvo za upravljanje ne može imati udio u banci depozitaru. Poslovanje banke depozitara i društva za upravljanje ne može biti organizaciono povezano, niti na tim poslovima smiju biti zaposlena ista lica.
(3) Društvu za upravljanje nije dozvoljeno da stekne udio ili druga prava u društvu lica ili drugom pravnom licu na osnovu kojih bi neograničeno odgovaralo za obaveze tog pravnog lica.
(1) Riječi: “društvo za upravljanje fondovima”, “investiciono društvo”, “uprava fondova”, “investitor”, “invest” ili “investirati”, same ili zajedno sa drugim riječima, smiju u nazivu firme ili njegovom dodatku upotrebljavati samo društva za upravljanje investicionim fondovima sa svrhom označavanja predmeta poslovanja te u promotivne svrhe.
(2) Stav 1. ovog člana ne odnosi se na društva koja riječi: “upravljati fondovima”, “investicija”, “investitor” ili “investirati” upotrebljavaju u kontekstu koji isključuje privid da je sadržaj predmeta poslovanja usmjeren na osnivanje i upravljanje investicionim fondovima, odnosno ulaganje novčanih sredstava u vlastito ime i za zajednički račun vlasnika udjela u otvorenom investicionom fondu, odnosno u ime i za račun zatvorenog investicionog fonda, te upravljanje tim sredstvima.
1. Osnovni kapital i adekvatnost kapitala društva za upravljanje
(1) Najniži iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje je 250.000 KM. U slučaju da ukupna neto vrijednost imovine fondova kojima upravlja pređe protivvrijednost iznosa od 450 miliona KM, osnovni kapital društva za upravljanje mora biti veći za 0,02% iznosa za koji neto vrijednost imovine fondova kojima upravlja prelazi navedeni granični iznos, do najvišeg iznosa osnovnog kapitala u visini od 15 miliona KM.
(2) Komisija je ovlašćena da propiše oblik i iznos kapitala koji su društva za upravljanje dužna održavati.
(1) Fizičko ili pravno lice, samo ili zajedno sa povezanim licima, ne može bez dozvole Komisije steći ili povećati udio u osnovnom kapitalu ili glasačkim pravima u društvu za upravljanje koji je jednak ili veći od 10%, 20%, 33% ili 50%.
(2) Dozvolu za sticanje iz stava 1. ovog člana Komisija izdaje samo ako procijeni da se predloženim promjenama obezbjeđuje odgovorno poslovanje društva za upravljanje i ako ocijeni da to neće uticati na obavljanje funkcije nadzora Komisije.
(3) Dozvola za sticanje iz stava 1. ovog člana važi 12 mjeseci od dana izdavanja, a lice koje je dobilo dozvolu, a nije počelo ili nije dovršilo sticanje do nivoa do kojeg je dobilo dozvolu, dužno je da pribavi novu dozvolu ako namjerava da nastavi sticanje.
(4) Lice koje je dobilo dozvolu za sticanje iz stava 1. ovog člana dužno je da o završetku sticanja obavijesti Komisiju u roku od osam dana od dana zadnjeg sticanja.
(5) Lice koje namjerava da smanji udio u osnovnom kapitalu ili glasačkim pravima u društvu za upravljanje ispod nivoa iz stava 1. ovog člana, za koji je dobilo dozvolu Komisije, dužno je da o tome obavijesti Komisiju u roku koji ne može biti kraći od osam ni duži od 15 dana od dana zaključenja pravnog posla kojim svoj udio u cjelini ili djelimično prenosi na drugo lice.
(6) Akcije, odnosno udjeli društva za upravljanje za koje Komisija nije dala dozvolu za sticanje iz stava 1. ovog člana ne daju pravo glasa.
(7) Komisija nalaže licu da proda akcije, odnosno udjele iz stava 6. ovog člana, u roku koji ne može biti kraći od tri ni duži od šest mjeseci, ako to lice u roku od tri mjeseca od dana sticanja naknadno ne dobije dozvolu za sticanje.
(8) Komisija donosi akt kojim propisuje uslove za izdavanje dozvole za sticanje ili povećanje, te postupak za obavještavanje o smanjenju udjela u osnovnom kapitalu ili glasačkim pravima u društvu za upravljanje, kao i uslove za određivanje kriterijuma podobnosti lica koja namjeravaju da stiču udio u osnovnom kapitalu ili glasačkim pravima u društvu za upravljanje.
(1) U postupku izdavanja dozvole iz člana 22a. ovog zakona, Komisija procjenjuje podobnost lica koje podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za sticanje, na osnovu sljedećih kriterijuma:
a) ugleda tog lica,
b) ugleda i iskustva lica koje će upravljati društvom za upravljanje, u slučaju odobravanja zahtjeva za izdavanje dozvole za sticanje,
v) finansijske situacije tog lica u odnosu na poslove društva za upravljanje u kojem namjerava da stiče udio u osnovnom kapitalu ili glasačkim pravima,
g) mogućih posljedica na sposobnost društva za upravljanje, na postupanje u skladu sa odredbama ovog i drugih zakona, ako to lice stekne udio u osnovnom kapitalu ili glasačkim pravima i
d) postojanja razloga za sumnju da postoji, može doći do rizika ili se povećava rizik prilikom sticanja udjela u osnovnom kapitalu ili glasačkim pravima, od pranja novca ili finansiranja terorizma, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.
(2) Kod procjene podobnosti lica na osnovu kriterijuma iz stava 1. tačka g) ovog člana, Komisija procjenjuje organizaciju, procese i sisteme unutar grupacije, čiji bi dio postalo društvo za upravljanje ako to lice stekne udio u osnovnom kapitalu ili glasačkim pravima, kao i njihov uticaj na mogućnost sprovođenja efikasnog nadzora, efikasne razmjene informacija između nadležnih organa i podjele nadležnosti i odgovornosti za nadzor između nadležnih nadzornih organa.
(3) Ukoliko istovremeno odlučuje o dva ili više zahtjeva za izdavanje dozvole za sticanje udjela u osnovnom kapitalu ili glasačkim pravima u društvu za upravljanje, Komisija je dužna sva lica koja su podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za sticanje tretirati ravnopravno.
(4) Komisija je dužna riješiti zahtjev za izdavanje dozvole za sticanje u roku utvrđenim zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak.
(5) Društvo za upravljanje dužno je da najmanje jedanput godišnje obavijesti Komisiju o imenima akcionara koji posjeduju kvalifikovano učešće i visini kvalifikovanog učešća.
(6) Ako procijeni da postoji opasnost od uticaja lica koja su stekla kvalifikovano učešće na pažljivo i bonitetno upravljanje društvom, Komisija je ovlašćena da društvu za upravljanje naloži otklanjanje utvrđenih nedostataka, uključujući i suspenziju prava glasa tim licima.
(7) Komisija je ovlašćena da licu koje je steklo kvalifikovano učešće oduzme dozvolu za sticanje ako:
a) je lice dobilo dozvolu na osnovu neistinitih, netačnih ili podataka koji dovode u zabludu ili na drugi nepropisan način,
b) lice prestane da ispunjava propisane uslove na osnovu kojih je dozvola izdata.
(8) U slučaju iz stava 7. ovog člana, Komisija nalaže licu kojem je oduzeta dozvola za sticanje kvalifikovanog učešća da proda akcije, odnosno udjele društva za upravljanje u roku koji ne može biti kraći od tri ni duži od šest mjeseci, a akcije, odnosno udjeli za koje je Komisija oduzela dozvolu za sticanje u skladu sa ovim članom ne daju pravo glasa.
2. Predmet poslovanja društva za upravljanje
(1) Djelatnosti društva za upravljanje su:
a) osnovna djelatnost, koja obuhvata osnivanje i upravljanje investicionim fondom,
b) dodatne djelatnosti:
1) upravljanje portfeljom na diskrecionoj i pojedinačnoj osnovi u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti,
2) pružanje savjetodavnih usluga klijentima u vezi sa poslovanjem sa hartijama od vrijednosti (poslovi investicionog savjetovanja) u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Poslovi upravljanja investicionim fondovima obuhvataju:
a) upravljanje imovinom fonda,
b) promovisanje investicionih fondova i prodaju udjela u otvorenim investicionim fondovima, odnosno akcija u zatvorenim investicionim fondovima,
v) administrativne poslove:
1) vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja,
2) odnose sa investitorima,
3) utvrđivanje vrijednosti imovine fonda i obračun cijene udjela,
4) usklađivanje poslovanja društva sa zakonima i mjerodavnim propisima,
5) objavljivanje i obavještavanje akcionara i vlasnika udjela,
6) isplata akcionara, odnosno vlasnika udjela iz imovine ili dobiti fonda,
7) isplata udjela u otvorenom investicionom fondu,
8) vođenje registra vlasnika udjela, odnosno akcionara,
9) vođenje arhive u skladu sa odredbama ovog zakona,
10) ostale administrativne poslove koje odobri Komisija.
(3) Pored djelatnosti iz stava 1. ovog člana, društvo za upravljanje može da obavlja i djelatnosti upravljanja:
a) AIF-om osnovanim u skladu sa odredbama ovog zakona, koji je subjekt nadzora Komisije, i pod uslovom da za to dobije dozvolu Komisije,
b) fondovima osnovanim u skladu sa posebnim zakonima, ako je od Komisije pribavilo dozvolu za upravljanje takvim fondovima.
(4) Društvu za upravljanje koje nema dozvolu za obavljanje osnovne djelatnosti Komisija ne može izdati dozvolu za obavljanje dodatnih djelatnosti iz stava 1. tačka b) i stava 3. ovog člana.
(5) Na uslove za izdavanje dozvole za obavljanje dodatnih djelatnosti, način obavljanja poslova i nadzor nad obavljanjem djelatnosti iz stava 1. tačka b) ovog člana primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(6) Komisija donosi akt kojim propisuje uslove i postupak izdavanja dozvole za obavljanje osnovne i dodatne djelatnosti društva za upravljanje, te drugih djelatnosti propisanih ovim zakonom, kao i način izvještavanja o tim poslovima.
(1) Društvo za upravljanje ne može poslove iz člana 23. stav 2. t. a) i b) ovog zakona prenijeti na treće lice. Izuzetno, društvo za upravljanje može, uz prethodno odobrenje Komisije, prenijeti preostale poslove iz člana 23. stav 2. tačka v) ovog zakona na treće lice ali isključivo sa ciljem povećanja efikasnosti obavljanja navedenih poslova.
(2) Komisija je ovlašćena da propiše postupak i vrste poslova koje društvo za upravljanje može prenijeti na treće lice.
(3) Prenošenjem poslova na treće lice ne smije se umanjiti efikasnost nadzora nad društvom za upravljanje i fondom i ugroziti interesi investitora.
3. Uslovi i način osnivanja društva za upravljanje
Osnivač i član društva za upravljanje može biti fizičko ili pravno lice.
Članovi društva za upravljanje, članovi upravnog odbora izvršni direktori i investicioni menadžeri tog društva ne mogu biti:
a) lica koja su u periodu od tri godine prije sticanja članstva u društvu za upravljanje imala najmanje 10% udjela u osnovnom kapitalu u društvu za upravljanje, banci ovlašćenoj za obavljanje poslova banke depozitara, zatvorenom investicionom fondu, brokerskom društvu ili banci ovlašćenoj za obavljanje poslova kupovine i prodaje hartija od vrijednosti, osiguravajućem društvu ili penzijskom fondu u privatnom vlasništvu, u vrijeme kada je tim društvima oduzeta dozvola za rad,
b) lica koja su izgubila članstvo u strukovnom udruženju zbog nepridržavanja pravila udruženja, ili kojima je Komisija, odnosno odgovarajući nadležni organ izrekao mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti za vrijeme dok ta mjera traje,
v) lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo prouzrokovanja stečaja nesavjesnim poslovanjem, povrede obaveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja ili povlašćivanja povjerilaca, zloupotrebe u stečajnom postupku, neovlašćenog odavanja i pribavljanja poslovne tajne, te krivičnog djela poslovne prevare, i to na vrijeme od pet godina nakon pravosnažnosti presude kojom su osuđena, a u to vrijeme se ne računa vrijeme sprovedeno na izdržavanju kazne,
g) lica protiv kojih su izrečene mjere bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za upravljanje, dok traje zabrana,
d) lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo prema zakonu kojim se regulišu poslovi emisije i prometa hartija od vrijednosti i lica koja su više puta kažnjavana za prekršaje propisane odgovarajućim zakonima,
đ) lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost,
e) lica koja posjeduju važeću dozvolu Komisije za brokera ili investicionog menadžera, odnosno odgovarajuće odobrenje nadležnog organa i stvarno obavljaju te poslove kao zaposleni kod brokerskog društva ili banke ovlašćene za poslove sa hartijama od vrijednosti,
ž) lica koja trenutno obavljaju neku dužnost u administrativnoj službi i koja su trenutno funkcioneri republičke ili lokalne samouprave ili organa odgovornih Vladi Republike Srpske ili Narodnoj skupštini Republike Srpske.
(1) Društvo za upravljanje obavezno ima upravni odbor.
(2) Upravni odbor društva za upravljanje ima najmanje tri člana.
(3) Na članove upravnog odbora društva za upravljanje shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(4) Manje od polovine članova upravnog odbora društva za upravljanje mogu biti izvršni direktori.
(5) Članovima upravnog odbora koji nisu izvršni direktori nije dozvoljeno da vode poslove društva za upravljanje.
(6) Isto lice može biti zaposleno ili biti član upravnog odbora samo u jednom društvu za upravljanje.
(7) Funkciju člana upravnog odbora društva za upravljanje ne može obavljati lice koje je povezano sa pravnim licem u kojem društvo za upravljanje ima više od 5% glasačkih prava ili učešća u kapitalu.
(8) Komisija izdaje dozvolu za obavljanje funkcije člana upravnog odbora društva za upravljanje.
(9) St. 3, 6, 7. i 8. ovog člana shodno se primjenjuju i na izvršne direktore društva za upravljanje, ako oni nisu istovremeno i članovi upravnog odbora.
(10) Društvo za upravljanje obavezno ima internu reviziju na koju se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava.
(1) Za člana upravnog odbora društva za upravljanje može biti imenovano lice:
a) koje ima odgovarajuće stručno znanje, iskustvo i lična svojstva koja ga čine dostojnim za obavljanje funkcije člana upravnog odbora društva za upravljanje i
b) za koje ne postoje smetnje iz člana 26. ovog zakona.
(2) Minimalni uslovi stručnog znanja i iskustva iz stava 1. tačka a) ovog člana ispunjeni su ako lice ima visoku stručnu spremu i najmanje tri godine iskustva na stručnim poslovima u društvu za upravljanje, odnosno pet godina iskustva u obavljanju poslova na radnom mjestu koje zahtijeva posebno znanje u vezi sa funkcionisanjem finansijskog tržišta i ulaganjem u hartije od vrijednosti.
(3) Smatra se da lice ima lična svojstva koja ga čine dostojnim za obavljanje funkcije člana upravnog odbora ako se, na osnovu njegovog dosadašnjeg ponašanja, može opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati funkciju člana upravnog odbora društva za upravljanje.
(4) Podatke iz stava 1. tačka b) ovog člana Komisija pribavlja od kandidata za člana upravnog odbora ili iz kaznene evidencije.
(5) Komisija donosi akt kojim propisuje uslove za obavljanje funkcije člana upravnog odbora društva za upravljanje, te sadržinu zahtjeva i postupak izdavanja dozvole za obavljanje funkcije člana upravnog odbora društva za upravljanje.
(1) Pored nadležnosti koje ima upravni odbor u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje privrednih društava, upravni odbor društva za upravljanje ima i nadležnosti da:
a) usvaja poslovnu politiku, finansijski plan poslovanja i organizaciju sistema interne kontrole na prijedlog izvršnih direktora,
b) razmatra izvještaj službe interne revizije,
v) razmatra nalaze Komisije, poreskih organa ili drugih nadzornih organa u postupku nadzora nad društvom za upravljanje,
g) provjerava godišnje i druge finansijske izvještaje društva za upravljanje i fondova kojim društvo upravlja i o tome sačinjava izvještaj u pisanoj formi skupštini akcionara društva za upravljanje i fondova kojim društvo upravlja i
d) odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim zakonom.
(2) Članovi upravnog odbora društva za upravljanje solidarno odgovaraju društvu za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih dužnosti, osim ako dokažu da su pri ispunjavanju svojih dužnosti u nadzoru nad upravljanjem društvom postupali profesionalno, s pažnjom dobrog stručnjaka.
(3) Član upravnog odbora društva za upravljanje dužan je da bez odgađanja obavijesti Komisiju o:
a) tome da je imenovan, odnosno da mu je prestala funkcija u organima upravljanja ili nadzora drugih pravnih lica i
b) pravnim poslovima, na osnovu kojih je posredno ili neposredno, on ili član njegove uže porodice stekao akcije, odnosno udjele pravnog lica, na osnovu kojih zajedno sa članovima porodice u tom pravnom licu stiče ili povećava kvalifikovano učešće, odnosno da se njihov udio smanjuje ispod granice kvalifikovanog učešća.
(1) Društvo za upravljanje obavezno ima najmanje dva izvršna direktora koji društvo zajednički zastupaju u obavljanju poslova osnivanja i upravljanja investicionim fondovima.
(2) Izvršni direktor društva za upravljanje može biti ovlašćen da samostalno zastupa društvo za upravljanje u poslovima za račun društva, a koji nisu poslovi iz stava 1. ovog člana.
(3) Izvršni direktori društva za upravljanje dužni su da obavljaju poslove u društvu s punim radnim vremenom.
(4) Najmanje jedan od izvršnih direktora društva za upravljanje dužan je da posjeduje zvanje investicioni menadžer, kao i znanje jednog od jezika koji je u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, koje je primjereno za obavljanje dužnosti izvršnog direktora društva za upravljanje.
(5) Izvršni direktori dužni su da vode poslove društva za upravljanje u Republici Srpskoj.
(1) Za izvršnog direktora društva za upravljanje može biti imenovano lice:
a) koje ima odgovarajuće stručno znanje, iskustvo i lična svojstva koja ga čine dostojnim obavljanja funkcije izvršnog direktora društva za upravljanje i
b) za koje ne postoje smetnje iz člana 26. ovog zakona.
(2) Minimalni uslovi stručnog znanja i iskustva iz stava 1. tačka a) ovog člana ispunjeni su ako lice ima visoku stručnu spremu i najmanje tri godine iskustva na stručnim poslovima u društvu za upravljanje, odnosno pet godina iskustva u obavljanju poslova na radnom mjestu koje zahtijeva posebno znanje u vezi sa funkcionisanjem finansijskog tržišta i ulaganjem u hartije od vrijednosti.
(3) Smatra se da lice ima lična svojstva koja ga čine dostojnim za obavljanje funkcije izvršnog direktora ako se na osnovu njegovog dosadašnjeg ponašanja može opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati funkciju izvršnog direktora društva za upravljanje.
(4) Podatke iz stava 1. tačka b) ovog člana Komisija pribavlja od kandidata za izvršnog direktora ili iz kaznene evidencije.
(5) Komisija donosi akt kojim propisuje uslove za obavljanje funkcije izvršnog direktora društva za upravljanje, te sadržinu zahtjeva i postupak izdavanja dozvole za obavljanje funkcije izvršnog direktora društva za upravljanje.
(1) Funkciju izvršnog direktora društva za upravljanje može obavljati lice koje za obavljanje te funkcije dobije dozvolu Komisije.
(2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stava 1. ovog člana kandidat za izvršnog direktora obavezno prilaže:
a) dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 27g. ovog zakona,
b) odluku upravnog odbora društva za upravljanje o imenovanju za izvršnog direktora društva i
v) program vođenja poslova društva za upravljanje.
(3) Kandidat za izvršnog direktora u postupku odlučivanja o izdavanju dozvole dužan je Komisiji predstaviti program vođenja poslova društva za upravljanje.
(4) Komisija odbija zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje funkcije izvršnog direktora društva za upravljanje ako:
a) kandidat ne ispunjava uslove iz člana 27g. ovog zakona ili
b) iz podataka sa kojima raspolaže proizlazi da bi mogao, zbog djelatnosti i poslova koje kandidat za izvršnog direktora društva za upravljanje obavlja, odnosno zbog radnji koje je počinio, ugroziti poslovanje društva za upravljanje u skladu sa pravilima o upravljanju rizicima.
(5) Komisija od nadležnih organa može tražiti podatke potrebne za procjenu da kandidat za izvršnog direktora ispunjava uslove.
(6) Upravni odbor društva za upravljanje dužan je obavijestiti Komisiju o tome da je licu prestala funkcija izvršnog direktora društva za upravljanje u roku od pet radnih dana od prestanka funkcije.
(7) U slučaju iz stava 6. ovog člana, Komisija izdaje rješenje kojim se utvrđuje da je dozvola prestala da važi.
(8) St. 1, 2, 4. i 5. ovog člana shodno se primjenjuju na izdavanje dozvole za obavljanje funkcije člana upravnog odbora društva za upravljanje.
(1) Izvršni direktori društva za upravljanje dužni su da obezbijede da društvo posluje u skladu sa propisima kojima se uređuje rad investicionih fondova, hartija od vrijednosti i drugim propisima i pravilima struke.
(2) Izvršni direktori društva za upravljanje solidarno odgovaraju društvu za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih dužnosti iz stava 1. ovog člana, osim ako dokažu da su pri ispunjavanju svojih dužnosti postupali sa pažnjom dobrog stručnjaka u upravljanju društvom za upravljanje i fondom.
(1) Izvršni direktori društva za upravljanje dužni su da, bez odgađanja, u pisanoj formi, obavijeste upravni odbor društva za upravljanje:
a) ako je ugrožena likvidnost ili adekvatnost kapitala društva,
b) ako su nastupili razlozi za prestanak važenja ili oduzimanje dozvole za poslovanje, odnosno zabrana obavljanja pojedinih poslova društva za upravljanje investicionim fondovima,
v) ako se finansijski položaj društva za upravljanje promijeni tako da društvo ne ispunjava uslove u pogledu minimalnog kapitala iz člana 22. ovog zakona,
g) o nastanku svake velike izloženosti rizicima i o razlozima neispunjavanja poslovne politike i
d) o nalazima Komisije, poreskih organa i drugih nadzornih organa u postupku nadzora nad društvom.
(2) Izvršni direktor društva za upravljanje dužan je da, bez odgađanja, u pisanoj formi, obavijesti upravni odbor društva i Komisiju o:
a) tome da je imenovan, odnosno da mu je prestala funkcija u organima upravljanja ili nadzora drugih pravnih lica i
b) pravnim poslovima na osnovu kojih je, direktno ili indirektno, on sam ili član njegove uže porodice, stekao akcije, odnosno udjele pravnog lica, na osnovu kojih zajedno sa članovima uže porodice u tom pravnom licu stiče ili povećava kvalifikovano učešće, odnosno da se njihov udio smanjio ispod granice kvalifikovanog učešća.
(1) Komisija oduzima dozvolu za obavljanje funkcije izvršnog direktora društva za upravljanje ako:
a) je dozvola izdata na osnovu neistinitih podataka,
b) izvršni direktori krše obaveze iz člana 27j. ovog zakona,
v) izvršni direktor teže krši druge obaveze izvršnog direktora utvrđene u propisima ili pravilima iz člana 27đ. stav 1. ovog zakona i
g) je izvršni direktor pravosnažno osuđen za krivično djelo iz člana 26. tačka v) ovog zakona.
(2) Kršenje obaveza iz stava 1. tačka v) ovog člana ima značaj težeg kršenja ako:
a) je zbog tog kršenja ugrožena likvidnost ili adekvatnost kapitala društva za upravljanje ili
b) izvršni direktor ponovo počini prekršaj jednakog značaja kao prekršaj koji je već počinio u periodu od prethodne tri godine.
(3) Licu kojem je Komisija oduzela dozvolu za obavljanje funkcije izvršnog direktora društva za upravljanje nije dozvoljeno ponovo zatražiti dozvolu za obavljanje ove funkcije u istom ili drugom društvu za upravljanje, u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti rješenja Komisije kojim mu je oduzeta dozvola.
(4) Odredbe ovog člana i čl. 27z. i 27i. ovog zakona shodno se primjenjuju na oduzimanje dozvole za obavljanje funkcije člana upravnog odbora.
(1) Komisija može odlučiti da se rješenje o oduzimanju dozvole neće izvršiti pod uslovom da izvršni direktor u periodu koji odredi Komisija, a koji ne može biti kraći od šest mjeseci ni duži od dvije godine od dana donošenja rješenja o oduzimanju dozvole, ne počini neku radnju zbog koje bi mu bilo moguće oduzeti dozvolu ili izreći javnu opomenu.
(2) U slučaju da Komisija utvrdi da je izvršni direktor u periodu iz stava 1. ovog člana počinio neku radnju zbog koje bi mu bilo moguće oduzeti dozvolu ili izreći javnu opomenu, opoziva svoje rješenje i oduzima mu se dozvola.
(1) Komisija izvršnom direktoru društva za upravljanje može izreći javnu opomenu ako krši obaveze izvršnog direktora utvrđene propisima ili pravilima iz člana 27đ. stav 1. ovog zakona, a nisu ispunjeni uslovi za oduzimanje dozvole za obavljanje funkcije izvršnog direktora.
(2) Komisija izvršnom direktoru društva za upravljanje izriče opomenu ako kršenje obaveze iz stava 1. ovog člana ima mali značaj i nisu nastupile štetne posljedice.
(1) Zabranjeno je društvu za upravljanje da zaključuje poslove kupovine i prodaje, odnosno druge poslove čiji je predmet ulaganje imovine investicionih fondova kojim upravlja to društvo sa licima sa kojima su izvršni direktori, odnosno članovi upravnog odbora društva za upravljanje i članovi njihove uže porodice povezani kapitalom tako da:
a) zbog te povezanosti zajedno oblikuju poslovnu politiku i zajednički djeluju s namjerom postizanja zajedničkih ciljeva,
b) jedno lice ima mogućnost upravljanja drugim ili da utiče na njega u donošenju odluka o finansiranju i poslovanju ili
v) poslovne odluke ili poslovanje jednog lica mogu značajno uticati na poslovne odluke, poslovne rezultate ili poslovanje drugog lica.
(2) Zabrana iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na poslove koji su predmet ulaganja imovine investicionog fonda zaključeni na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu, ako strane u poslu nisu znale ili nisu mogle unaprijed znati jedna za drugu.
Društvo za upravljanje može obavljati djelatnosti vezane uz upravljanje investicionim fondom isključivo na osnovu dozvole za obavljanje djelatnosti vezanih uz upravljanje investicionim fondovima koju izdaje Komisija ili nadležni organ države članice.
(1) Opšti akti društva za upravljanje su osnivački akt, pravila poslovanja i drugi opšti akti.
(2) Komisija daje saglasnost na osnivački akt, na pravila poslovanja i na druge opšte akte kada je to utvrđeno propisima kojima se uređuje tržište hartija od vrijednosti, kao i na njihove izmjene i dopune.
(3) Društvo za upravljanje dužno je da objavljivanjem na svojoj internet stranici obavještava sve vlasnike udjela, odnosno akcionare investicionog fonda o izmjenama opštih akata, najkasnije 15 dana prije početka njihove primjene.
(1) Društvo za upravljanje podnosi Komisiji zahtjev za izdavanje dozvole za poslovanje.
(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilažu se:
a) osnivački akt društva za upravljanje,
b) poslovni plan za prve tri godine rada društva za upravljanje, koji mora sadržavati planirani obim investicionih fondova koje društvo za upravljanje namjerava ponuditi na tržištu, organizacionu šemu društva, te podatke o strukturi zaposlenih,
v) popis članova društva za upravljanje, njihova imena i prezimena, adresu, odnosno firmu i sjedište, nominalni iznos akcija, odnosno udjela, te postotak akcija, odnosno udjela koja pripadaju članovima u osnovnom kapitalu društva,
g) popis povezanih lica društva za upravljanje,
d) dokaz da ima najmanje dva investiciona menadžera u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom,
đ) dokaz o obezbjeđenju i porijeklu osnivačkog kapitala, koje je jasno i nesumnjivo na osnovu priloženih dokaza,
e) dokaz o ispunjenosti uslova u pogledu podobnosti akcionara sa kvalifikovanim učešćem, ako takvo učešće postoji,
ž) dokumenti koje propiše Komisija, a na osnovu kojih je moguće utvrditi da li je društvo za upravljanje kvalifikovano za obavljanje poslova osnivanja i upravljanja investicionim fondovima, naročito u pogledu zaposlenih, tehničke opremljenosti i organizacije i
z) ostali dokumenti koje propiše Komisija.
(3) O zahtjevu za izdavanje dozvole za poslovanje Komisija je dužna da odluči u roku od dva mjeseca od dana njegovog podnošenja.
(4) Društvo za upravljanje dužno je da, u roku od osam dana od dana prijema rješenja o registraciji poslovnog subjekta, dostavi Komisiji to rješenje.
(5) Komisija izdaje dozvolu na promjenu dokumenata i podataka za koje je dala dozvolu.
(6) Komisija donosi akt kojim propisuje sadržaj i postupak izdavanja dozvole za poslovanje.
(7) Izuzetno od stava 1. ovog člana, zahtjev za izdavanje dozvole za osnivanje i upravljanje investicionim fondom može da podnese i privredno društvo osnovano u pravnoj formi akcionarskog društva, koje pruža finansijske uslužne djelatnosti, pod uslovom da je posebnim zakonom utvrđeno da to privredno društvo može obavljati djelatnost osnivanja i upravljanja investicionim fondovima.
(8) Uz zahtjev iz stava 7. ovog člana, podnosilac zahtjeva, osim dokumentacije propisane u stavu 2. ovog člana, prilaže i:
a) finansijske izvještaje i izvještaje revizora za prethodne tri poslovne godine u kojim je društvo poslovalo i
b) konsolidovane finansijske izvještaje i izvještaje revizora za prethodne tri poslovne godine u kojim je društvo poslovalo, ako to društvo ima obavezu sastavljanja konsolidovanih finansijskih izvještaja.
(9) Privredno društvo iz stava 7. ovog člana dužno je da pribavi dozvolu za osnivanje i upravljanje investicionim fondom prije upisa te djelatnosti u registar poslovnih subjekata.
(10) Na privredno društvo iz stava 7. ovog člana u obavljanju djelatnosti osnivanja i upravljanja investicionim fondom shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje obavljanje djelatnosti društava za upravljanje.
4. Poslovanje društva za upravljanje
(1) Društvo za upravljanje je dužno:
a) da se u zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanja prava i obaveza iz tih odnosa pridržava načela savjesnosti i poštenja,
b) da u izvršavanju obaveza društva za upravljanje postupa sa povećanom pažnjom, prema pravilima struke, dobrim poslovnim običajima i propisima Republike Srpske,
v) da bude sposobno blagovremeno da ispuni dospjele obaveze (načelo likvidnosti), odnosno trajno sposobno da ispunjava sve svoje obaveze (načelo solventnosti),
g) da odgovara za blagovremeno, savjesno i efikasno ispunjavanje svih prava i obaveza predviđenih ovim zakonom, prospektom i statutom fonda, te za propisno izvršavanje navedenih prava i obaveza u skladu sa ovim zakonom i prospektom i statutom fonda, bez obzira na to da li je neke od njih povjerila drugom,
d) da podatke o akcionarima, vlasnicima udjela, stanju udjela, uplatama i isplatama čuva kao poslovnu tajnu društva za upravljanje, a može ih saopštavati samo na osnovu sudskog naloga, zahtjeva određenih vlasnika udjela ili akcionara te banci depozitaru,
đ) ako je povjerilo poslove i dužnosti trećim licima, da prati pridržavaju li se u svom radu odredaba ovog zakona te prospekta ili statuta fonda,
e) da uz saglasnost nadležnog organa donese pravilnik kojim se uređuje sukob interesa sa investicionim fondovima kojim upravlja, te vlasnika udjela u otvorenim investicionim fondovima, odnosno akcionara u zatvorenim investicionim fondovima, sukob interesa s obzirom na upravljanje imovinom trećih lica i obavljanje investicionog savjetovanja,
ž) da obezbijedi sisteme i mehanizme nadzora koji jasno pokazuju da društvo za upravljanje na dugoročnoj osnovi postupa u skladu sa ovim zakonom, prospektom i statutom fonda, a koji omogućava praćenje svih odluka, naloga i transakcija sa imovinom fonda,
z) da obezbijedi da svi oglasni i promotivni sadržaji, obavještenja te izvještaji akcionarima, odnosno vlasnicima udjela, bilo da su im dostavljeni, odnosno objavljeni u novinama ili putem elektronskih sredstava javnog saopštavnja, budu jasni, tačni, da ne navode na pogrešne zaključke i da su u skladu sa zahtjevima Komisije,
i) da obezbijedi prodaju udjela i akcija fonda isključivo posredstvom lica iz člana 186. ovog zakona,
j) da kupuje imovinu za investicione fondove isključivo u svoje ime i za račun otvorenog investicionog fonda, odnosno vlasnika udjela fonda kojim upravlja, te u ime i za račun zatvorenog investicionog fonda, deponujući je u banci depozitaru, a u skladu sa postupkom predviđenim propisima Komisije,
k) da dostavlja banci depozitaru fotokopije svih originalnih isprava vezanih uz transakcije imovinom investicionih fondova, i to neposredno po sastavljanju tih isprava ili njihovom prijemu,
l) da evidencije transakcija sa imovinom pojedinog fonda vodi odvojeno od svojih vlastitih računa i od evidencija transakcija ostalih fondova, te da ih u pravilnim vremenskim razmacima usklađuje sa računima banke depozitara,
lj) da vodi poslovne knjige i ostalu dokumentaciju na način utvrđen posebnim propisom,
m) da objavljuje podatke o fondovima kojim upravlja kao i o društvu u skladu sa zakonom i propisima Komisije,
n) da podnosi Komisiji redovne izvještaje u skladu sa postupkom predviđenim propisima Komisije,
nj) da održava otvorene i poštene odnose sa Komisijom,
o) da blagovremeno podnosi zahtjev za izdavanje odgovarajućih dozvola i saglasnosti propisanih ovim zakonom, te da izvještava Komisiju o svakoj promjeni osnovnog kapitala, odnosa ili članstva u osnovnom kapitalu, promjeni podataka i dokumenata u odnosu na one koje je odobrila Komisija,
p) da na potpun, blagovremen i tačan način i u onom trajanju koje odredi Komisija uvede, vodi i stavlja na uvid svu evidenciju koju propiše Komisija,
r) da Komisiji blagovremeno omogući uvid u svu svoju evidenciju i omogući joj razgovor sa licima koja obavljaju poslove u društvu za upravljanje,
s) da se pridržava drugih zahtjeva predviđenih ovim zakonom i propisima Komisije, kao i zakona država članica u kojima mu je dozvoljena javna ponuda akcija, odnosno udjela investicionih fondova kojima upravlja,
t) da ne sačinjava bilo kakav ugovor koji ima za cilj umanjivanje ili promjenu odgovornosti utvrđenih ovim zakonom, pri čemu se svaka odredba ugovora sastavljanog u tom cilju smatra ništavnom,
ć) da obezbijedi da njegovi zaposleni i svako lice sa kojim je zaključen ugovor o prodaji akcija ili udjela u fondovima u njegovo ime postupaju u skladu sa ovim zakonom i mjerodavnim propisima,
u) da jednog člana uprave zaduži za praćenje usklađenosti poslovanja društva za upravljanje sa odredbama ovog zakona i drugim propisima te za održavanje kontakata sa Komisijom u cilju izvještavanja i drugih korespondentnih aktivnosti u skladu sa ovim zakonom,
f) da upravlja fondom u skladu sa investicionim ciljevima svakog pojedinog fonda kojim upravlja,
h) da izdaje banci depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih sa imovinom fonda,
c) da obezbijedi da procijene vrijednosti fonda budu tačne i da cijena udjela bude ispravno utvrđena i
č) da donese pravila poslovanja čiji sadržaj propisuje Komisija.
(2) Komisija će donijeti pravilnik kojim se uređuje poslovanje društava za upravljanje.
(1) Društvo za upravljanje mora uspostaviti sistem upravljanja rizicima koji u svako doba omogućava mjerenje i praćenje rizičnosti pojedinih instrumenata u portfelju, kao i ukupnog portfelja fonda.
(2) Sistem upravljanja rizicima mora omogućiti tačno i nezavisno utvrđivanje vrijednosti finansijskih derivata kojima se trguje na drugim organizovanim tržištima (OTS).
(3) Društvo za upravljanje će, u skladu sa pravilima koja će propisati Komisija, za svaki pojedini fond izvještavati Komisiju o tipovima finansijskih derivata u portfelju fonda, povezanim rizicima, kvantitativnim limitima i primijenjenoj metodologiji za mjerenje rizika vezanih uz pozicije i transakcije tim derivatima.
(4) Izloženost fonda prema pojedinim finansijskim instrumentima na kojima se zasniva derivat ne može biti u suprotnosti sa ograničenjima ulaganja propisanim ovim zakonom, prospektom i statutom fonda.
(5) Kada hartija od vrijednosti ili instrument tržišta novca u sebi ima ugrađeni derivat, takav derivat mora se uzeti u obzir prilikom obračuna izloženosti fonda iz st. 3. i 4. ovog člana.
(1) Nezavisni revizor društva za upravljanje, odnosno fonda dužan je da bez odgađanja obavijesti Komisiju o činjenicama i okolnostima koje je utvrdilo u toku revizije, a koje:
a) mogu predstavljati kršenje ovog zakona, zakona kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti i drugih zakona koji uređuju poslove upravljanja investicionim fondovima, kao i propisima donesenim na osnovu tih zakona,
b) bi mogle uticati na sistem upravljanja društvom za upravljanje ili
v) mogu biti razlog za davanje mišljenja nezavisnog revizora sa rezervom, negativnog mišljenja ili odbijanja davanja mišljenja.
(2) Obaveza iz stava 1. ovog člana odnosi se i na činjenice i okolnosti u vezi sa privrednim društvom koje je povezano sa društvom za upravljanje na osnovu kontrolnog uticaja.
(3) Nezavisni revizor dužan je na zahtjev Komisije dostaviti i druge podatke koji su Komisiji potrebni za obavljanje nadzora nad društvom za upravljanje u skladu sa ovim zakonom.
(4) Komisija može zahtijevati od nezavisnog revizora iz stava 1. ovog člana da u pisanoj formi dostavi potrebna pojašnjenja, smjernice i uputstva u vezi sa izvještajem o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja društva za upravljanje, odnosno fonda.
(5) Dostavljanje podataka Komisiji u skladu sa st. 1. do 4. ovog člana ne smatra se kršenjem obaveze nezavisnog revizora na čuvanje tajnosti podataka u skladu sa zakonom kojim se uređuju računovodstvo i revizija ili na osnovu ugovora.
(1) Društvo za upravljanje dužno je da utvrdi adekvatna i efektivna pravila za ostvarivanje prava glasa po hartijama od vrijednosti iz portfelja fonda u isključivom interesu investicionog fonda i objavi ih na svojoj internet stranici.
(2) Pravila iz stava 1. ovog člana obavezno obuhvataju mjere i postupke za:
a) nadzor nad relevantnim korporativnim radnjama,
b) korišćenje mehanizama zaštite interesa fonda kao akcionara u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje privrednih društava i drugim propisima,
v) ostvarivanje prava glasa u skladu sa investicionim ciljevima i politikama investicionog fonda i
g) sprečavanje i upravljanje rizikom koji proizlazi iz korišćenja prava glasa.
(3) Komisija donosi akt kojim propisuje sadržaj i način objavljivanja pravila iz stava 1. ovog člana.
(1) Društvo za upravljanje dužno je da sprovodi odgovarajuće postupke koji obezbjeđuju da se prigovori investitora investicionih fondova kojim društvo upravlja rješavaju na odgovarajući način.
(2) Društvo za upravljanje dužno je da na odgovarajući način omogući da informacije u vezi sa rješavanjem prigovora investitora budu dostupni javnosti i nadzornim organima investicionog fonda.
5. Poslovanje društava za upravljanje sa sjedištem u Republici Srpskoj izvan teritorije Republike Srpske
Društvo za upravljanje može obavljati djelatnost i na teritoriji država članica, bilo osnivanjem i poslovanjem putem poslovnice ili neposredno, u skladu sa propisima određene države članice.
(1) Društvo za upravljanje koje namjerava osnovati poslovnicu u državi članici mora o tome obavijestiti Komisiju, navodeći državu članicu u kojoj namjerava osnovati poslovnicu. Uz obavještenje mora priložiti:
a) opšte podatke o poslovnici, koji obuhvataju:
1) predmet poslovanja poslovnice,
2) imena lica ovlašćenih za zastupanje poslovnice,
3) firmu i sjedište poslovnice, na kojima će se moći dobiti svi podaci vezani za poslovanje poslovnice,
b) podatke o fondovima kojim upravlja društvo za upravljanje, podatke o udjelima, odnosno akcijama koje društvo za upravljanje namjerava javno nuditi na prodaju putem poslovnice u državi članici koji predstavljaju:
1) tačan opis planiranih poslovnih aktivnosti koje društvo za upravljanje namjerava preduzimati u vezi sa prodajom udjela, odnosno akcija u fondovima,
2) za svaki fond, njegov prospekt ili statut te finansijske izvještaje za prethodnu poslovnu godinu.
(2) Komisija mora, najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema obavještenja iz stava 1. ovog člana, obavještenje zajedno sa prilozima dostaviti nadležnom organu države članice i o tome obavijestiti društvo za upravljanje.
(3) Zajedno sa obavještenjem iz stava 2. ovog člana nadležnom organu države članice Komisija mora da dostavi:
a) podatke o visini osnovnog kapitala društva za upravljanje,
b) izjavu da svaki fond na koji se odnosi obavještenje iz stava 1. ovog člana ispunjava propisane zakonske uslove za otvorene investicione fondove sa javnom ponudom.
(4) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, Komisija neće dostaviti obavještenje o osnivanju poslovnice nadležnom organu države članice ako na osnovu dostavljenih podataka iz stava 1. ovog člana i na osnovu prijedloga obima poslovanja zaključi da postoji osnovana sumnja u pogledu organizacije ili vođenja poslova poslovnice, odnosno finansijske sposobnosti društva za upravljanje za poslovanje u državi članici, o čemu će donijeti odgovarujeće rješenje.
(5) Rješenje iz stava 4. ovog člana je konačno i protiv njega društvo za upravljanje ima pravo da pokrene upravni spor.
(6) Društvo za upravljanje mora obavijestiti Komisiju o promjeni podataka iz stava 1. ovog člana, najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena.
(1) Društvo za upravljanje koje namjerava da neposredno obavlja poslove upravljanja fondovima na području države članice mora o tome obavijestiti Komisiju, navodeći državu članicu u kojoj namjerava započeti sa neposrednim obavljanjem poslova upravljanja fondovima i uz obavještenje mora priložiti:
a) plan aktivnosti,
b) podatke i dokumentaciju iz člana 33. stav 1. tačka b) ovog zakona.
(2) Komisija mora, najkasnije u roku mjesec dana od prijema obavještenja iz stava 1. ovog člana, obavještenje zajedno sa prilozima dostaviti nadležnom organu države članice i o tome obavijestiti društvo za upravljanje.
(3) Zajedno sa obavještenjem iz stava 2. ovog člana nadležnom organu države članice Komisija mora dostaviti:
a) podatke o visini osnovnog kapitala društva za upravljanje,
b) izjavu da svaki fond na koji se odnosi obavještenje iz stava 1. ovog člana ispunjava propisane zakonske uslove za otvorene investicione fondove sa javnom ponudom.
(4) Društvo za upravljanje mora Komisiju obavijestiti o promjeni podataka iz stava 1. ovog člana, najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena.
(5) Odredbe ovog člana primjenjuju se i u slučaju kada društvo za upravljanje ovlasti drugo lice za obavljanje pojedinih djelatnosti iz predmeta svog poslovanja.
(1) Komisija obavlja nadzor nad poslovanjem poslovnice društva za upravljanje u državi članici, odnosno nad neposrednim obavljanjem poslova društva za upravljanje u državi članici.
(2) Komisija može zahtijevati od nadležnog organa države članice u kojoj društvo za upravljanje obavlja djelatnost da sprovede postupak nadzora nad poslovanjem poslovnice ako bi se na taj način ubrzao i pojednostavio postupak nadzora, u skladu sa načelima efikasnosti, ekonomičnosti i postupanja u razumnom roku. Pod istim uslovima mogu se ovlastiti lica ovlašćena od strane nadležnog organa države članice za učešće u postupku nadzora.
(1) Društvo za upravljanje može obavljati poslove upravljanja fondovima u državama koje nisu države članice isključivo osnivanjem poslovnice.
(2) Za osnivanje poslovnice u inostranstvu društvo za upravljanje mora dobiti dozvolu Komisije.
(3) Na postupak izdavanja dozvole za osnivanje poslovnice shodno se primjenjuje odredba člana 33. ovog zakona.
(4) Komisija može da odbije izdavanje dozvole za osnivanje poslovnice ako je vjerovatno da bi sprovođenje nadzora nad društvom za upravljanje bilo otežano u značajnijoj mjeri.
(5) Odredbe ovog člana primjenjuju se i u slučaju kada društvo za upravljanje ovlasti drugo lice za obavljanje pojedinih djelatnosti iz predmeta svog poslovanja.
(6) Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju i u slučaju kada društvo namjerava da obavlja poslove upravljanja fondovima u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH.
6. Poslovanje fonda i društva za upravljanje sa sjedištem u državama članicama Evropske unije na teritoriji Republike Srpske
6.1. Izdavanje dozvole investicionim fondovima država članica
(1) Fond iz člana 15. stav 1. tačka b) ovog zakona koji svoje udjele želi ponuditi na tržištu Republike Srpske dužan je Komisiji dostaviti:
a) potvrdu nadležnog organa matične države članice Evropske unije da fond ispunjava propisane uslove,
b) statut ili drugi odgovarajući dokument fonda,
v) prospekt i skraćeni prospekt,
g) posljednje polugodišnje i godišnje finansijske izvještaje,
d) podatke o načinu ponude svojih udjela na tržištu Republike Srpske,
đ) podatke o mjestu na kojem će domaći investitori moći dobiti prospekt, statut, izvještaje i druga obavještenja o fondu na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj te podatke o mjestu na kojem će domaći investitori moći kupovati i prodavati udjele fonda u domaćoj valuti.
(2) Podaci iz stava 1. ovog člana dostavljaju se na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj i na engleskom jeziku. Komisija je dužna da odluči o zahtjevu u roku od dva mjeseca od dana dostavljanja potpunih podataka.
(1) Fond iz člana 15. stav 1. tačka b) ovog zakona za poslove koje obavlja u Republici Srpskoj podliježe odredbama ovog zakona.
(2) Sva obavještenja i izvještaji fonda iz člana 15. stav 1. tačka b) ovog zakona moraju se učiniti dostupnima na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj.
Komisija je ovlašćena da propiše izdavanje dozvola, tržišnu djelatnost, javnu ponudu i obaveze objavljivanja podataka fondova iz člana 15. stav 1. tačka b) ovog zakona u Republici Srpskoj.
6.2. Poslovnica društva za upravljanje države članice
(1) Društvo za upravljanje sa sjedištem u nekoj od država članica koje namjerava osnovati poslovnicu u Republici Srpskoj dužno je obavijestiti nadležni organ u državi članici u kojoj ima registrovano sjedište o namjeri osnivanja poslovnice u Republici Srpskoj i dostaviti mu sljedeće podatke:
a) opšte podatke o poslovnici, koji obuhvataju:
1) predmet poslovanja poslovnice,
2) imena lica ovlašćenih za zastupanje poslovnice,
3) firmu i sjedište poslovnice, na kojima će se moći dobiti svi podaci vezani za poslovanje poslovnice,
b) podatke o fondovima kojim upravlja društvo za upravljanje, podatke o udjelima, odnosno akcijama koje društvo za upravljanje namjerava javno nuditi na prodaju posredstvom poslovnice u Republici Srpskoj:
1) tačan opis planiranih poslovnih aktivnosti koje društvo za upravljanje namjerava preduzimati u vezi sa prodajom udjela, odnosno akcija u fondovima,
2) za svaki fond njegov prospekt i statut i posljednji godišnji izvještaj.
(2) Nadležni organ države članice mora obavještenje iz stava 1. ovog člana, zajedno sa prilozima dostaviti Komisiji, te o tome obavijestiti društvo za upravljanje.
(3) Zajedno sa obavještenjem iz stava 2. ovog člana nadležni organ države članice dažan je dostaviti Komisiji:
a) podatke o visini osnovnog kapitala društva za upravljanje,
b) izjavu da svaki fond na koji se odnosi obavještenje iz stava 1. ovog člana ispunjava propisane uslove.
(4) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, nadležni organ države članice neće Komisiji dostaviti obavještenje o osnivanju poslovnice ako na osnovu dostavljenih podataka iz stava 1. ovog člana i na osnovu prijedloga obima poslovanja zaključi da postoji osnovana sumnja u pogledu organizacije ili vođenja poslova poslovnice, odnosno finansijske sposobnosti društva za upravljanje za poslovanje u Republici Srpskoj.
(5) Društvo za upravljanje dužno je obavijestiti nadležni organ države članice o promjeni podataka iz stava 1. ovog člana, najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena.
(1) Komisija je dužna obavijestiti društvo za upravljanje o svim zakonskim obavezama o poslovanju u Republici Srpskoj, u roku od dva mjeseca od prijema podataka iz člana 40. ovog člana.
(2) Društvo za upravljanje može otpočeti obavljati djelatnost u poslovnici nakon prijema obavještenja iz stava 1. ovog člana.
6.3. Neposredno obavljanje poslova u Republici Srpskoj
(1) Društvo za upravljanje koje namjerava neposredno obavljati poslove upravljanja fondovima na području Republike Srpske mora o tome obavijestiti nadležni organ države članice u kojoj ima registrovano sjedište. Uz obavještenje se moraju priložiti:
a) plan aktivnosti,
b) podaci i dokumentacija iz člana 40. stav 1. tačka b) ovog zakona.
(2) Nadležni organ države članice mora obavještenje zajedno sa prilozima dostaviti Komisiji, te o tome obavijestiti društvo za upravljanje.
(3) Zajedno sa obavještenjem iz stava 2. ovog člana nadležni organ države članice mora dostaviti Komisiji:
a) podatke o visini osnovnog kapitala društva za upravljanje,
b) izjavu da svaki fond na koji se odnosi obavještenje iz stava 1. ovog člana ispunjava propisane uslove.
(4) Komisija je dužna obavijestiti društvo za upravljanje o svim zakonskim obavezama u poslovanju u Republici Srpskoj u roku od dva mjeseca od prijema podataka o takvom prijedlogu.
(5) Nakon prijema obavještenja, odnosno isteka roka iz stava 4. ovog člana društvo za upravljanje može otpočeti obavljati djelatnost.
(6) Društvo za upravljanje mora nadležni organ države članice obavijestiti o promjeni podataka iz stava 1. ovog člana, najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena.
(7) Odredbe ovog člana primjenjuju se i u slučaju kada društvo za upravljanje ovlasti drugo lice za obavljanje pojedinih djelatnosti iz predmeta svog poslovanja.
6.4. Nadzor poslovanja u Republici Srpskoj
(1) Nadležni organ države članice ima pravo da vrši nadzor nad poslovanjem poslovnice društva za upravljanje sa sjedištem u državi članici, odnosno nad neposrednim poslovanjem takvog društva za upravljanje u Republici Srpskoj.
(2) Nadležni organ države članice može zahtijevati od Komisije da sprovede postupak nadzora nad poslovanjem poslovnice ako bi se na taj način ubrzao i pojednostavio postupak nadzora, u skladu sa načelima efikasnosti, ekonomičnosti i postupanja u razumnom roku. Pod istim uslovima mogu se ovlastiti lica ovlašćena od strane nadležnog organa države članice za učešće u postupku nadzora.
7. Prestanak važenja dozvole za poslovanje i prestanak obavljanja registrovane djelatnosti društva za upravljanje
Dozvola za poslovanje društvu za upravljanje prestaje da važi ako:
a) društvo za upravljanje ne počne sa poslovanjem u roku od godinu dana od dana izdavanja dozvole,
b) se društvo za upravljanje dobrovoljno odrekne dozvole u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti osnivanja i upravljanja investicionim fondovima,
v) društvo za upravljanje šest ili više mjeseci ne obavlja djelatnosti osnivanja i upravljanja investicionim fondovima u skladu sa ovim zakonom i
g) je donesena pravnosnažna sudska odluka koja predstavlja smetnju za obavljanje djelatnosti.
(1) Društvo za upravljanje ima pravo da prenese poslove upravljanja otvorenim investicionim fondom na neko drugo društvo koje ima dozvolu Komisije.
(2) U slučaju zatvorenog investicionog fonda, pravo da prenese upravljanje investicionim fondom na neko drugo društvo koje ima dozvolu Komisije ima nadzorni odbor fonda uz saglasnost skupštine akcionara zatvorenog investicionog fonda.
(3) Najmanje tri mjeseca prije prenosa upravljanja investicionim fondom, društvo za upravljanje je dužno o prenosu upravljanja obavijestiti sve vlasnike udjela u tom fondu. Vlasnicima udjela koji u navedenom periodu žele istupiti iz fonda društvo za upravljanje ne može obračunati i naplatiti izlaznu naknadu.
(4) Način prenosa poslova upravljanja iz st. 1. i 2. ovog člana propisuje Komisija.
Društvo za upravljanje može prestati da obavlja svoju registrovanu djelatnost pod sljedećim pretpostavkama:
a) mora uputiti pisano obavještenje banci depozitaru najmanje dva mjeseca prije prestanka upravljanja, u slučaju kada fond koristi usluge banke depozitara, Komisiji, u slučaju ako upravlja otvorenim investicionim fondom ili nadzornom odboru i Komisiji, ako upravlja zatvorenim investicionim fondom,
b) ako nastupe okolnosti iz kojih nedvosmisleno proizilazi da društvo za upravljanje nije ili neće biti u mogućnosti da ispunjava svoje obaveze, dužno je da o tome odmah obavijesti Komisiju, ako upravlja otvorenim investicionim fondom, odnosno nadzorni odbor, ako upravlja zatvorenim investicionim fondom,
v) ako u roku od šezdeset dana od upućivanja obavještenja iz t. a) ili b) ovog stava društvo za upravljanje koje upravlja otvorenim investicionim fondom ne sprovede postupak prenosa upravljanja drugom ovlašćenom društvu za upravljanje u skladu sa članom 45. ovog zakona, odnosno ako isto ne učini nadzorni odbor u slučaju zatvorenog investicionog fonda, pokreće se postupak likvidacije fonda u skladu sa odredbama glave IX ovog zakona.
8. Ograničenja i odgovornost društva za upravljanje
(1) Upravljanje imovinom investicionog fonda iz člana 23. stav 2. tačka a) ovog zakona obuhvata:
a) zaključivanje pravnih poslova, čiji su predmet imovina investicionog fonda, raspolaganje imovinom investicionog fonda radi ispunjavanja obaveza iz poslova zaključenih u upravljanju imovinom investicionog fonda, prihvatanje ispunjenja obaveza druge ugovorne strane na osnovu poslova zaključenih u upravljanju imovinom investicionog fonda i ostvarivanje prava iz hartija od vrijednosti iz portfelja investicionog fonda ili drugih finansijskih ulaganja investicionog fonda i
b) upravljanje rizicima investicionog fonda.
(2) Društvo za upravljanje investicionim fondovima sa javnom ponudom ne može da:
a) obavlja djelatnosti posredovanja u kupovini i prodaji hartija od vrijednosti,
b) otuđuje hartije od vrijednosti ili bilo kakvu drugu imovinu fonda, niti da je od njega stiče, bilo za svoj račun ili za račun povezanih lica,
v) kupuje sredstvima fonda imovinu koja nije predviđena njegovim statutom i prospektom,
g) obavlja transakcije kojim krši odredbe ovog zakona i propise Komisije, uključujući odredbe o ograničenjima ulaganja u fondove kojim upravlja,
d) otuđuje imovinu zatvorenog investicionog fonda i imovinu koja čini otvoreni investicioni fond bez primanja odgovarajuće naknade,
đ) stiče ili otuđuje imovinu u ime fondova kojim upravlja po cijeni nepovoljnijoj od tržišne cijene ili procijenjene vrijednosti predmetne imovine,
e) u svoje ime i za račun otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, odnosno u ime i za račun zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, posuđuje sredstva, osim ako to ne čini sa ciljem korišćenja tih sredstava za otkup udjela u otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom, i to pod uslovom da novčana sredstva raspoloživa u portfelju fonda nisu dovoljna za tu svrhu, pri čemu, u slučaju takvih pozajmica, ukupni iznos obaveza koje podliježu otplati iz imovine koja čini otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, prema svim ugovorima o zajmu ili kreditu, ne može prelaziti 10% neto vrijednosti imovine otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom u trenutku uzimanja tih pozajmica, na rok koji ne može biti duži od tri mjeseca,
ž) odobrava zajmove iz imovine fonda,
z) koristi imovinu fonda kao garanciju izvršenja obaveza društva za upravljanje ili obaveza trećih lica ili kako bi društvu za upravljanje, njegovim zaposlenima ili povezanim licima omogućio sklapanje poslova pod povlašćenim uslovima,
i) vrši transakcije između fondova kojim upravlja, pod uslovima različitim od tržišnih uslova ili uslovima koji jedan fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi,
j) preuzima obaveze u vezi sa imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obaveza nije vlasništvo investicionog fonda sa javnom ponudom, uz izuzetak transakcija sa hartijama od vrijednosti obavljenih na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu čija pravila omogućavaju isporuku hartija od vrijednosti uz istovremeno plaćanje,
k) stiče udjele u otvorenom investicionom fondu kojim upravlja u iznosu većem od 20% imovine fonda,
l) emituje druge hartije od vrijednosti otvorenih investicionih fondova osim njihovih udjela,
lj) ulaže imovinu fonda u hartije od vrijednosti ili druge finansijske instrumente koje ono emituje i
m) u slučaju da obavlja dodatne djelatnosti iz člana 23. stav 1. tačka b) ovog zakona, ulaže dio ili cijelu imovinu portfelja kojim upravlja u investicione fondove kojim upravlja, osim ako za to nije pribavilo prethodnu saglasnost akcionara, odnosno vlasnika udjela.
(3) Izuzetno od stava 2. tačka k) ovog člana, Komisija može da odobri ulaganje društva u otvoreni fond kojim upravlja do 35% ako je to u interesu tržišta.
(4) Fondovi sa javnom ponudom kojim upravlja jedno društvo za upravljanje ne mogu biti vlasnici ukupno:
a) više od 20% akcija sa pravom glasa jednog emitenta,
b) više od 10% akcija bez prava glasa jednog emitenta,
v) više od 15% dužničkih hartija od vrijednosti emitovanih od strane jednog emitenta, uz izuzetak da se ograničenja iz ove tačke ne primjenjuju na dužničke hartije od vrijednosti čiji su emitent Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ili jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj,
g) 5% udjela ili akcija pojedinog investicionog fonda,
d) više od 15% instrumenata tržišta novca jednog emitenta, uz izuzetak da se ograničenja iz ove tačke ne primjenjuju na instrumente tržišta novca čiji su emitent Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ili jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj.
(5) Izuzeci od ograničenja ulaganja jednog fonda utvrđeni ovim zakonom primjenjuju se i u slučaju kada društvo upravlja sa više fondova.
(6) Društvu za upravljanje nije dozvoljeno da za investicioni fond, odnosno investicione fondove kojim upravlja obavlja aktivnosti koje bi mu omogućile ostvarivanje značajnog uticaja na upravljanje emitentom iz portfelja investicionog fonda, odnosno investicionih fondova kojim upravlja.
(7) Ograničenja i odgovornost društva za upravljanje investicionim fondom sa privatnom ponudom propisanasu prospektom fonda.
(8) Društvo za upravljanje dužno je da internim aktom propiše uslove i okolnosti u kojim je dozvoljeno vršenje transakcija iz stava 2. tačka i) ovog člana, te da osigura da se transakcije vrše pod uslovima koji nisu različiti od tržišnih uslova ili uslova koji jedan fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi fond.
(9) Imovina investicionog fonda nije vlasništvo društva za upravljanje, ne ulazi u njegovu imovinu, niti u likvidacionu ili stečajnu masu i ne može se koristiti za izmirenje potraživanja povjerilaca društva za upravljanje.
(10) Komisija donosi akt kojim propisuje kriterijume i uslove za ostvarivanje značajnog uticaja na upravljanje emitentom iz stava 6. ovog člana.
(1) Društvu za upravljanje zabranjeno je da za račun investicionog fonda zaključuje poslove kupovine i prodaje, odnosno druge poslove koji su predmet ulaganja investicionog fonda, ako je druga strana u poslu:
a) društvo za upravljanje tog investicionog fonda,
b) lice koje je povezano sa društvom za upravljanje,
v) depozitar koji za investicioni fond obavlja depozitarne poslove i
g) lice koje je povezano sa depozitarom.
(2) Depozitar je dužan prilikom zaključivanja ugovora o obavljanju depozitarnih poslova obavijestiti društvo za upravljanje o licima koja su sa njim povezana i redovno ga obavještavati o promjenama te povezanosti.
(3) Društvo za upravljanje dužno je prilikom zaključivanja ugovora o obavljanju depozitarnih poslova obavijestiti depozitara o licima koja su sa njim povezana i redovno ga obavještavati o promjenama te povezanosti.
(4) Izuzetno od stava 1. ovog člana, dozvoljeni su poslovi zaključeni na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu hartija od vrijednosti, ako strane u transakciji sa tim nisu bile međusobno upoznate ili to nisu mogle znati unaprijed.
(1) Društvo za upravljanje dužno je da u upravljanju imovinom investicionog fonda postupa u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu njega i drugim propisima koji se odnose na vršenje njegove djelatnosti, u skladu sa pravilima upravljanja, odnosno statutom i prospektom investicionog fonda, ugovorom o upravljanju zatvorenim investicionim fondom i pravilima struke, te da postupa u interesu akcionara i vlasnika udjela investicionog fonda.
(2) Društvo za upravljanje odgovorno je akcionarima i vlasnicima udjela investicionog fonda za štetu koju, postupajući suprotno stavu 1. ovog člana, prouzrokuje imovini investicionog fonda kojim upravlja.
(3) Tužbu za naknadu štete iz stava 2. ovog člana ovlašćen je da podnese depozitar koji obavlja depozitarne poslove za taj investicioni fond, na zahtjev akcionara ili vlasnika udjela investicionog fonda, odnosno člana nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda, u ime i za račun, odnosno za račun investicionog fonda.
(4) Ako depozitar u roku od 30 dana od prijema pisanog zahtjeva akcionara ili vlasnika udjela investicionog fonda, odnosno člana nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda ne podnese tužbu iz stava 3. ovog člana, tužbu u ime i za račun, odnosno za račun investicionog fonda može podnijeti svaki akcionar ili vlasnik udjela investicionog fonda ili član nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda.
(5) St. 3. i 4. ovog člana ne odnose se na pravo vlasnika udjela investicionog fonda za naknadu štete koju mu je društvo za upravljanje prouzrokovalo kršenjem obaveza u vezi sa prodajom, izdavanjem, kupovinom ili isplatom udjela investicionog fonda, odnosno netačnim obračunom njegove cijene.
(6) Odgovornost društva za upravljanje za naknadu štete iz st. 2. i 5. ovog člana ne može se ograničiti niti isključiti.
(1) Banka depozitar je banka koja za potrebe fonda obavlja poslove čuvanja posebne imovine fonda, poslove vođenja posebnih računa za imovinu fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, te obavlja druge poslove banke depozitara u skladu sa odredbama ovog zakona.
(2) Banka depozitar fonda registrovanog u Republici Srpskoj može biti samo banka sa sjedištem u Republici Srpskoj koja je, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti, dobila dozvolu za obavljanje kastodi poslova.
(3) Pored banke iz stava 2. ovog člana, poslove depozitara fonda može da obavlja i Centralni registar hartija od vrijednosti, pod uslovom da za obavljanje ovih poslova dobije dozvolu Komisije.
2. Osnovna obilježja poslova banke depozitara
(1) Investicioni fond sa javnom ili privatnom ponudom koji je osnovan u skladu sa odredbama ovog zakona i posluje na teritoriji Republike Srpske dužan je imati banku depozitara.
(2) Društvo za upravljanje dužno je za račun investicionog fonda kojim upravlja sa depozitarom zaključiti ugovor o obavljanju depozitarnih poslova.
(3) Društvo za upravljanje dužno je prije zaključenja ugovora o obavljanju depozitarnih poslova pribaviti dozvolu Komisije za zaključenje ugovora o obavljanju depozitarnih poslova.
(4) Prinudne odredbe ovog zakona kojim se propisuju obaveze postupanja fondova i društava za upravljanje u vezi sa korišćenjem poslova banke depozitara odnose se na sve investicione fondove i društva koja njima upravljaju.
(5) Komisija donosi akt kojim propisuje sadržaj zahtjeva i uslove za izdavanje dozvole iz stava 3. ovog člana.
(1) Poslovi čuvanja i ostali poslovi koje banka depozitar obavlja za društvo za upravljanje moraju biti organizaciono odvojeni od poslova društva za upravljanje.
(2) Imovinu investicionih fondova, uključujući hartije od vrijednosti, bankovne račune i drugu imovinu, banka depozitar čuva i vodi na posebnom računu za svaki od fondova za koji obavlja poslove banke depozitara.
(3) Banka depozitar ne može koristiti imovinu investicionog fonda, bilo direktno ili indirektno, za obavljanje transakcija za svoj račun ili za ostvarivanje bilo kakve koristi za sebe ili svoje zaposlene ili u bilo koju drugu svrhu osim u korist akcionara fonda ili vlasnika udjela u fondu.
(4) Imovina fondova kod banke depozitara ne ulazi u imovinu banke depozitara ni u likvidacionu ili stečajnu masu niti se može upotrijebiti za izvršenje u vezi sa potraživanjem prema banci depozitaru.
(1) Banka depozitar djeluje isključivo u interesu investitora u fondove za koje obavlja poslove banke depozitara.
(2) Banka depozitar ne može obavljati poslove depozitara iz člana 49. stav 1. ovog zakona za investicione fondove kojim upravlja društvo za upravljanje sa kojim je banka depozitar direktno ili indirektno povezana.
3. Prava i obaveze banke depozitara
(1) Pored čuvanja posebne imovine fonda, vođenja posebnih računa za imovinu svakog pojedinog fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, banka depozitar obavlja sljedeće poslove:
a) u slučaju otvorenog investicionog fonda, obezbjeđuje da se prodaja i otkup udjela za račun fonda obavljaju u skladu sa zakonom i pravilima fonda,
b) u slučaju otvorenog investicionog fonda, otkupljuje i isplaćuje udjele i vrši isplate vlasnicima udjela otvorenog investicionog fonda iz dobiti fonda,
v) vodi računa da je obračun neto vrijednosti pojedine akcije ili udjela u fondu obavljen u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, te prospektom i statutom fonda,
g) izvršava naloge društva za upravljanje u vezi sa transakcijama sa hartijama od vrijednosti i drugom imovinom koja čini portfelj fonda, pod uslovom da nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, propisima Komisije, prospektom i statutom fonda te obezbjeđuje da transakcije hartijama od vrijednosti budu izmirene, odnosno da dospjela novčana potraživanja budu naplaćena u zakonskim ili ugovorenim rokovima,
d) izvještava društvo za upravljanje o korporativnim radnjama vezanim za imovinu fonda koju čuva i izvršava njegove naloge koji iz toga proizlaze,
đ) naplaćuje sve prihode i druga prava dospjela u korist fonda koja proizlaze iz njegove imovine,
e) obezbjeđuje da se prihodi fonda koriste u skladu sa ovim zakonom i prospektom ili statutom fonda te da su troškovi koje plaća fond u skladu sa uslovima iz prospekta ili statuta fonda, odredbama ovog zakona i drugih propisa,
ž) obavlja druge stručne ili upravne poslove koji su predviđeni ugovorom zaključenim sa društvom za upravljanje ili nadzornim odborom fonda,
z) vodi evidenciju poslovanja koje obavlja kao banka depozitar svakog pojedinog fonda i na redovnoj osnovi usklađuje sa evidencijom društva za upravljanje,
i) prijavljuje Komisiji kršenje ovog zakona i ugovora koje učini društvo za upravljanje, u slučaju da društvo za upravljanje odbije da prihvati njen zahtjev za prestanak takvog kršenja,
j) revizorima i drugim licima ovlašćenim za obavljanje uvida, uključujući i Komisiju, omogućava pristup podacima i računima vezanim uz fond i njegovu imovinu.
(2) Komisija će propisati način sprovođenja odredaba stava 1. ovog člana.
4. Odgovornost banke depozitara
Banka depozitar odgovara društvu za upravljanje, vlasnicima udjela u otvorenom investicionom fondu i akcionarima zatvorenog investicionog fonda za pričinjenu štetu ako ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove predviđene ugovorom o poslovima banke depozitara ili ovim zakonom, uključujući i slučaj kada je obavljanje svojih poslova iz člana 53. stav 1. ovog zakona u cijelosti ili djelimično povjerila trećim licima.
Podatke o vlasnicima udjela, njihovim udjelima, odnosno akcionarima, te uplatama i isplatama, koji su joj učinjeni dostupnim u skladu sa odredbama ovog zakona, banka depozitar je dužna čuvati kao poslovnu tajnu.
Investicionim fondovima nije dozvoljeno zamijeniti banku depozitara bez dozvole Komisije.
(1) Banka depozitar koja želi prestati sa obavljanjem djelatnosti banke depozitara ili raskinuti ugovor o poslovima banke depozitara određenog fonda ili fondova dužna je najmanje dva mjeseca prije prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno raskida ugovora uputiti pismeno obavještenje o svojoj namjeri Komisiji, nadzornom odboru svakog zatvorenog investicionog fonda ili društvu za upravljanje otvorenog investicionog fonda za koje obavlja poslove banke depozitara.
(2) U slučaju da društvo za upravljanje otvorenog investicionog fonda, odnosno nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda ne zaključe ugovor o poslovima banke depozitara sa drugom bankom depozitarom u roku od dva mjeseca od dana prijema obavještenja iz stava 1. ovog člana, banka depozitar je dužna, ako je u mogućnosti, da nastavi sa pružanjem depozitnih usluga u daljem roku od mjesec dana.
(3) U slučaju da banka depozitar prestane poslovati u svojstvu banke depozitara, ili ako u roku od dva mjeseca, odnosno u dodatnom roku od mjesec dana ne bude zaključen ugovor sa drugom bankom depozitarom, investicioni fondovi za koje je obavljala poslove banke depozitara moraju biti likvidirani, u skladu sa odredbama glave IX ovog zakona.
Društvo za upravljanje otvorenim investicionim fondom ili nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda mogu jednu banku depozitara zamijeniti nekom drugom. Dotadašnja banka depozitar mora u pismenom obliku, u roku od tri dana od prijema zahtjeva, da obavijesti Komisiju da prema svim njenim saznanjima ne postoje bilo kakve nerazriješene povrede zakona ili propisa.
U slučaju raskida ugovora o poslovima banke depozitara, banka depozitar je dužna da svu imovinu investicionih fondova koju ima na čuvanju prenese na čuvanje banci depozitaru sa kojom društvo za upravljanje, odnosno nadzorni odbor zaključe ugovor o poslovima banke depozitara, pri čemu mora predati i knjige računa, evidenciju i sve druge dokumente i materijale bitne za poslovanje fondova za koje je do tada obavljala poslove banke depozitara, u pisanom ili elektronskom obliku, zavisno od načina vođenja navedenih podataka.
IV – INVESTICIONI FONDOVI SA JAVNOM PONUDOM
1. Zatvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom
(1) Zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom je akcionarsko društvo sa sjedištem u Republici Srpskoj koje, uz dozvolu Komisije, osniva i njime upravlja društvo za upravljanje, a čiji je predmet poslovanja prikupljanje novčanih sredstava javnom ponudom svojih neograničeno prenosivih akcija i ulaganje tih sredstava, uz uvažavanje načela disperzije rizika.
(2) Zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom može se osnovati na određeno ili neodređeno vrijeme.
(3) Statutom zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom moraju se utvrditi njegovi investicioni ciljevi.
(4) Zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom ne može se transformisati u holding, koncern ili druge oblike povezanih društava.
(5) Na zatvorene investicione fondove sa javnom ponudom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(1) Zahtjev za izdavanje dozvole i prijava upisa zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom u registar fondova, koje Komisiji podnosi ovlašćeno društvo za upravljanje, moraju sadržavati:
a) firmu društva za upravljanje i podatke o dozvoli za poslovanje koje je društvo za upravljanje dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovlašćenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske pošte društva za upravljanje,
b) firmu fonda,
v) ciljeve ulaganja fonda,
g) ime i prezime, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske pošte članova prvog saziva nadzornog odbora fonda,
d) statut fonda,
đ) prospekt fonda,
e) odluku o imenovanju članova prvog nadzornog odbora i njihove pismene izjave o prihvatanju imenovanja,
ž) ugovor zaključen između nadzornog odbora fonda i društva za upravljanje,
z) ugovor sa bankom depozitarom i kopiju izvoda iz sudskog registra za banku,
i) zahtjev za uvrštenje akcija fonda na berzu ili uređeno javno tržište i pisanu potvrdu berze da akcije fonda, sudeći prema prijedlogu, ispunjavaju uslove za uvrštenje i
j) firmu revizora, izvod iz sudskog registra i osnovne podatke o revizoru.
(2) Komisija će propisati obavezni sadržaj zahtjeva, statuta, prospekata i ugovora zatvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom i drugih dodatnih podataka koji se mogu tražiti ako je to neophodno za zaštitu investitora.
1.1. Osnovni kapital i akcije zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom
(1) Najniži iznos osnovnog kapitala zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom je 1.000.000 KM.
(2) Komisija može propisati i viši iznos osnovnog kapitala od iznosa navedenog u stavu 1. ovog člana.
(1) Na upis i uplatu akcija shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava.
(2) Akcije zatvorenog investicionog fonda uplaćuju se u gotovini i moraju u cijelosti biti uplaćene prije nego što se osnivanje zatvorenog investicionog fonda upiše u sudski registar ili prije upisa povećanja osnovnog kapitala.
(1) Redovne akcije zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom glase na ime i akcionarima daju jednaka prava utvrđena zakonom, prospektom i statutom fonda.
(2) Zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom ne može emitovati nijednu drugu vrstu hartija od vrijednosti, osim akcija iz stava 1. ovog člana.
(3) Akcije zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom moraju biti uvrštene na berzu ili drugo uređeno javno tržište.
1.2. Troškovi zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom
(1) Troškovi i naknade u vezi sa osnivanjem zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom mogu se plaćati na teret imovine fonda jedino ako je tako određeno prospektom i statutom. Najviši iznos troškova i naknada osnivanja koje se isplaćuju na teret imovine fonda u prospektu iskazuje se kao procenat novčanih sredstava uplaćenih u fond prilikom osnivanja. Sve ostale troškove i naknade u vezi sa osnivanjem koji prelaze tako utvrđeni procenat snosi društvo za upravljanje, odnosno nadzorni odbor, zavisno od toga ko ih je prouzrokovao.
(2) Ako zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom ne uspije doseći najniži iznos osnovnog kapitala, troškove i naknade u vezi sa osnivanjem snose osnivači koji su usvojili statut, a novčani ulozi se u cijelosti vraćaju investitorima.
(3) Troškovi i naknade u vezi sa osnivanjem plaćeni iz imovine zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom ne mogu prelaziti 3,5% ukupnih novčanih sredstava prikupljenih emisijom akcija.
(1) Iz imovine zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom mogu se direktno plaćati isključivo sljedeći ostali troškovi:
a) naknada društvu za upravljanje, koja se zasniva na procentu ponderisane prosječne godišnje tržišne vrijednosti akcija fonda i mora se navesti u ugovoru između fonda i društva za upravljanje i u prospektu fonda, a kao godišnji trošak može se odbiti od imovine fonda i obračunava se prilikom svakog obračuna neto vrijednosti imovine fonda,
b) naknada banci depozitaru,
v) naknada i troškovi članova nadzornog odbora,
g) troškovi, provizije ili takse neposredno povezane sa sticanjem ili prodajom imovine fonda,
d) naknada i trošak vođenja registra akcija, uključujući troškove izdavanja potvrda o stanju udjela, ako se one emituju, te troškove isplate dividendi,
đ) revizorski i advokatski troškovi nastali u poslovanju zatvorenog investicionog fonda,
e) troškovi izrade, štampanja i poštarine vezani uz objavljivanje i dostavljanje izvještaja koji se prema ovom zakonu podnose akcionarima,
ž) troškovi održavanja glavne skupštine, osim u slučaju vanredne skupštine koju sazove društvo za upravljanje, u kom slučaju te troškove snosi društvo za upravljanje,
z) sve propisane naknade koje se plaćaju Komisiji u vezi sa izdavanjem dozvole zatvorenom investicionom fondu,
i) troškovi uvrštenja na berzu ili drugo uređeno javno tržište,
j) porezi koje je fond dužan platiti na imovinu ili dobit,
k) troškovi oglašavanja, ali samo kada je ono obavezno za zatvorene investicione fondove u skladu sa ovim zakonom i
l) ostale naknade koje fond plaća u skladu sa ovim ili drugim zakonom.
(2) Naknada društvu za upravljanje iz stava 1. tačka a) ovog člana ne može biti definisana tako da zavisi od prinosa fonda.
(3) Na teret imovine zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom mogu se isplaćivati samo troškovi predviđeni prospektom fonda.
(1) Ukupni iznos svih troškova koji se knjiže na teret zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom iskazuje se kao pokazatelj ukupnih troškova, a za svaku prethodnu godinu obračunava se na sljedeći način:
| Ukupna naknada za upravljanje + ukupni iznos svih ostalih troškova iz člana 66. ovog zakona, osim troškova iz stava 1. t. g) i j) tog člana | ∙ 100 | ||
Ponderisana prosječna godišnja tržišna vrijednost akcija fonda |
(2) Iznos troškova iz stava 1. ovog člana mora se objaviti u revidiranom godišnjem izvještaju fonda.
(1) Pokazatelj ukupnih troškova fonda ne može biti veći od 3,5% ponderisane prosječne godišnje tržišne vrijednosti akcija fonda. Komisija svake godine, po završetku godišnjeg obračunskog perioda, objavljuje sažeto poređenje pokazatelja ukupnih troškova svih zatvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.
(2) Sve nastale troškove koji u određenoj godini pređu najviši dopušteni pokazatelj ukupnih troškova u visini od 3,5%, snosi društvo za upravljanje.
(3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako je ponderisana prosječna godišnja tržišna vrijednost akcija fonda veća od prosječne godišnje neto vrijednosti imovine fonda, kao osnovica za utvrđivanje pokazatelja ukupnih troškova fonda primjenjuje se prosječna godišnja neto vrijednost imovine fonda.
1.3. Nadzorni odbor
(1) Zatvoreni investicioni fond nema upravni odbor, a u tom slučaju obaveze i ovlašćenja koja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje privrednih društava u akcionarskim društvima, ima upravni odbor, u zatvorenim investicionim fondovima ima društvo za upravljanje koje upravlja fondom.
(2) Društvo za upravljanje vodi poslove zatvorenog investicionog fonda i zastupa fond u svim slučajevima, osim onih za koje je u skladu sa ovim zakonom za zastupanje fonda ovlašćen nadzorni odbor fonda.
(3) Nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom mora da ima najmanje pet članova.
(4) Članovi nadzornog odbora iz stava 3. ovog člana su lica koja posjeduju odgovarajuće stručno znanje i iskustvo u oblasti upravljanja finansijskom imovinom.
(5) Za člana nadzornog odbora ne može biti imenovano lice koje:
a) ima učešće u društvu za upravljanje ili član njegove uže porodice;
b) vrši funkciju člana upravnog odbora ili druge odgovorne funkcije na osnovu ugovora o radu u:
1) društvu za upravljanje,
2) pravnom licu koje direktno ili indirektno ima kvalifikovano učešće u društvu za upravljanje,
3) depozitaru,
4) pravnom licu koje direktno ili indirektno ima kvalifikovano učešće u depozitaru,
5) pravnom licu koje je na drugi način povezano sa društvom za upravljanje.
(6) Komisija izdaje dozvolu za vršenje funkcije člana nadzornog odbora fonda.
(7) Komisija donosi akt kojim uređuje postupak i uslove za izdavanje dozvole iz stava 6. ovog člana.
Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom pored lica iz člana 69. stav 5. ovog zakona, ne mogu biti i sljedeća lica:
a) članovi uprave ili nadzornog odbora društva za upravljanje, banke depozitara, brokerskog društva ili banke ovlašćene za poslovanje sa hartijama od vrijednosti, društva za osiguranje ili penzijskog fonda u privatnom vlasništvu, u vrijeme kada je tim društvima nadležni regulatorni organ oduzeo dozvolu za rad, u roku od tri godine od oduzimanja dozvole,
b) lica koja su izgubila članstvo u strukovnom udruženju zbog nepridržavanja pravila udruženja, ili kojima je Komisija, odnosno odgovarajući nadležni organ izrekao mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti za vrijeme dok ta mjera traje,
v) lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo protiv imovine, krivično djelo protiv privrede i platnog prometa i krivično djelo protiv pravnog saobraćaja iz Krivičnog zakona Republike Srpske, i to za vrijeme od godinu dana po pravosnažnosti presude kojom su osuđena, s tim da se u to vrijeme ne računa vrijeme sprovedeno na izdržavanju kazne,
g) lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo neovlašćenog korišćenja i odavanja povlašćenih informacija, manipulisanja cijenama i širenja neistinitih informacija, navođenja neistinitih podataka u prospektu i njegove nedozvoljene distribucije, nedozvoljenog uvrštenja hartija od vrijednosti, prikrivanja vlasništva i nedozvoljene trgovine hartijama od vrijednosti iz Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, i to za vrijeme od godinu dana po pravosnažnosti presude kojom su osuđena, s tim da se u to vrijeme ne računa vrijeme sprovedeno na izdržavanju kazne,
d) lica koja su pravosnažno osuđena za prekršaj propisan odredbama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti za vrijeme od godine dana po pravosnažnosti odluke,
đ) lica protiv kojih je izrečena mjera bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti koje je u potpunosti ili djelimično obuhvaćeno predmetom poslovanja fonda ili društva za upravljanje, za vrijeme dok traje ta zabrana,
e) lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost,
ž) lica koja posjeduju važeću dozvolu Komisije, odnosno odgovarajućeg nadležnog organa za obavljanje poslova brokera ili investicionog savjetnika i stvarno obavljaju te poslove kao zaposleni kod brokerskog društva ili banke ovlašćene za poslovanje sa hartijama od vrijednosti,
z) lica koja trenutno obavljaju neku dužnost u administrativnoj službi i koja su trenutno zaposlena u republičkoj upravi ili organu lokalne samouprave, organima odgovornim Vladi Republike Srpske ili Narodnoj Skupštini Republike Srpske, ili odgovarajućim organima u nekoj drugoj državi.
Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom imenuju se na period od najviše četiri godine i mogu biti ponovo imenovani.
U godišnjem finansijskom izvještaju zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom objavljuje se ukupni iznos naknada i troškova plaćenih članu nadzornog odbora, kao i broj i vrijednost svih akcija kojim pojedini član nadzornog odbora raspolaže u fondu. Članovima nadzornog odbora nije dozvoljeno primanje bilo kakve naknade od emitenta hartija od vrijednosti u koje fond ulaže svoja sredstva, osim primanja koja mu pripadaju na osnovu ugovora o radu.
1.4. Nadležnost nadzornog odbora
(1) Nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda nadzire sprovođenje obaveza društva za upravljanje u pogledu ostvarenja investicionih ciljeva i investicione politike, kao i poštovanja ograničenja ulaganja.
(2) U vršenju svoje funkcije članovi nadzornog odbora mogu vršiti pregled poslovnih knjiga i dokumentacije i zahtijevati pojašnjenja od društva za upravljanje.
(3) Nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda nadležan je i za:
a) davanje saglasnosti za zaključenje ugovora sa licima koja fondu pružaju usluge, pri čemu se takvi ugovori zaključuju na period do tri godine,
b) nadzor nad izvršavanjem ugovora iz tačke a) ovog stava, pri čemu nadzorni odbor ima ovlašćenje da raskine ugovor u slučaju trajnijeg neizvršavanja obaveza, a u tom slučaju naknada koja dospijeva poslije takvog raskida ne može prelaziti iznos tromjesečne nagrade utvrđene raskinutim ugovorom,
v) donošenje odluke o izboru i zaključivanje ugovora sa društvom za reviziju,
g) usvajanje kvartalnih i polugodišnjih finansijskih izvještaja fonda i razmatranje i predlaganje skupštini na usvajanje godišnjeg finansijskog izvještaja fonda,
d) razmatranje i davanje saglasnosti na odluku kojom se skupštini akcionara fonda predlaže odlučivanje u vezi sa smanjenjem osnovnog kapitala i restrukturiranjem fonda i
đ) prijavljivanje Komisiji propusta društva za upravljanje i banke depozitara u primjeni ovog zakona, drugih propisa i akata fonda.
(4) U slučaju da se otkriju propusti u sprovođenju investicione politike, kao i poštovanju ograničenja ulaganja, nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda obavezan je da zahtijeva od društva za upravljanje da otkloni propuste, te da o tome obavijesti Komisiju i akcionare fonda.
(5) Nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda može sazvati skupštinu akcionara zatvorenog investicionog fonda odlukom donesenom dvotrećinskom većinom svih članova.
(6) Nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda donosi poslovnik o radu kojim uređuje način rada i druga pitanja od značaja za njegov rad.
U slučaju oduzimanja dozvole za rad društvu za upravljanje ili nastanka kakve druge okolnosti koja onemogućuje nastavak obavljanja poslova upravljanja zatvorenim investicionim fondom sa javnom ponudom, nadzorni odbor je dužan u roku od 60 dana od nastupanja takvih okolnosti potpisati ugovor iz člana 76. ovog zakona sa novim društvom za upravljanje. U protivnom, depozitar je dužan sazvati glavnu skupštinu fonda.
U slučaju oduzimanja dozvole za rad banci depozitaru zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom ili nastanka neke druge okolnosti koja banci depozitaru fonda onemogućuje nastavak obavljanja ugovorenih poslova, nadzorni odbor je dužan u roku od dva mjeseca od nastupanja takvih okolnosti, potpisati ugovor sa drugom bankom depozitarom. U protivnom, nadzorni odbor je dužan sazvati glavnu skupštinu fonda.
1.5. Upravljanje fondom
(1) Uprava društva za upravljanje ima ovlašćenja, imenuje se i djeluje kao uprava zatvorenog investicionog fonda i upravlja fondom u skladu sa ugovorom koji je sa društvom za upravljanje u ime fonda zaključio nadzorni odbor fonda u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa.
(2) Obavezni sadržaj ugovora iz stava 1. ovog člana koji zaključuju društvo za upravljanje i zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, propisuje Komisija.
Društvo za upravljanje je odgovorno za izvršavanje poslova preuzetih ugovorom iz člana 76. ovog zakona, bez obzira obavlja li te poslove neposredno ili preko trećeg lica.
1.6. Dozvoljena ulaganja i ograničenja ulaganja
(1) Imovina zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom može se sastojati isključivo od:
a) prenosivih hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca kojima se trguje:
1) na uređenim tržištima u Bosni i Hercegovini,
2) na uređenom tržištu u državi članici EU, OECD i CEFTA;
b) novoemitovanih prenosivih hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca ako:
1) je prospektom emisije predviđeno njihovo uvrštenje na uređenim tržištima u Bosni i Hercegovini ili u državi članici EU, OECD i CEFTA,
2) je ulaganje u novoemitovane prenosive hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca predviđeno prospektom i statutom fonda i
3) se takvo uvrštenje obezbijedi u roku od godinu dana od emisije, u protivnom, hartija od vrijednosti se smatra neuvrštenom;
v) udjela ili akcija investicionih fondova kojima se trguje na uređenim tržištima u Bosni i Hercegovini ili u državi članici EU, OECD i CEFTA pod uslovom:
1) da nivo zaštite investitora i obaveza izvještavanja i informisanja investitora u takve fondove bude najmanje jednaka uslovima propisanim ovim zakonom, naročito u pogledu ograničenja ulaganja, te da je takve investicione fondove ovlastila Komisija ili odgovarajući nadležni organ države u koju se ulaže,
2) da je prospektom i statutom fonda predviđeno ulaganje u akcije ili udjele drugih investicionih fondova, države u koje se namjerava ulagati, kao i iznos sredstava fonda koji se može uložiti, iskazan u procentu u odnosu na neto imovinu fonda;
g) oročenih depozita kod banaka sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, koji se mogu u svakom trenutku razročiti;
d) finansijskih derivata kojima se trguje na uređenim tržištima iz tačke a) ovog člana ili finansijskih derivata kojima se trguje na drugim uređenim tržištima (engl. over the counter – OTC) pod uslovom da:
1) se zasnivaju na finansijskim instrumentima, ulaganje u koje je dozvoljeno ovim članom, finansijskim indeksima, kamatnim stopama, deviznim kursevima ili valutama u koje fond može ulagati na osnovu svog prospekta i statuta,
2) se poslovi ugovoreni na drugim uređenim tržištima (OTC) zaključuju sa institucijama koje podliježu nadzoru nekog regulatornog organa u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini ili državi članici Evropske unije,
3) podliježu pouzdanoj i provjerljivoj procjeni vrijednosti na svakodnevnom osnovu, te se po nalogu fonda mogu u svako doba prodati, likvidirati ili zaključiti kompenzacijskom transakcijom po njihovoj pravičnoj vrijednosti,
4) se takvi instrumenti koriste isključivo za smanjivanje ili ograničavanje rizika ili povećanje prinosa, odnosno smanjenje troškova fonda bez ikakvog povećanja rizika, odnosno da se njima neće mijenjati investiciona strategija, ciljevi i ograničenja definisani ovim zakonom i prospektom ili statutom fonda,
5) u prospektu fonda mora biti navedeno može li se ulagati u takve instrumente, da li će se koristiti u svrhu zaštite od rizika ili u svrhu postizanja investicionih ciljeva fonda i kakav je uticaj takvih instrumenata na rizičnost fonda i
đ) novca na računima.
(2) Uređenim tržištem, u smislu stava 1. ovog člana, smatra se tržište hartija od vrijednosti koje je regulisano, dostupno javnosti, na kome se trgovanje odvija redovno, prema utvrđenim pravilima i ima dozvolu nadležnog organa.
(3) OTC tržištem u smislu stava 1. ovog člana smatra se sekundarno tržište za trgovanje hartijama od vrijednosti, koje ne mora da ima organizatora tržišta i čiji sistem trgovanja podrazumijeva pregovaranje između prodavca i kupca hartija od vrijednosti u cilju zaključenja transakcije.
(1) Ulaganje imovine zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom podliježe sljedećim ograničenjima:
a) najviše 15% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca jednog emitenta;
b) lica koja čine povezana društva u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava i ovog zakona smatraju se jednim emitentom, pri čemu najviše 35% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji su emitenti lica koja čine grupu povezanih društava;
v) ograničenja iz stava 1. tačka a) ovog člana ne odnose na:
1) depozite i
2) finansijske derivate kojima se trguje na drugim uređenim tržištima (OTC);
g) najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili akcije jednog ili više investicionih fondova, pod uslovom da tim fondom ne upravlja isto društvo za upravljanje, ili drugo društvo sa kojim je to društvo za upravljanje povezano zajedničkom upravom ili kontrolom, ili direktnim ili indirektnim vlasničkim udjelom;
d) ako se imovina fonda ulaže u akcije ili udjele drugih investicionih fondova, u prospektu fonda, obavezno se jasno navodi i maksimalna naknada za upravljanje na imovini fondova u koju se namjerava ulagati, a u godišnjim izvještajima fonda obavezno se jasno navodi maksimalna ukupna naknada za upravljanje koja je bila naplaćena tom fondu i drugom fondu u koji je taj fond uložio, izražena u procentu imovine fonda koji je uložio u udjele ili akcije drugog investicionog fonda;
đ) zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom ne može biti vlasnik:
1) više od 20% akcija sa pravom glasa jednog emitenta,
2) više od 10% akcija bez prava glasa jednog emitenta,
3) više od 15% dužničkih hartija od vrijednosti emitovanih od strane jednog emitenta, uz izuzetak da se ograničenja iz ove podtačke ne primjenjuju na dužničke hartije od vrijednosti čiji su emitent Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ili jedinica lokalne samouprave Republike Srpske,
4) više od 5% udjela ili akcija pojedinog investicionog fonda,
5) više od 15% instrumenata tržišta novca jednog emitenta, uz izuzetak da se ograničenja iz ove podtačke ne primjenjuju na instrumente tržišta novca čiji su emitent Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ili jedinica lokalne samouprave Republike Srpske;
e) izloženost prema jednom licu na osnovu finansijskih derivata ugovorenih sa tim licem na drugom uređenom tržištu (OTC) ne može biti veća od:
1) 10% neto vrijednosti imovine fonda ako se radi o banci iz člana 78. stav 1. tačka g) ovog zakona,
2) 5% neto vrijednosti imovine fonda ako se radi o nekom drugom pravnom licu;
ž) najviše 20% neto vrijednosti imovine može se položiti kao depozit kod ovlašćenih banaka iz člana 78. stav 1. tačka g) ovog zakona i z) nije dozvoljeno vršiti ulaganja u društva sa ograničenom odgovornošću, kao ni u hartije od vrijednosti koje nisu slobodno prenosive.
(2) Ograničenja ulaganja u povezana lica iz stava 1. tačka b) ovog člana ne odnose se na ulaganja u hartije od vrijednosti emitenata koji se smatraju emitentima od strateškog značaja u skladu sa propisima o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima.
(3) Izuzetno od stava 1. tačka đ) podt. 1) do 3) ovog člana, zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom može bez ograničenja biti vlasnik hartija od vrijednosti koje emituje jedan emitent koji se smatra malim preduzećem u smislu propisa o razvoju malih i srednjih preduzeća, pri čemu zbir svih ulaganja u hartije od vrijednosti ovih emitenata ne može biti veći od 15% neto vrijednosti imovine fonda.
(brisano)
1.8. Prekoračenje ograničenja ulaganja
Ograničenja ulaganja iz člana 79. ovog zakona mogu se prekoračiti ako se radi o prenosivim hartijama od vrijednosti ili instrumentima tržišta novca koje fond stiče prilikom povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva ili na osnovu ostvarenja prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca, te prilikom prodaje imovine fonda radi istovremene isplate većeg broja udjela.
U slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja iz člana 79. ovog zakona, koja su posljedica kretanja cijena na tržištu, odnosno prekoračenja iz člana 81. ovog zakona, društvo za upravljanje, u nastojanju da sačuva interese akcionara, dužno je, u roku od godine dana uskladiti ulaganja fonda sa odredbom člana 79. ovog zakona, nastojeći pri tom eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru.
U slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja iz člana 79. ovog zakona koja su posljedica transakcija koje je zaključilo društvo za upravljanje, a kojim su u trenutku njihovog zaključenja prekoračena navedena ograničenja, društvo za upravljanje dužno je da odmah po saznanju za prekoračenje uskladi ulaganja fonda sa odredbom člana 79. ovog zakona. Društvo za upravljanje dužno je da fondu nadoknadi tako nastalu štetu.
Ograničenja ulaganja navedena u ovom zakonu mogu biti prekoračena u prvih godinu dana od osnivanja fonda, uz poštivanje načela disperzije rizika i zaštite interesa investitora.
1.9. Glavna skupština
(1) Na nadležnost, sazivanje i održavanje glavne (godišnje) skupštine akcionara zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, kao i na isključivanje prava glasa akcionara, shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava.
(2) Poslovi u kojima postoji sukob interesa između akcionara i/ili sa njim povezanih lica i zatvorenog investicionog fonda, kada se u smislu stava 1. ovog člana isključuje pravo glasa akcionara, naročito se smatraju:
a) povećanje godišnje naknade društva za upravljanje,
b) promjena investicionih ciljeva fonda u odnosu na ciljeve navedene u prospektu,
v) usvajanje finansijskih izvještaja sa izvještajem nezavisnog revizora i izvještaja o poslovanju fonda,
g) ugovor o upravljanju sa društvom,
d) pokretanje ili odustajanje od pokrenutog spora protiv društva ili sa njim povezanih lica i
đ) izbor članova nadzornog odbora fonda.
(3) Glavna skupština može valjano odlučiti ako su na njoj zastupljeni glasovi koji predstavljaju najmanje 30% osnovnog kapitala zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom.
(4) Ako je sjednica glavne skupštine zatvorenog investicionog fonda odgođena zbog nedostatka kvoruma, može biti ponovo sazvana sa istim dnevnim redom najranije sedam, a najkasnije 15 dana od dana njenog odgađanja (ponovljena sjednica skupštine).
(5) Ponovljena glavna skupština može valjano odlučivati glasovima prisutnih i predstavljenih akcionara, bez obzira na broj prisutnih i predstavljenih akcionara i broj glasova koje imaju.
(6) Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda biraju se kumulativnim glasanjem u smislu odredaba zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava.
Glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine osnovnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini fonda glavna skupština donosi odluke o:
a) otkazu ugovora o upravljanju i promjeni godišnje naknade za upravljanje,
b) promjeni investicionih ciljeva fonda u odnosu na ciljeve navedene u prospektu,
v) likvidaciji fonda i produženju trajanja fonda, ako je fond osnovan na određeno vrijeme i
g) statusnim promjenama predviđenim ovim zakonom.
2. Otvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom
Otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom je posebna imovina, bez svojstva pravnog lica, koju uz dozvolu Komisije, osniva društvo za upravljanje, sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava javnom ponudom udjela u fondu, čija se sredstva ulažu u skladu sa odredbama ovog zakona i čiji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, da u svako doba zahtijevaju isplatu udjela, i da na taj način istupe iz fonda.
(1) Kupovina udjela javnom ponudom obavlja se isključivo uplatama novčanih sredstava. Kupovinom udjela kupac ulazi u ugovorni odnos sa društvom za upravljanje koje se obavezuje da će uplaćenim novčanim sredstvima upravljati kao dijelom zajedničke imovine, u skladu sa uslovima navedenim u prospektu.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana kupovina udjela može se obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti, odnosno prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela, odnosno u drugim slučajevima koje propiše Komisija.
Sredstva otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom prikupljena emisijom i javnom prodajom udjela u fondu i imovina stečena ulaganjem uplaćenih novčanih sredstava, uključujući prihode i prava proizašla iz imovine fonda, čine otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, odnosno posebnu imovinu u zajedničkom vlasništvu svih vlasnika udjela u fondu.
Vlasnici udjela odgovaraju za obaveze otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom do visine iznosa svog udjela u fondu.
2.1. Osnivanje otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom
(1) Zahtjev za izdavanje dozvole i prijava upisa otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom u registar fondova, koje Komisiji u ime fonda podnosi društvo za upravljanje, mora sadržavati:
a) firmu društva za upravljanje, podatke o dozvoli za rad koje je dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovlašćenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske pošte društva za upravljanje,
b) naziv fonda i njegove ciljeve ulaganja,
v) prospekt fonda,
g) statut fonda,
d) ugovor zaključen između društva za upravljanje i banke depozitara i izvod iz sudskog registra za banku depozitara,
đ) firmu revizora i izvod iz sudskog registra za revizora,
e) naznaku da li se osniva fond iz člana 15. stav 1. tačke a) ili tačke b) ovog zakona.
(2) Komisija će bliže propisati uslove za izdavanje dozvole, obavezni sadržaj prospekta otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom i druge podatke koji se mogu tražiti ako je to neophodno za zaštitu investitora.
2.2. Udjeli u otvorenom investicionom f ondu sa javnom ponudom
(1) Otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom može emitovati samo udjele i nije mu dozvoljeno emitovanje nijedne druge vrste hartija od vrijednosti koje nose prava na neki dio imovine fonda.
(2) Udio je hartija od vrijednosti bez nominalne vrijednosti koju za račun otvorenog investicionog fonda emituje društvo za upravljanje, a koja daje sljedeća prava:
a) pravo da od društva za upravljanje zahtijeva isplatu udjela,
b) pravo na isplatu dijela likvidacione mase u slučaju likvidacije otvorenog fonda i
v) pravo na isplatu srazmjernog dijela neto dobiti, odnosno prinosa otvorenog fonda, ako je tako određeno pravilima otvorenog fonda.
(3) Udio je hartija od vrijednosti koja glasi na ime.
(4) Udio se emituje kao nematerijalizovana hartija od vrijednosti, u elektronskom zapisu.
(5) Udio je slobodno prenosiva hartija od vrijednosti.
(6) Društvo za upravljanje može da udjele uvrsti na trgovanje na berzu ili drugo uređeno javno tržište.
(7) U slučaju da su udjeli uvršteni na berzu ili drugo uređeno javno tržište u smislu stava 6. ovog člana, nije dozvoljena njihova prodaja izvan berze ili drugog uređenog javnog tržišta, te uplate i isplate i prenos vlasništva udjela izvršen na osnovu ovih poslova.
(8) Izuzetno od stava 7. ovog člana, društvo za upravljanje, odnosno lica ovlašćena za obavljanje usluga otkupa ili prodaje udjela otvorenog fonda, za račun tog otvorenog investicionog fonda, vrši otkup, odnosno prodaju udjela izvan organizovanog tržišta neposredno investitorima, odnosno vlasnicima tih otvorenih investicionih fondova.
(9) Komisija donosi akt kojim propisuje uslove za uvrštenje, trgovanje, obračun i poravnanje transakcija udjelima otvorenog investicionog fonda na berzi i drugom uređenom javnom tržištu.
Vrijednost imovine otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom ne može pasti ispod 500.000 KM tokom tri uzastopna kalendarska mjeseca, a ako se to dogodi, fond mora biti likvidiran ili pripojen nekom drugom fondu.
2.3. Troškovi otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom i troškovi vlasnika udjela u otvorenom investicionom fondu
(1) Iz imovine otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom mogu se direktno plaćati sljedeći troškovi:
a) naknada društvu za upravljanje,
b) naknada i troškovi koji se plaćaju banci depozitaru,
v) troškovi i provizije u vezi sa sticanjem ili prodajom imovine,
g) troškovi vođenja registra udjela, ako registar ne vodi društvo za upravljanje,
d) troškovi isplate dobiti otvorenog investicionog fonda,
đ) troškovi godišnje revizije finansijskih izvještaja otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom,
e) naknade koje se plaćaju Komisiji u vezi sa izdavanjem odobrenja fondu,
ž) porezi koje je fond dužan da plati na svoju imovinu ili dobit,
z) troškovi objavljivanja izmjena prospekta i drugih propisanih obavještenja,
i) troškovi platnog prometa,
j) ostale naknade koje fond plaća u skladu sa ovim ili drugim zakonom.
(2) Naknada za upravljanje iz stava 1. tačka a) ovog člana obračunava se dnevno na osnovu neto vrijednosti fonda, prema sljedećoj formuli:
Iskazana godišnja naknada za upravljanje • 1/365.
(3) Nijedan trošak poslovanja društva za upravljanje, kao ni bilo koja usluga koju ono pruža otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom, ne može se naplaćivati fondu izvan okvira naknade iz stava 2. ovog člana.
(4) Nije dozvoljeno naplaćivati naknadu u vezi sa prinosom fonda.
(5) Plaćanje svih naknada kontroliše depozitar otvorenog investicionog fonda.
(1) Naknade koje plaćaju vlasnici udjela u otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom ograničene su na ulaznu i izlaznu naknadu.
(2) Ulazna naknada dodaje se iznosu neto vrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku kupovine udjela, dok se izlazna naknada odbija od neto vrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku otkupa udjela otvorenog investicionog fonda.
(3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, troškovi koji se mogu naplaćivati na teret vlasnika udjela su troškovi izdavanja potvrda o stanju udjela, te troškovi izrade, štampanja i poštarine u vezi sa polugodišnjim i godišnjim izvještajima vlasnicima udjela, ako ih oni budu zahtijevali.
(1) Iz imovine otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom ne može se plaćati nijedan trošak koji kao trošak nije naveden u prospektu fonda.
(2) Otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom ne može se naplaćivati bilo kakva naknada vezana uz oglašavanje ili promovisanje prodaje udjela u fondu, kao ni nagrada prodajnim zastupnicima za fondove. Takve troškove snosi društvo za upravljanje iz prihoda ostvarenih na ime naknada za upravljanje i naplaćenih ulaznih i izlaznih naknada.
(1) Ukupni iznos svih troškova koji se knjiže na teret otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom iskazuje se kao pokazatelj ukupnih troškova, a za svaku prethodnu godinu obračunava se na sljedeći način:
| Ukupna naknada za upravljanje + ukupni iznos svih ostalih troškova iz člana 94. ovog zakona, osim troškova iz stava 1. t. v) i ž) tog člana | ∙ 100 | ||
Prosječna godišnja neto vrijednost imovine |
(2) Iznos troškova iz stava 1. ovog člana mora se objaviti u revidiranom godišnjem izvještaju.
(1) Pokazatelj ukupnih troškova fonda ne može prelaziti 3,5% prosječne godišnje neto vrijednosti imovine fonda. Po završetku godišnjeg obračunskog razdoblja, Komisija svake godine objavljuje uporedni pregled pokazatelja ukupnih troškova svih otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.
(2) Troškove koji u određenoj godini pređu najviši dozvoljeni pokazatelj ukupnih troškova iz stava 1. ovog člana, snosi društvo za upravljanje.
2.4. Upravljanje otvorenim investicionim fondom sa javnom ponudom
Poslove upravljanja i vođenja poslovanja otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, u skladu sa ciljevima utvrđenim u njegovom prospektu, može obavljati isključivo društvo za upravljanje, koje je od Komisije dobilo dozvolu za poslovanje.
2.5. Dozvoljena ulaganja, ograničenja ulaganja i prekoračenja ograničenja ulaganja
(1) Imovina otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom može se sastojati isključivo od:
a) prenosivih hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca kojim se trguje:
1) na uređenom javnom tržištu,
2) na uređenom javnom tržištu države članice koje redovno posluje,
3) na službenom berzanskom tržištu hartija od vrijednosti ili na drugom uređenom javnom tržištu država koje nisu članice Evropske unije koje redovno posluje, pod uslovom da je takvo ulaganje predviđeno prospektom i statutom fonda,
b) novoemitovanih prenosivih hartija od vrijednosti pod uslovom:
1) da je prospektom emisije predviđeno njihovo uvrštenje na službeno berzansko tržište ili drugo uređeno javno tržište koje redovno posluje, i
2) da je ulaganje na tu berzu ili drugo uređeno javno tržište predviđeno prospektom i statutom fonda, i
3) da se takvo uvrštenje obezbijedi u roku od jedne godine od emisije, jer će se u protivnom hartija od vrijednosti smatrati neuvrštenom,
v) udjela ili akcija investicionih fondova registrovanih u Republici Srpskoj ili državi članici ili državi koja nije članica Evropske unije, uključujući udjele otvorenih investicionih fondova s javnom ponudom kojima se trguje na uređenom tržištu (engl. Exchange- Traded Fund), pod uslovom:
1) da nivo zaštite investitora i obaveza izvještavanja i informisanja investitora u takve fondove bude najmanje jednaka zahtjevima propisanim ovim zakonom, naročito u pogledu ograničenja ulaganja, te da su takvi investicioni fondovi ovlašćeni od strane Komisije ili odgovarajućih nadležnih organa u državi članici ili državi koja nije članica Evropske unije, i
2) da je prospektom ili statutom fonda u čije se akcije ili udjele ulaže predviđeno da najviše 10% imovine fonda može biti uloženo u akcije ili udjele drugih fondova,
g) oročenih depozita kod banaka sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, koji se mogu u svakom trenutku razročiti,
d) terminskih i opcijskih ugovora i drugih finansijskih derivata, kojim se trguje na uređenim tržištima iz stava 1. tačka a) ovog člana, ili finansijskih derivata kojim se trguje na drugim organizovanim tržištima (OTS), pod uslovom:
1) da se zasnivaju na finansijskim instrumentima u koje je ovim članom dozvoljeno ulaganje, finansijskim indeksima, kamatnim stopama, deviznim kursevima ili valutama u koje fond može ulagati na osnovu prospekta i statuta fonda,
2) da se poslovi ugovoreni na drugim organizovanim tržištima zaključuju sa institucijama koje podliježu strogom nadzoru nekog regulatornog organa u Republici Srpskoj ili državi članici,
3) da podliježu pouzdanoj i provjerljivoj procjeni vrijednosti na svakodnevnoj osnovi i da se po nalogu fonda u svako doba mogu prodati, likvidirati ili zaključiti kompenzacijskom transakcijom po njihovoj pravičnoj vrijednosti,
4) da se takvi instrumenti koriste isključivo za smanjivanje ili ograničavanje rizika ili povećanje prinosa, odnosno smanjenje troškova fonda, bez ikakvog povećanja rizika, odnosno, da se njima neće mijenjati investiciona strategija fonda, ciljevi i ograničenja definisani ovim zakonom i prospektom ili statutom fonda,
5) da u prospektu fonda mora biti navedeno može li se ulagati u takve instrumente, da li će se koristiti u svrhu zaštite od rizika ili u svrhu postizanja investicionih ciljeva fonda, i kakav je uticaj takvih instrumenata na rizičnost fonda,
đ) instrumenata tržišta novca kojim se ne trguje na uređenom tržištu, pod uslovom:
1) da su ih emitovali ili za njih garantuju, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj ili Centralna banka Bosne i Hercegovine, države članice, jedinice lokalne uprave ili centralne banke država članica, Evropska centralna banka, Evropska investiciona banka, države koje nisu članice Evropske unije, federativne jedinice u slučaju federativnih država, ili javna međunarodna organizacija čija je članica jedna ili više država članica, ili
2) da su ih emitovali emitenti čijim se hartijama od vrijednosti trguje na uređenim tržištima iz stava 1. tačka a) ovog člana, ili
3) da ih je emitovala institucija koja podliježe nadzoru nadležnog nadzornog organa države članice ili podliježe nadzoru za koji Komisija smatra da je odgovarajući u odnosu na ovaj zakon, ili
4) da su ih emitovala druga lica koja je Komisija odobrila pod uslovom da investitori u takve instrumente uživaju sigurnost koja je najmanje jednaka sigurnosti instrumenata iz stava 1. tačka đ) podt. 1), 2) ili 3) ovog člana, i da je njihov emitent preduzeće čiji kapital i rezerve premašuju 10 miliona KM i koje izrađuje i objavljuje finansijske izvještaje u skladu sa odgovarajućim standardima finansijskog izvještavanja, ili da je u sklopu grupe povezanih društava koja uključuje jednu ili nekoliko lica čije su akcije uključene u službenu kotaciju neke berze, a koja je posvećena finansiranju te grupe, ili da je preduzeće čiji je predmet poslovanja finansiranje posebnih subjekata za sekuritizaciju koja uživaju bankovnu kreditnu liniju, ili
e) neuvrštenih hartija od vrijednosti,
ž) novca na računima.
(2) Komisija će propisati dozvoljena ulaganja otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.
(1) Ulaganje imovine otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom podliježe sljedećim ograničenjima:
a) najviše 10% neto vrijednosti imovine može biti uloženo u prenosive hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca osim onih navedenih u članu 100. stav 1. t. a) i b) ovog zakona,
b) najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca jednog emitenta, pod uslovom da, ako je vrijednost prenosivih hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca jednog emitenta koji čine imovinu fonda veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda, zbir vrijednosti tih ulaganja za sve takve emitente ne može preći 40% neto vrijednosti imovine fonda, ali uz izuzetke da:
1) u prenosive hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji je emitent ili za koje garantuje Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ili jedinica lokalne samouprave Republike Srpske, država članica ili jedinica lokalne uprave države članice, država koja nije članica Evropske unije ili međunarodna javna organizacija čije su članice jedna ili više država članica, može se ulagati bez ograničenja pod uslovom da:
– u prospektu, statutu i promotivnim materijalima fonda budu jasno navedene države, jedinice lokalne uprave ili međunarodne organizacije u čije se hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca može ulagati više od 35% neto vrijednosti imovine fonda,
– se imovina fonda sastoji od najmanje šest različitih hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca, i
– da vrijednost nijedne pojedinačne hartije od vrijednosti ili instrumenta tržišta novca iz tačke b) podtačke 1) ovog stava ne prelazi 30% neto vrijednosti imovine fonda,
2) najviše 25% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u obveznice koje odobri Komisija, a koje emituju banke registrovane u Republici Srpskoj ili državi članici koje su na osnovu nekog zakona ili propisa predmet posebnog javnog nadzora sa svrhom zaštite investitora u te obveznice. Sredstva prikupljena emisijom takvih obveznica moraju biti uložena u skladu sa zakonom u imovinu koja će do dospijeća obveznica omogućiti ispunjenje obaveza koje proizlaze iz obveznica, i koja bi u slučaju nesolventnosti emitenta prioritetno poslužila za povrat glavnice i kamata iz tih obaveznica. Ako je više od 5% neto vrijednosti imovine fonda uloženo u takve obveznice jednog emitenta, ukupna vrijednost tih ulaganja koja čine više od 5% neto vrijednosti imovine fonda ne može preći 80% neto vrijednosti imovine fonda,
3) lica koja čine povezana društva u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava i ovog zakona smatraju se jednim emitentem u smislu člana 100. i člana 101. ovog zakona. Najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji su emitenti lica koja, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava, čine povezana društva,
4) ako fond nastoji replicirati neki akcijski indeks ili indeks dužničkih hartija od vrijednosti, Komisija može dozvoliti da se u akcije ili dužničke hartije od vrijednosti jednog emitenta može uložiti do 20% neto vrijednosti imovine fonda, a u izuzetnim okolnostima, da se u akcije ili dužničke hartije od vrijednosti jednog emitenta može uložiti do 35% neto vrijednosti imovine fonda ako je to neophodno za repliciranje tog indeksa. Ulaganje do 35% neto vrijednosti imovine fonda u akcije ili dužničke hartije od vrijednosti jednog emitenta dozvoljeno je samo za jednog emitenta, takav fond mora u prospektu i statutu fonda jasno naznačiti da mu je investicioni cilj repliciranje indeksa,
v) prenosive hartije od vrijednosti i instrumenti tržišta novca iz tačke b), podt. 1) i 2) ovog stava ne uključuju se u obračun ograničenja od 40% iz tačke b) ovog stava,
g) ograničenja iz tačke b) ovog stava ne odnose se na:
1) depozite,
2) finansijske derivate kojim se trguje na drugim organizovanim tržištima (OTS),
d) najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može se položiti kao depozit u istu banku iz člana 100. stav 1. tačka g. ovog zakona,
đ) izloženost prema jednom licu na osnovu finansijskih derivata ugovorenih s tim licem na drugom organizovanom tržištu (OTS) ne može biti veća od:
1) 10% neto vrijednosti imovine, ako se radi o banci iz člana 100. stav 1. tačka g. ovog zakona,
2) 5% neto vrijednosti imovine, ako se radi o nekom drugom pravnom licu,
e) ukupna vrijednost ulaganja u prenosive hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji je emitent isto lice, i vrijednosti depozita položenih kod tog lica i izloženosti na osnovu finansijskih derivata kojim se trguje na drugom organizovanom tržištu (OTS) ugovorenih sa tim licem, ne može preći 20% neto vrijednosti imovine fonda,
ž) najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili akcije jednog investicionog fonda iz člana 100. stav 1. tačka v) ovog zakona, uz uslov da najviše 30% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u fondove, osim fondova iz člana 15. stava 1. tačke b) ovog zakona,
z) ulaganja u udjele ili akcije investicionih fondova ne uključuju se u ograničenja iz t. a) do đ) ovog stava,
i) ako se imovina fonda ulaže u udjele ili akcije investicionih fondova kojima direktno ili indirektno upravlja isto društvo za upravljanje, ili kojima upravlja drugo društvo sa kojim je to društvo povezano zajedničkom upravom ili vladajućim uticajem, ili direktnim ili indirektnim međusobnim vlasničkim udjelom, na takva se ulaganja fondu ne može naplatiti ulazna ili izlazna naknada,
j) ako se imovina fonda može ulagati u udjele ili akcije drugih investicionih fondova, u prospektu fonda, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koja se može naplatiti na imovinu tog fonda, mora biti jasno naznačena i maksimalna naknada za upravljanje koja se može naplatiti na imovinu fondova u koje namjerava ulagati, a u godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti navedena maksimalna ukupna naknada za upravljanje koja je bila naplaćena tome fondu i drugom fondu u koji je taj fond uložio, izražena u procentu imovine fonda koji je uložio u udjele ili akcije drugog investicionog fonda,
k) otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom ne može biti vlasnik:
1) više od 10% akcija sa pravom glasa jednog emitenta,
2) više od 10% akcija bez prava glasa jednog emitenta,
3) više od 10% dužničkih hartija od vrijednosti emitovanih od strane jednog emitenta,
4) više od 25% udjela pojedinog investicionog fonda,
5) više od 10% instrumenata tržišta novca jednog emitenta uz izuzetak da se ograničenja iz ovog stava ne primjenjuju na dužničke hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca čiji su emitent Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinica lokalne samouprave Republike Srpske, država članica, jedinica lokalne uprave države članice, države koja nije članica Evropske unije, međunarodna javna organizacija čije su članice jedna ili više država članica,
6) ograničenja iz tačke k) podt. 3), 4) i 5) ovog stava mogu se zanemariti u trenutku ulaganja, ako tada nije moguće obračunati ukupan broj ili vrijednost instrumenata u opticaju,
l) ukupna izloženost fonda prema finansijskim derivatima ni u kom slučaju ne može biti veća od neto vrijednosti imovine fonda,
lj) otvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom ne mogu ulagati u plemenite metale ni u hartije od vrijednosti ili druge instrumente emitovane na osnovu plemenitih metala.
(2) Ograničenja ulaganja u povezana lica iz stava 1. tačka b) podtačka 3) ovog člana ne odnose se na ulaganja u hartije od vrijednosti emitenata koji se smatraju emitentima od strateškog značaja u skladu sa propisima o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima.
(3) Ograničenja ulaganja iz ovog člana mogu se prekoračiti ako se radi o prenosivim hartijama od vrijednosti ili instrumentima tržišta novca koje fond stiče prilikom povećanja osnovnog kapitala iz sredstava emitenta ili na osnovu ostvarenja prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca, te prilikom prodaje imovine fonda radi istovremene isplate većeg broja udjela u fondu.
(4) U slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja iz ovog člana, koja su posljedica kretanja cijena na tržištu, društvo za upravljanje, u nastojanju da sačuva interese vlasnika udjela, dužno je da uskladi ulaganja fonda u što moguće kraćem vremenskom roku, nastojeći pri tome eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru.
(5) U slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja iz ovog člana, koja su posljedica transakcija koje je zaključilo društvo za upravljanje i kojim su u trenutku njihova zaključenja prekoračena navedena ograničenja, društvo za upravljanje dužno je uskladiti ulaganja fonda odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja. Društvo za upravljanje dužno je fondu nadoknaditi tako nastalu štetu.
(6) Ograničenja ulaganja navedena u ovom zakonu mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od osnivanja otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, uz obavezno poštivanje načela disperzije rizika i zaštite interesa investitora.
(7) Komisija će propisati ograničenja ulaganja otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.
3. Prospekt investicionih fondova sa javnom ponudom
Prospekt investicionog fonda sa javnom ponudom predstavlja poziv na kupovinu udjela u otvorenom, odnosno akcija u zatvorenom investicionom fondu.
Informacije navedene u prospektu moraju biti istinite i potpune.
(1) Prospekt mora sadržavati one informacije na osnovu kojih će investitori moći stvoriti potpun stav o investicionom fondu sa javnom ponudom i donijeti odluku o ulaganju, a posebno o rizicima povezanima sa prirodom fonda i njegovog portfelja.
(2) Prospekt investicionog fonda sa javnom ponudom mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
a) Podaci o fondu:
1) naziv, odnosno firmu fonda, naznaku vrste fonda, te imena i kratku biografiju članova nadzornog odbora fonda, u slučaju da se radi o zatvorenom investicionom fondu,
2) datum osnivanja fonda i vrijeme trajanja fonda, u slučaju da je osnovan na određeno vrijeme,
3) mjesto gdje je moguće dobiti polugodišnje i godišnje izvještaje, primjerak statuta ili cjelovitog prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu,
4) najniži iznos novčanih sredstava koji će se prikupiti i radnje koje će se preduzeti ako se ne prikupi najniži utvrđeni iznos,
5) ime, odnosno firmu revizora i drugih davalaca usluga fondu,
6) prava iz udjela ili akcija fonda:
a) pravo na glasanje na skupštini zatvorenog investicionog fonda,
6) pravo na obaviještenost (polugodišnji i godišnji izvještaji),
v) pravo na dividendu ili udio u dobiti,
g) pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela,
d) pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione, odnosno stečajne mase fonda,
7) pretpostavke pod kojim je dozvoljeno donijeti odluku o likvidaciji fonda, te postupak likvidacije fonda,
8) u slučaju zatvorenog investicionog fonda, informacije o berzi ili berzama na kojim će akcije fonda biti uvrštene,
9) vrsta imovine u koju je fondu dozvonjeno ulaganje,
10) detaljan opis politike ulaganja koja sadrži: način sprovođenja ciljeva ulaganja, najveći i najmanji dio sredstava investicionog fonda koji se može ulagati u pojedine oblike imovine, najveći dio sredstava koji se može držati na novčanom računu investicionog fonda i način izmjene investicione politike,
11) dozvoljenost ulaganja u terminske i opcijske ugovore i druge finansijske derivate, u slučaju dozvoljenosti takvog ulaganja, mora sadržavati izjavu mogu li se takve transakcije zaključivati sa svrhom zaštite ili sa svrhom postizanja investicionih ciljeva, te uticaj takvih transakcija na stepen rizičnosti fonda,
12) naznaku država, jedinica lokalne uprave ili međunarodnih organizacija u čije se hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca može ulagati više od 35% imovine fonda,
13) naznaku da mu je investicioni cilj repliciranje indeksa, ako fond nastoji replicirati neki akcijski indeks ili indeks dužničkih hartija od vrijednosti,
14) najniži iznos pojedinačnih ulaganja u fond, način upisa akcija ili udjela te, za otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, način i uslove otkupa udjela,
15) način i vrijeme obračuna vrijednosti imovine fonda,
16) ako će neto vrijednost imovine fonda imati visoku volatilnost s obzirom na sastav portfelja fonda, odnosno na tehnike upravljanja imovinom fonda, izjavu koja će upozoriti na navedenu karakteristiku imovine fonda,
17) u slučaju otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom: vrijeme, metod i učestalost obračunavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postojećih, te način objavljivanja tih cijena, okolnosti u kojima može doći do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i učestalosti plaćanja dozvoljenih naknada i troškova emisije i otkupa udjela,
18) u slučaju zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom: iznos, vrsta i granica troškova osnivanja koji mogu teretiti fond,
19) u slučaju bilo kog fonda: visinu godišnje naknade za upravljanje, kao i ukupan iznos troškova upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na buduće prinose investitora,
20) informacije o načinu obračuna i načinu i učestalosti isplate udjela u dobiti ili dividende fonda akcionarima i vlasnicima udjela,
21) kratki podaci o poreskim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od značaja za akcionara ili vlasnika udjela,
22) istorijski prinos fonda i profil tipičnog investitora kome je fond namijenjen,
23) trajanje poslovne godine i
24) datum izdavanja prospekta.
b) Podaci o društvu za upravljanje:
1) firma, pravni oblik, sjedište društva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište, broj odobrenja Komisije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar,
2) u slučaju da društvo za upravljanje upravlja i drugim fondovima sa javnom ponudom, popis tih drugih fondova,
3) imena i povezanost članova upravnog odbora te njihove kratke biografije,
4) iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje, imena članova društva za upravljanje, pravni oblik i naznaku udjela članova u osnovnom kapitalu,
5) firmu, pravni oblik, datum osnivanja i upisa u sudski registar te ulogu društava koja djeluju kao savjetnik za ulaganje fonda, te ime predsjednika uprave ili drugih odgovornih lica tih društava,
6) za fond iz člana 15. stava 1. tačke b) ovog zakona, u prospektu se moraju navesti podaci o mjestu u Republici Srpskoj u kojem domaći investitori mogu dobiti informacije i kupovati i prodavati udjele ili akcije tog fonda. Takve informacije moraju biti objavljene na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj, a transakcije moraju biti izvršene u domaćoj valuti.
v) Podaci o banci depozitaru:
1) firma, pravni oblik, sjedište i adresa uprave banke depozitara, te podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova banke depozitara.
(1) Prije početka javne ponude za prodaju akcija ili udjela, Komisija je dužna da odluči o zahtjevu za odobrenje prospekta investicionog fonda sa javnom ponudom, odnosno da prethodno odluči o zahtjevu za odobrenje izmjena i dopuna postojećih prospekata do kojih je došlo zbog bitnih promjena, u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
(2) Nije dozvoljeno nuditi javnom ponudom akcije ili udjele u investicionom fondu sa javnom ponudom prije nego što Komisija odobri prospekt fonda.
(1) Društvo za upravljanje je dužno da u roku od sedam dana od dana dobijanja odobrenja Komisije, objavi prospektna svojoj internet stranici i internet stranici berze ili drugog uređenog javnog tržišta, te da obezbijedi dostupnost prospekta za sve vrijeme važenja prospekta, a najmanje deset godina od dana njegovog objavljivanja.
(2) Društvo za upravljanje dužno je da obavještenje o načinu na koji je prospekt stavljen na raspolaganje javnosti objavi u najmanje jednom dnevnom listu koji je dostupan na cijeloj teritoriji Republike Srpske.
(1) Komisija može odobriti pripremu i distribuciju prospekta u skraćenom obliku (skraćeni prospekt) samo za potrebe otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, pod uslovom da je u skraćenom prospektu jasno i vidljivo navedeno postojanje cjelovitog prospekta i uz napomenu da je cjeloviti prospekt moguće dobiti na zahtjev.
(2) Uslovi navedeni u skraćenom prospektu ne mogu se razlikovati od uslova iz cjelovitog prospekta.
(1) U slučaju zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, prospekt se mora izraditi i podnijeti Komisiji na odobrenje za početnu emisiju akcija i svaki put kada nastane promjena podataka iz člana 104. stav 2. ovog zakona.
(2) U slučaju otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, novi prospekt se mora izraditi i podnijeti Komisiji na odobrenje svaki put kada nastane bitna promjena prospekta navedena u članu 109. st. 1. i 3. ovog zakona, odnosno u drugim slučajevima predviđenim ovim zakonom.
(3) Komisija će propisati obavezni sadržaj i način i postupak objavljivanja i odobravanja cjelovitih i skraćenih prospekata.
(1) Na izmjene prospekta otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom koje se predlažu sa ciljem: povećanja ulaznih naknada, godišnjih naknada za upravljanje ili izlaznih naknada; promjene investicionih ciljeva fonda i rizika navedenih ulaganja fonda; promjene politike isplata udjela u dobiti, ili pripajanja, spajanja sa drugim fondom, ili podjele fonda ili promjene podvrste fonda, potrebno je pribaviti prethodnu saglasnost Komisije.
(2) Nakon pribavljanja saglasnosti Komisije iz stava 1. ovog člana, društvo za upravljanje dužno je da vlasnike udjela obavijesti o odobrenim izmjenama i upozna ih sa činjenicom da od fonda mogu tražiti otkup udjela bez odbitka izlazne naknade prije uvođenja promjena, kao i o danu kada odobrene izmjene prospekta stupaju na snagu.
(3) Dostava obavještenja iz stava 2. ovog člana vlasnicima udjela se vrši na način kako je ugovorena poslovna komunikacija.
(4) Društvo za upravljanje dužno je da obavještenje iz stava 2. ovog člana objavi na vidljivom mjestu, na svojoj internet stranici i u dva dnevna lista dostupna na cijeloj teritoriji Republike Srpske, najmanje jednom u svakih četrnaest dana, tokom perioda od dva mjeseca do dana uvođenja promjena.
(5) Odobrene izmjene prospekta stupaju na snagu po isteku dva mjeseca od dana prve objave promjena u dnevnom listu iz stava 4. ovog člana.
(6) Društvo za upravljanje dužno je da u roku iz stava 5. ovog člana izvrši otkup udjela po svim zaprimljenim zahtjevima, prije stupanja na snagu uvedenih promjena, po cijeni na dan kada je zaprimljen zahtjev, u skladu sa prospektom i podzakonskim aktom Komisije.
(7) Pored izmjena iz st. 1. ovog člana, prethodnoj saglasnosti Komisije podliježu i promjene članova upravnog odbora društva za upravljanje, banke depozitara ili revizora fonda.
(8) Komisija će bliže propisati postupak izmjena prospekata otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom.
4. Statut investicionih fondova sa javnom ponudom
(1) Statut otvorenog, odnosno zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom uređuje pravne odnose društva za upravljanje sa vlasnicima udjela u otvorenom investicionom fondu, odnosno akcionarima zatvorenog investicionog fonda.
(2) Statut se prilaže prospektu fonda i čini njegov sastavni dio.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, statut otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom ne mora biti priložen prospektu fonda u slučaju da prospekt predviđa da će vlasniku udjela ili akcionaru fonda statut biti dostavljen na njegov zahtjev, odnosno ako se u prospektu navodi mjesto gdje će statut biti dostupan na uvid.
Informacije navedene u statutu moraju biti istinite i potpune.
Statut otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom koji podatke navedene u ovom članu ne sadrži u prospektu, odnosno statut zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
a) Podaci o fondu:
1) naziv, odnosno firmu fonda i naznaku vrste fonda,
2) datum osnivanja fonda i vrijeme trajanja fonda, ako je fond osnovan na određeno vrijeme,
3) mjesto gdje je moguće dobiti polugodišnje i godišnje izvještaje, primjerak prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu,
4) najniži i najviši iznos novčanih sredstava koji će se prikupiti, te radnje koje će se preduzeti ako se ne prikupi najniži utvrđeni iznos,
5) prava iz udjela ili akcija fonda:
– pravo na glasanje na skupštini zatvorenog investicionog fonda,
– pravo na obaviještenost (polugodišnji i godišnji izvještaji),
– pravo na dividendu ili udio u dobiti,
– pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela,
– pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione, odnosno stečajne mase fonda,
6) u slučaju zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, informacije o berzi ili berzama na kojim će akcije fonda biti uvrštene,
7) opis investicionih ciljeva investicionog fonda i prirodu predloženih ili stvarnih portfelja, načina za ostvarenje ciljeva i rizika povezanih sa ulaganjima i sa strukturom fonda,
8) najniži iznos ulaganja u fond, način upisa, a za otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom i način otkupa udjela,
9) naznaku država, jedinica lokalne uprave ili međunarodnih organizacija u čije se hartije od vrijednosti i instrumente tržišta novca može ulagati više od 35% imovine fonda,
10) naznaku da mu je investicioni cilj repliciranje indeksa, ako fond nastoji replicirati neki akcijski indeks ili indeks dužničkih hartija od vrijednosti,
11) način i vrijeme obračuna vrijednosti imovine fonda,
12) u slučaju otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom: vrijeme, metode i učestalost obračunavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postojećih, te način objavljivanja tih cijena, okolnosti u kojima može doći do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i učestalosti plaćanja dozvoljenih naknada i troškova emisije i otkupa udjela,
13) u slučaju zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom: iznos, vrsta i granica troškova osnivanja koji mogu teretiti fond,
14) u slučaju bilo kojeg investicionog fonda sa javnom ponudom: godišnje naknade i troškove upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na buduće prinose investitora,
15) informacije o načinu obračuna i načinu i učestalosti podjele udjela u dobiti ili dividende investicionog fonda akcionarima i vlasnicima udjela,
16) kratki podaci o poreskim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od značaja za akcionare ili vlasnike udjela,
17) trajanje poslovne godine,
18) datum donošenja statuta i
19) u slučaju zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom, drugi sadržaj propisan zakonom kojim se uređuje poslovanje privrednih društava, a koji nije u suprotnosti sa ovim zakonom.
b) Podaci o društvu za upravljanje:
1) firma, pravni oblik, sjedište društva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište, broj odobrenja Komisije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar,
2) u slučaju da društvo za upravljanje upravlja i drugim fondovima sa javnom ponudom, popis tih drugih fondova,
3) imena i povezanost članova upravnog odbora i njihove kratke biografije,
4) iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje, imena članova društva za upravljanje, pravni oblik i naznaku udjela članova u osnovnom kapitalu,
5) firma, pravni oblik, datum osnivanja i upisa u sudski registar i uloga društava koja djeluju kao savjetnik za ulaganje fonda, i ime predsjednika uprave ili drugih odgovornih lica tih društava,
6) za fondove iz člana 15. stav 1. tačka b) ovog zakona, u statut se moraju navesti podaci o mjestu u Republici Srpskoj u kojem domaći investitori mogu dobiti informacije i kupovati i prodavati udjele ili akcije tog fonda. Takve informacije moraju biti objavljene na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj, a transakcije moraju biti izvršene u domaćoj valuti.
v) Podaci o banci depozitaru:
1) firma, pravni oblik, sjedište i adresa uprave banke depozitara te podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova banke depozitara.
Odredbe od čl. 105. do 109. ovog zakona shodno se primjenjuju i na statut investicionih fondova sa javnom ponudom.
5. Promovisanje investicionih fondova sa javnom ponudom
Promotivne aktivnosti fondova kojim upravlja mogu preduzimati i sprovoditi isključivo:
a) ovlašćeno društvo za upravljanje sa sjedištem u Republici Srpskoj,
b) ovlašćeno društvo sa sjedištem u državi članici.
(1) Sve promotivne informacije o investicionim fondovima i društvima koja njima upravljaju, a posebno koje se odnose na vlasničke udjele, finansijsko poslovanje i prava vlasnika udjela investicionog fonda moraju se, prije objavljivanja, dostaviti Komisiji na odobrenje.
(2) Društvo za upravljanje koje upravlja otvorenim investicionim fondom odgovorno je za potpunost i tačnost informacija objavljenih u svrhu promovisanja fonda.
(3) Članovi upravnog odbora društva i društvo za upravljanje koje upravlja zatvorenim investicionim fondom solidarno su odgovorni za potpunost i tačnost informacija objavljenih u svrhu promovisanja fonda.
Promotivne informacije o fondovima sa javnom ponudom mogu se saopštavati trećim licima putem oglasa u novinama, na radiju i televiziji, putem ličnih posjeta, telefonskih poziva, internet mreže i elektronskih medija, te putem interaktivne televizije, pri čemu navedena sredstva saopštavanja uključuju i:
a) brošure,
b) oglase u novinama, časopisima, na radiju i televiziji, te internet stranicama,
v) pošiljke poslane običnom ili elektronskom poštom, telefaksom ili na druge načine,
g) telemarketing, što uključuje i korišćenje specijalizovanog davaoca telemarketing usluga na osnovu ugovora zaključenog sa društvom za upravljanje,
d) dopise, telefonske ili lične razgovore,
đ) sredstva za unapređenje prodaje, koja prema svojim obilježjima čine finansijsko promovisanje,
e) investicione ili druge publikacije kojim se nude uopštene preporuke o kupovini, držanju ili prodaji ulaganja,
ž) prezentacije većem broju ljudi i
z) druge metode ili sredstva koje fizička ili pravna lica sa prebivalištem u Republici Srpskoj mogu pročitati, vidjeti ili primiti.
(1) Sve promotivne informacije o investicionim fondovima sa javnom ponudom moraju odobriti lica ovlašćena za zastupanje društva za upravljanje.
(2) Društvo za upravljanje mora sačuvati primjerak svake objavljene promotivne informacije, kao i izvore podataka koji potkrepljuju navode iz takvih publikacija.
Pri davanju promotivnih informacija o investicionim fondovima sa javnom ponudom i društvima koja njima upravljaju:
a) ne može se prikrivati ni pogrešno prikazivati njihova promotivna svrha,
b) mora se navesti cjelovit, tačan i istinit opis obaveza i povezanih rizika investicionog fonda sa javnom ponudom koji se promoviše,
v) mora se obezbijediti da iznesene činjenice i navodi na dan njihova iznošenja budu cjeloviti, jasni, istiniti i nedvosmisleni, te da ne dovode u zabludu, pri čemu se svi činjenični navodi moraju dokumentovati,
g) mora se obezbijediti da svako navedeno mišljenje bude potpuno i nedvosmisleno, te da je za svako njegovo dalje korišćenje dobijena saglasnost društva za upravljanje,
d) mora se obezbijediti da, prilikom upotrebe nekog poređenja, činjenice na kojima se takvo poređenje zasniva budu tačne i ažurne, ili da bitne pretpostavke budu jasno navedene, te da poređenje bude izneseno na savjestan i nepristrasan način koji ne dovodi u zabludu i koji obuhvata sve bitne faktore za takvo poređenje,
đ) ne mogu se navoditi neistiniti podaci, posebno u pogledu stručnosti odgovornih lica, sredstava i obima poslovanja fonda i društva za upravljanje, te vlasništva ili broja akcija ili udjela u fondu,
e) mora se obezbijediti da izgled, sadržaj ili oblik promotivnih informacija ne iskrivljuje, prikriva ili umanjuje važnost bilo koje izjave, upozorenja ili drugog navoda, koji se prema ovom zakonu i drugim propisima moraju iznijeti,
ž) mora se obezbijediti da se bez saglasnosti Komisije ili drugog nadležnog organa ne navodi bilo koje odobrenje koje je dao nadležni organ, niti se smiju navesti treća lica na zaključak da odobrenje koje je izdala Komisija ima značenje različito od značenja potvrde kojom se utvrđuje da je predmetna firma zadovoljila uslove za sticanje pravnog statusa navedenog u odobrenju,
z) ne može se izostaviti nijedan podatak čiji bi izostanak prouzrokovao da promotivne informacije budu netačne, neistinite, nejasne ili da dovode u zabludu,
i) mora se navesti tačan i istinit opis investicionog fonda sa javnom ponudom, propisanih obaveza i povezanih rizika.
(1) Izvještaj o rezultatima poslovanja investicionog fonda sa javnom ponudom:
a) ne može davati bilo kakvu garanciju ili obećanje,
b) ne može biti sačinjen u obliku procjene bilo koje vrste,
v) mora odražavati rezultate poslovanja fonda od njegovog osnivanja do dana davanja izvještaja ili u posljednjih pet godina, zavisno od toga koji je od navedenih perioda kraći,
g) mora sadržavati posljednje podatke dostupne u trenutku prikazivanja rezultata poslovanja fonda,
d) mora biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na periode, uz obuhvatanje ili isključivanje određenih faktora koji utiču na takve rezultate (npr. osnovica za cijenu, troškovi, porez, dividende),
đ) ne može biti sačinjen na način iz kojeg bi se dalo zaključiti da se radi o predviđanju mogućih budućih rezultata poslovanja fonda.
(2) Komisija će propisati sadržaj i metode prikazivanja rezultata poslovanja investicionog fonda sa javnom ponudom.
Komisija će propisati sadržaj, rokove, izdavanje i promjenu promotivnih informacija o investicionim fondovima sa javnom ponudom.
Saopštenja koja se izuzimaju od primjene odredaba ovog zakona o uslovima promovisanja i objavljivanja promotivnih informacija o investicionim fondovima sa javnom ponudom su:
a) saopštenja između društva za upravljanje i svakog drugog lica koja posjeduje dozvolu za obavljanje finansijske djelatnosti u Republici Srpskoj,
b) kratko, isključivo činjenično objavljivanje na radiju, televiziji, u novinama ili elektronskim medijima, koje se odnosi na fond ili društvo za upravljanje, te naznake osnovnih podataka za kontakt,
v) dopisi i pismene pošiljke pojedinačno naslovljeni trećim licima o njihovim posebnim zahtjevima koji ne potpadaju pod masovno oglašavanje poštom i
g) godišnji poslovni i finansijski izvještaji fonda ili društva koje njime upravlja.
V – OTVORBNI INVBSTICIONI FONDOVI SA PRIVATNOM PONUDOM
Na investicione fondove sa privatnom ponudom osnovane u obliku otvorenog investicionog fonda, odnosno otvorene investicione fondove sa privatnom ponudom, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe glave I, II, Š, VI, VII, VIII, IX, X, XII, HŠ i XIV ovog zakona, kao i preostale odredbe ovog zakona primjenjive na investicione fondove sa javnom ponudom isključivo pod uslovom da odredbama glave V ovog zakona nije izričito utvrđeno drugačije, ili nemogućnost takve primjene proizlazi iz značenja ili primjene preostalih odredaba ovog zakona.
Otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom je posebna imovina bez svojstva pravnog lica, koju uz odobrenje Komisije osniva društvo za upravljanje, sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava privatnom ponudom udjela u fondu, čija se sredstva ulažu u skladu sa ciljevima ulaganja i ograničenjima ulaganja utvrđenim prospektom fonda, te čiji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, na način i pod uslovima utvrđenim prospektom fonda, da zahtijevaju isplatu udjela i na taj način istupe iz fonda.
1. Osnivanje otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom
(1) Otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom može se osnovati na određeno ili neodređeno vrijeme.
(2) Prilikom osnivanja otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom, udjeli u fondu mogu biti nuđeni privatnom ponudom isključivo licima kojim se, na osnovu ispunjenosti uslova utvrđenih ovim zakonom, priznaje status profesionalnih investitora.
(3) Društvo za upravljanje može prospektom i statutom fonda odrediti najveći dozvoljeni broj investitora u fond, s tim da ukupan broj vlasnika udjela u fondu ni u jednom trenutku ne može preći gornju granicu od 200.
(4) Najniža prva uplata jednog investitora u fond iznosi 100.000 KM. U slučaju povlačenja udjela, iznos ulaganja izražen množenjem broja udjela i cijene udjela fonda nakon povlačenja mora biti viši od 120.000 KM. U protivnom, vlasnik udjela mora povući sve udjele iz fonda.
(1) Kupovina udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom obavlja se uplatama novčanih sredstava. Kupovinom udjela kupac ulazi u ugovorni odnos sa društvom za upravljanje, koje se obavezuje da će uplaćenim novčanim sredstvima upravljati kao dijelom zajedničke imovine fonda, u skladu sa uslovima navedenim u prospektu.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, kupovina udjela u fondu može se obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti ili prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela, odnosno u drugim slučajevima propisanim prospektom fonda.
(3) Društvo za upravljanje može trajno ili privremeno obustaviti dalje kupovine udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom. U slučaju obustavljanja kupovine udjela, društvo za upravljanje mora informaciju o obustavljanju kupovine sa obrazloženjem dostaviti svim postojećim članovima fonda i Komisiji.
(4) Kupovina udjela u fondu i isplata udjela obavlja se u vrijeme i na način naveden u prospektu fonda, a najmanje jednom godišnje u toku svake poslovne godine fonda.
Zahtjev za izdavanje odobrenja i prijava upisa otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom koji u ime fonda društvo za upravljanje podnosi Komisiji mora da sadrži:
a) firmu društva za upravljanje, podatke o dozvoli za rad koju je dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovlašćenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske pošte društva za upravljanje,
b) naziv fonda, naznaku vrste fonda i ciljeve ulaganja,
v) prospekt fonda,
g) statut fonda,
d) ugovor zaključen između društva za upravljanje i banke depozitara i izvod iz sudskog registra za banku depozitara,
đ) firmu revizora i izvod iz sudskog registra za revizora.
2. Udjeli u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom
(1) Otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom može emitovati samo jednu vrstu udjela i ne može emitovati nijednu drugu vrstu hartija od vrijednosti koji nose prava na bilo koji dio imovine fonda.
(2) Udjeli u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom smatraju se hartijama od vrijednosti i mogu se prodavati i prenositi isključivo profesionalnim investitorima.
Najmanja vrijednost imovine otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom koju fond mora imati u trenutku završetka privatne ponude iznosi 1.000.000 KM.
3. Prava i obaveze vlasnika udjela
Sredstva otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom prikupljena emisijom i privatnom prodajom udjela u fondu te imovina stečena ulaganjem uplaćenih novčanih sredstava, uključujući prihode i prava proizašla iz imovine fonda, čine otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom, odnosno posebnu imovinu u zajedničkom vlasništvu svih vlasnika udjela u fondu.
Vlasnici udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, da zahtijevaju isplatu udjela u fondu prema dinamici, na način i prema uslovima isplate utvrđenim statutom i prospektom fonda, uz poštivanje ograničenja utvrđenih odredbama ovog zakona.
Vlasnici udjela odgovaraju za obaveze otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom do visine iznosa svog udjela u fondu.
4. Troškovi otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom
Naknade koje se naplaćuju investitoru, odnosno otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom ograničene su na:
a) ulaznu naknadu koja se odbija od iznosa uplate u trenutku prodaje udjela,
b) izlaznu naknadu koja se odbija od neto vrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku otkupa,
v) naknadu za upravljanje.
(1) Naknada društvu za upravljanje otvorenim investicionim fondom sa privatnom ponudom određuje se samostalnom odlukom društva za upravljanje. Naknada za upravljanje mora biti navedena u prospektu fonda.
(2) Naknada za upravljanje otvorenim investicionim fondom sa privatnom ponudom, odnosno jedan njen dio, može biti utvrđen u zavisnosti od prinosa fonda. Naknada, odnosno dio naknade koji zavisi od prinosa fonda, računa se kao proizvod razlike ulazne cijene i izlazne cijene, odnosno ulazne cijene i cijene fonda na posljednji radni dan poslovne godine i broja udjela. Visinu naknade, način njenog obračuna i plaćanja utvrđuje društvo za upravljanje u prospektu fonda.
Na teret imovine otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom mogu se isplaćivati samo troškovi predviđeni prospektom fonda.
(1) U pogledu visine pokazatelja ukupnih troškova, otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom ne podliježe ograničenjima iz člana 98. ovog zakona.
(2) Komisija može, po završetku godišnjeg obračunskog perioda, objavljivati poređenje pokazatelja ukupnih troškova otvorenih investicionih fondova sa privatnom ponudom.
5. Dozvoljena ulaganja, ograničenja i prekoračenja ulaganja
Imovina otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom može se sastojati isključivo od:
a) prenosivih hartija od vrijednosti,
b) udjela ili akcija investicionih fondova,
v) instrumenata tržišta novca,
g) depozita kod ovlašćenih banaka,
d) terminskih i opcijskih ugovora i drugih finansijskih derivata, kojim se trguje na uređenim tržištima i finansijskih derivata kojim se trguje na drugim organizovanim tržištima (OTS),
đ) novčanih sredstava i
e) instrumenata emitovanih na osnovu plemenitih metala i drugih robnih berzi.
(1) Ulaganje imovine otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom podliježe sljedećim ograničenjima:
a) imovina fonda mora se sastojati od najmanje šest različitih hartija od vrijednosti, udjela ili akcija investicionih fondova ili instrumenata tržišta novca i
b) tri instrumenta iz prethodne tačke sa najvećim udjelom u vrijednosti imovine fonda ne mogu prelaziti 60% vrijednosti imovine fonda,
v) hartije od vrijednosti, udjeli ili akcije investicionih fondova jednog emitenta ili depoziti kod jedne depozitne institucije ne mogu prelaziti 20% vrijednosti svih hartija od vrijednosti, udjela ili akcija investicionih fondova ili depozita u fondu,
g) lica koja čine povezana društva u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava i ovog zakona smatraju se jednim emitentom u smislu prethodne tačke,
d) ograničenja iz t. b) ili v) ovog stava ne odnose se na hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji je emitent ili za koje garantuju Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, ili jedinica lokalne samouprave Republike Srpske, država članica ili jedinica lokalne uprave države članice, država koja nije članica Evropske unije ili međunarodna javna organizacija čije su članice jedna ili više država članica,
đ) ako se imovina fonda ulaže u udjele ili akcije investicionih fondova kojim direktno ili indirektno upravlja isto društvo za upravljanje, ili kojim upravlja drugo društvo sa kojim je to društvo povezano zajedničkom upravom ili vladajućim uticajem, ili direktnim ili indirektnim međusobnim vlasničkim udjelom, na takva se ulaganja fondu ne može naplatiti ulazna ili izlazna naknada,
e) ako se imovina fonda može ulagati u udjele ili akcije drugih investicionih fondova, u prospektu fonda, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koja se može naplatiti na imovinu tog fonda, mora biti jasno navedena i maksimalna naknada za upravljanje koja se može naplatiti na imovinu fondova u koje namjerava ulagati, a u godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti navedena maksimalna ukupna naknada za upravljanje koja je bila naplaćena u tom fondu i drugom fondu u koji je taj fond uložio, izražena u procentu imovine fonda koji je uložio u udjele ili akcije drugog investicionog fonda.
(2) Društvo za upravljanje mora izraditi i u prospektu fonda prikazati strategiju ulaganja kojom će uvažiti disperziju rizika i obezbijediti likvidnost fonda u skladu sa ciljevima ulaganja fonda.
(3) Društvo za upravljanje mora u prospektu fonda jasno navesti klase imovine i finansijske instrumente u koje namjerava ulagati, uključujući finansijske derivate kojim se trguje na uređenim ili drugim organizovanim tržištima kao i stepen finansijske izloženosti fonda i pripadajućih rizika koji proizlaze iz takve strategije ulaganja.
(4) Komisija će bliže propisati ulaganja otvorenih investicionih fondova sa privatnom ponudom.
Moguća prekoračenja ulaganja iz člana 137. ovog zakona, posebni uslovi za prekoračenje ulaganja i rokovi ispunjenja ograničenja ulaganja moraju se opisati u prospektu i statutu fonda.
6. Prospekt otvorenih investicionih fondova sa privatnom ponudom
Prospekt otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom predstavlja poziv na kupovinu udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom, koji je usmjeren isključivo prema pojedinačno navedenom licu ili ograničenoj grupi investitora, koji odgovaraju značenju pojma profesionalnih investitora iz ovog zakona.
Informacije navedene u prospektu moraju biti istinite i potpune.
(1) Prospekt otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom mora sadržavati one informacije na osnovu kojih će investitori moći stvoriti potpun stav o fondu i donijeti odluku o ulaganju, a posebno o rizicima povezanima sa prirodom fonda i njegovog portfelja.
(2) Prospekt investicionog fonda sa privatnom ponudom mora sadržavati najmanje sljedeće podatke.
a) Podaci o fondu:
1) naziv fonda, naznaku vrste fonda,
2) naznaku da je fond namijenjen isključivo investitorima koji odgovaraju značenju pojma profesionalnih investitora iz ovog zakona i koji to dokazuju potpisom izjave iz člana 11. ovog zakona,
3) datum osnivanja fonda, te vrijeme trajanja fonda u slučaju da je osnovan na određeno vrijeme,
4) mjesto gdje je moguće dobiti polugodišnje i godišnje izvještaje i primjerak statuta ili prospekta fonda i dodatne informacije o fondu,
5) najniži iznos novčanih sredstava i radnje koje će se preduzeti ako se ne prikupi najniži utvrđeni iznos,
6) ime, odnosno firmu revizora, advokata i drugih davalaca usluga fondu, ako ih društvo za upravljanje namjerava koristiti,
7) prava iz udjela:
a) pravo na obaviještenost (polugodišnje i godišnje izvještaje),
b) pravo na udio u dobiti,
v) pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela,
g) pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione mase fonda,
8) pretpostavke pod kojim je dozvoljeno donijeti odluku o likvidaciji fonda, te postupak likvidacije fonda,
9) vrste imovine u koje je fondu dozvoljeno ulaganje, moguća prekoračenja ulaganja, posebni uslovi za prekoračenje ulaganja i rokovi ispunjenja ograničenja ulaganja,
10) opis investicionih ciljeva fonda i ciljane strukture portfelja, načina ostvarenja ciljeva fonda i rizika povezanih sa ulaganjima fonda,
11) dozvoljenost ulaganja u terminske i opcijske ugovore i druge finansijske derivate, u slučaju dozvoljenosti takvog ulaganja, mora sadržavati izjavu da li se takve transakcije mogu zaključivati sa svrhom zaštite ili sa svrhom postizanja investicionih ciljeva, te uticaj takvih transakcija na stepen rizičnosti fonda,
12) odredbe o likvidnosti fonda,
13) najniži i najviši iznos pojedinačnih ulaganja u fond, način upisa udjela, te način i uslove otkupa udjela,
14) način i vrijeme obračuna vrijednosti imovine fonda,
15) ako će neto vrijednost imovine fonda imati visoku volatilnost s obzirom na sastav portfelja fonda, odnosno na tehnike upravljanja imovinom fonda, izjavu koja će upozoriti na navedeno obilježje imovine fonda,
16) vrijeme, metode i učestalost obračunavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postojećih, te način objavljivanja tih cijena, okolnosti u kojima može doći do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i učestalosti plaćanja dozvoljenih naknada i troškova emisije i otkupa udjela,
17) godišnje naknade i troškove upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog učinka na buduće prinose investitora, te način obračunavanja i plaćanja naknade za upravljanje ako iznos te naknade zavisi od prinosa fonda,
18) informacije o načinu obračuna, te načinu i učestalosti isplate udjela u dobiti fonda vlasnicima udjela,
19) kratki podaci o poreskim propisima koji se primjenjuju na fond ako su od značaja za vlasnike udjela,
20) trajanje poslovne godine i
21) datum izdavanja prospekta.
b) Podaci o društvu za upravljanje:
1) firma, pravni oblik, sjedište društva za upravljanje i mjesto upravnog odbora, ako ono nije isto kao sjedište, broj dozvole Komisije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar,
2) imena i povezanost članova upravnog odbora i prvog nadzornog odbora, te njihove kratke biografije,
3) iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje,
4) firma, pravni oblik, datum osnivanja i upisa u sudski registar, kao i ulogu društava koja djeluju kao savjetnik za ulaganje fonda, te ime predsjednika upravnog odbora ili drugih odgovornih lica tih društava.
v) Podaci o banci depozitaru:
1) firma, pravni oblik, sjedište i adresa uprave banke depozitara, te podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova banke depozitara.
(1) Komisija mora odobriti svaki prospekt investicionog fonda sa privatnom ponudom prije pokretanja privatne ponude za prodaju udjela, kao i izmjene i dopune postojećih prospekata do kojih je došlo usljed bitnih promjena.
(2) Nije dozvoljeno nuditi privatnom ponudom udjele u investicionom fondu sa privatnom ponudom prije nego što Komisija odobri prospekt fonda, odnosno njegove izmjene i dopune.
(1) Na izmjene prospekta otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom koje se predlažu sa ciljem: povećanja ulaznih naknada, godišnjih naknada za upravljanje ili izlaznih naknada; promjene investicionih ciljeva fonda i rizika navedenih ulaganja fonda; promjene politike isplata udjela u dobiti, ili pripajanja, spajanja sa drugim fondom, ili podjele fonda, potrebno je pribaviti prethodnu saglasnost Komisije. Pored toga, za izmjene prospekta otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom, moraju biti ispunjeni i sljedeći uslovi:
1) obavještenje o predloženim promjenama mora se poštom poslati svim vlasnicima udjela,
2) prije uvođenja promjena svi vlasnici udjela moraju biti upoznati sa činjenicom da od fonda mogu tražiti otkup udjela, bez odbitka bilo kakve izlazne naknade koju bi inače trebalo da plate, uz obavještenje o danu njihovog uvođenja,
3) otkup svih udjela po zahtjevima primljenim prije stupanja na snagu promjena prospekta mora biti izvršen.
(2) Pored izmjena iz stava 1. ovog člana, prethodnoj saglasnosti Komisije podliježu i promjene članova upravnog odbora i drugih odgovornih lica, promjene banke depozitara ili revizora fonda.
7. Statut otvorenih investicionih fondova sa privatnom ponudom
(1) Statut otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom uređuje pravne odnose društva za upravljanje sa vlasnicima udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom.
(2) Statut se prilaže prospektu fonda i čini njegov sastavni dio.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, statut ne mora biti priložen prospektu fonda u slučaju da prospekt predviđa da će vlasniku udjela ili akcionaru fonda statut biti dostavljen na njegov zahtjev, odnosno ako se u prospektu navodi mjesto gdje će statut biti dostupan na uvid.
Informacije navedene u statutu moraju biti istinite i potpune.
Statut otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom koji navedene podatke iz ovog člana već ne sadrži u prospektu mora sadržavati najmanje sljedeće podatke.
a) Podaci o fondu:
1) naziv fonda i naznaku vrste fonda,
2) naznaku da je fond namijenjen isključivo investitorima koji odgovaraju značenju pojma profesionalnih investitora iz ovog zakona i koji to dokazuju potpisom izjave iz člana 11. zakona,
3) datum osnivanja fonda, te vrijeme trajanja fonda u slučaju da je osnovan na određeno vrijeme,
4) mjesto gdje je moguće dobiti polugodišnje i godišnje izvještaje i primjerak prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu,
5) najniži iznos novčanih sredstava, koji će se prikupiti i radnje koje će se preduzeti ako se ne prikupi najniži utvrđeni iznos,
6) prava iz udjela fonda:
a) pravo na obaviještenost (polugodišnje i godišnje izvještaje),
b) pravo na udio u dobiti,
c) pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela,
d) pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione mase fonda,
7) vrste imovine u koju je fondu dozvoljeno ulaganje, moguća prekoračenja ulaganja, posebni uslovi za prekoračenje ulaganja i rokovi ispunjenja ograničenja ulaganja,
8) najniži iznos ulaganja u fond, način upisa i otkupa udjela,
9) odredbe o likvidnosti fonda,
10) način i vrijeme obračuna vrijednosti imovine fonda,
11) vrijeme, metoda i učestalost obračunavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postojećih, te način objavljivanja tih cijena, okolnosti u kojima može doći do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i učestalosti plaćanja dozvoljenih naknada i troškova emisije i otkupa udjela,
12) godišnje naknade i troškovi upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na buduće prinose investitora,
13) informacije o načinu obračuna i načinu i učestalosti podjele udjela u dobiti vlasnika udjela,
14) kratki podaci o poreskim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od značaja za vlasnike udjela,
15) trajanje poslovne godine,
16) datum izdavanja statuta.
b) Podaci o društvu za upravljanje:
1) firma, pravni oblik, sjedište društva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište, broj dozvole Komisije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar,
2) imena i povezanost članova upravnog odbora i njihove kratke biografije,
3) iznos osnovnog kapitala društva za upravljanje i imena članova društva za upravljanje, pravni oblik i veličinu udjela članova u osnovnom kapitalu,
4) firma, pravni oblik, datum osnivanja i upisa u sudski registar, kao i ulogu društava koja djeluju kao savjetnik za ulaganje fonda, te ime predsjednika uprave ili drugih odgovornih lica tih društava.
v) Podaci o banci depozitaru:
1) firma, pravni oblik, sjedište i mjesto uprave banke depozitara, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova banke depozitara.
8. Promovisanje otvorenih investicionih fondova sa privatnom ponudom
Društvo za upravljanje ne može voditi javnu promotivnu kampanju investicionog fonda sa privatnom ponudom kojim upravlja. Javnim vođenjem promotivnih akitivnosti ne smatra se isticanje u javnosti prezentacionih materijala u kojim se uz firmu i djelatnost društva za upravljanje, potencijalni profesionalni investitori upućuju na društvo za upravljanje investicionog fonda sa privatnom ponudom.
Svi prezentacioni podaci o investicionim fondovima sa privatnom ponudom i društvima koja njima upravljaju moraju biti cjeloviti, jasni, istiniti, tačni i ne smiju dovoditi u zabludu, naročito u pogledu povezanih rizika i naknada, a moraju ih odobriti članovi uprave društva za upravljanje.
(1) Izvještaj o rezultatima poslovanja investicionog fonda sa privatnom ponudom mora:
a) sadržavati najnovije podatke dostupne u trenutku izrade izvještaja o rezultatima poslovanja,
b) biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na periode, uz obuhvatanje ili isključivanje određenih faktora koji utiču na takve rezultate (npr. osnovica za cijenu, troškovi, porez, dividende i sl.).
(2) Komisija će propisati obavezni sadržaj i metode izrade i prikazivanja rezultata poslovanja investicionog fonda sa privatnom ponudom.
VI – UTVRĐIVANjE VRIJEDNOSTI IMOVINE I CIJENE UDJELA I AKCIJA INVESTICIONOG FONDA
1. Učestalost utvrđivanja vrijednosti
(1) Prije utvrđivanja neto vrijednosti imovine otvorenog investicionog fonda po udjelu, odnosno cijene udjela društvo za upravljanje dužno je da utvrdi vrijednost njegove imovine i svih obaveza i naknada fonda.
(2) Vrijednost neto imovine otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom obračunava se svakog dana, u vrijeme navedeno u prospektu. Društvo za upravljanje dužno je da narednog radnog dana obavijesti Komisiju o vrijednosti imovine otvorenog investicionog fonda, stanju obaveza i naknada, i cijeni udjela otvorenog investicionog fonda na dan obračuna.
(3) Vrijednost neto imovine otvorenog investicionog fonda sa privatnom ponudom obračunava se u vrijeme navedeno u prospektu fonda, a najmanje jednom mjesečno.
(4) Vrijednost neto imovine otvorenog alternativnog investicionog fonda sa privatnom ponudom obračunava se u vrijeme navedeno u prospektu fonda ili pravilima poslovanja.
(5) Vrijednost neto imovine zatvorenog fonda obračunava se najmanje jednom mjesečno, u vrijeme navedeno u prospektu.
2. Odgovornost za obračun vrijednosti fonda, odnosno cijene udjela ili akcija
(1) Vrijednost imovine zatvorenih i otvorenih investicionih fondova i cijenu udjela u otvorenom investicionom fondu, obračunava društvo za upravljanje.
(2) Obračun vrijednosti iz stava 1. ovog člana kontroliše i potvrđuje banka depozitar, koja je u tom slučaju odgovorna za tačnost obračuna. Banka depozitar potpisuje i zadržava jedan primjerak dokumenta o utvrđenoj vrijednosti imovine za svoju evidenciju, koja se mora dati na uvid Komisiji.
(3) Revizor investicionog fonda je dužan da tokom godišnje revizije obavi nasumičnu provjeru kako bi se uvjerio da su načela utvrđivanja vrijednosti sadržana u propisima poštivana, da su na osnovu primjene navedenih načela dobijene cijene akcija ili udjela tačne, te da naknada za upravljanje i druge naknade i troškovi predviđeni propisima, prospektom ili statutom fonda ne prelaze dozvoljene iznose.
3. Načela i metodologija utvrđivanja vrijednosti portfelja fonda
Obračun vrijednosti portfelja mora obezbijediti jednako postupanje prema svim investitorima u fond, nezavisno o obliku fonda ili okolnosti da li se radi o investicionom fondu sa javnom ili sa privatnom ponudom.
(1) U slučaju hartija od vrijednosti, uključujući i akcije zatvorenih investicionih fondova, utvrđivanje vrijednosti imovine zasniva se na tržišnoj cijeni koja je formirana na organizovanom i uređenom tržištu.
(2) U slučaju hartija od vrijednosti za koje ne postoji tržišna cijena koja zadovoljava uslove iz stava 1. ovog člana, za utvrđivanje vrijednosti se kao osnova primjenjuje cijena posljednje transakcije koja je zaključena u tom fondu, odnosno prinos posljednje transakcije u slučaju dužničkih hartija od vrijednosti, osim ako Komisija svojim propisom ne dozvoli primjenu drugačije metode obračuna vrijednosti imovine.
(3) U slučaju depozita i gotovine ili novčanih ekvivalenata, kratkoročnih potraživanja i obaveza, te prihoda i rashoda u budućem periodu, primjenjuje se nominalna vrijednost uvećana za pripadajuću kamatu, osim u okolnostima za koje Komisija propiše drugačije.
(4) Za utvrđivanje vrijednosti terminskih i opcijskih poslova te derivata za koje nije moguće utvrditi tržišnu cijenu, Komisija će propisati metode obračuna vrijednosti imovine.
(5) U slučaju udjela otvorenog investicionog fonda primjenjuje se cijena udjela, osim u okolnostima za koje Komisija propiše drugačije.
(6) Devizna sredstva se preračunavaju u KM po posljednjem dostupnom kursu neposredno prije utvrđivanja vrijednosti imovine u skladu sa propisima Komisije.
(7) U slučaju drugih oblika imovine za koje ne postoji tržišna cijena, procjenjuje se fer vrijednost imovine. Postupci utvrđivanja fer vrijednosti imovine uključuju modele diskontovanja novčanog toka, poređenja sa sličnom imovinom kojoj je poznata tržišna cijena, modele procjene opcija te druge metode koje može propisati Komisija.
(8) Osnov za utvrđivanje vrijednosti imovine navodi se u prospektu i statutu fonda i mora se dosljedno primjenjivati prilikom svakog obračuna vrijednosti imovine fonda.
(9) Komisija će propisati obavezni osnov za utvrđivanje vrijednosti imovine zatvorenih i otvorenih fondova, kako hartija od vrijednosti, tako i gotovine i kvazinovca, domaće i strane valute, terminskih i opcijskih poslova, derivata, udjela u privrednim društvima ili drugih prenosivih imovinskih prava, i definisati uređeno i organizovano tržište u smislu ovog zakona, te uslove likvidnosti za propisno formiranje tržišnih cijena i uslove blagovremenosti formiranja takvih cijena, poštujući pri tom različite metode uobičajene za vrednovanje pojedinih vrsta fondova.
4. Neto vrijednost imovine fonda i vrijednost po akciji, odnosno udjelu fonda
(1) U slučaju otvorenog investicionog fonda, neto vrijednost imovine je vrijednost imovine fonda (ulaganja uvećana za kratkoročnu imovinu) umanjena za obaveze. Neto vrijednost po udjelu je neto vrijednost imovine fonda podijeljena brojem udjela fonda u trenutku obračuna neto vrijednosti imovine fonda.
(2) Neto vrijednost imovine zatvorenog investicionog fonda je vrijednost imovine fonda (ulaganja uvećana za kratkoročnu imovinu) umanjena za obaveze. Neto vrijednost imovine po akciji fonda je neto vrijednost imovine fonda srazmjerno raspoređena na svaku emitovanu akciju fonda u trenutku obračuna neto vrijednosti imovine fonda.
(3) Komisija će propisati definicije imovine i obaveza investicionih fondova, kao i osnovicu, način i rokove obračuna neto vrijednosti imovine fonda te neto vrijednost imovine po udjelu, odnosno po akciji.
5. Početna ponuda i utvrđivanje cijene udjela ili akcija fonda
(1) Period za početnu ponudu udjela u otvorenom fondu, odnosno akcija zatvorenog fonda ne može trajati duže od 90 dana. U toku tog perioda ukupni iznos primljenih novčanih sredstava drži se kao depozit i ne može se ulagati sve do trenutka kada fond ne pređe zakonom utvrđeni prag najniže vrijednosti imovine fonda.
(2) Ulaganje prikupljenih novčanih sredstava, osim ulaganja u depozit, može početi tek poslije isteka perioda ponude.
(3) Cijena inicijalne, odnosno prve emisije zatvorenog investicionog fonda je nominalna cijena svake akcije. Cijena kasnijih emisija je tržišna cijena akcije, pri čemu se ne dira u pravo postojećih akcionara da im se dodatne akcije ponude srazmjerno sa njihovim trenutnim udjelom u fondu.
(4) Kod inicijalne, odnosno početne ponude otvorenog investicionog fonda cijenu emisije određuje društvo za upravljanje i navodi je u prospektu fonda. Nakon početne ponude, cijena udjela u otvorenom investicionom fondu je jedinstvena cijena jednaka posljednjoj utvrđenoj važećoj neto vrijednosti imovine fonda po udjelu.
6. Cijena udjela u otvorenim investicionim fondovima
(1) Prodaja i otkup udjela u otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom obavlja se tokom određenog dana po cijeni obračunatoj u skladu sa zakonom i drugim propisima, odnosno prospektom fonda, te objavljenoj na način propisan ovim zakonom. Na tako utvrđenu cijenu, dozvoljeno je obračunavati i naplaćivati ulazne naknade i izlazne naknade.
(2) Nije dozvoljena prodaja, odnosno otkup udjela u otvorenom investicionom fondu za iznos manji ili veći od trenutno važeće jedinstvene cijene (neto vrijednosti imovine) po udjelu. Cijena udjela može varirati zavisno od promjene neto vrijednosti imovine obračunate prema formuli koju može propisati Komisija.
(3) Cijena udjela u otvorenom investicionom fondu obračunava se prema sljedećoj formuli:
neto vrijednost imovine fonda
————————————————-
broj emitovanih udjela
(4) Neto vrijednost imovine iz stava 3. ovog člana obračunava se u skladu sa odredbama člana 154. ovog zakona.
(5) Broj emitovanih udjela iz stava 3. ovog člana jednak je broju udjela u trenutku obračuna cijene, uzevši u obzir prodaju i otkupe izvršene od trenutka posljednjeg obračuna cijene do trenutka obračuna nove cijene.
7. Zamjena i prodaja udjela u otvorenim investicionim fondovima
Vlasnik udjela u otvorenom investicionom fondu može svoje udjele zamijeniti za udjele u nekom drugom fondu kojim upravlja isto društvo za upravljanje.
(1) Prodaja udjela u otvorenom investicionom fondu vrši se u skladu sa prospektom fonda i važećim propisima, po cijeni koja vrijedi u trenutku prijema uplate u fond, uvećanoj za ulaznu naknadu, ako se ona naplaćuje.
(2) Uplata u otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom vrši se u novcu, a izuzetno i u hartijama od vrijednosti u posebnim okolnostima koje propiše Komisija, uz uslov da se ponuđenim hartijama od vrijednosti trguje na organizovanom i uređenom tržištu te da im je moguće utvrditi tačnu cijenu.
(3) Uplata u otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom vrši se u novcu.
8. Otkup udjela u otvorenim investicionim fondovima
(1) Vlasnik udjela može da od društva za upravljanje, u bilo koje vrijeme, zahtijeva otkup udjela u otvorenom fondu.
(2) Društvo za upravljanje dužno je da otkupi udjele na zahtjev vlasnika udjela.
(3) Zahtjev za otkup je u pisanoj formi ili odgovarajućoj elektronskoj formi.
(4) Zahtjev za otkup obavezno sadrži:
a) poslovno ime, sjedište i matični broj, odnosno lično ime, adresu i datum rođenja vlasnika,
b) ime otvorenog fonda, te firmu i sjedište društva za upravljanje,
v) izjavu vlasnika da zahtijeva isplatu udjela,
g) broj udjela otvorenog fonda koji su predmet zahtjeva i
d) druge podatke određene opštim aktima otvorenog fonda.
(5) Otkup udjela u otvorenom investicionom fondu vrši se u skladu sa prospektom fonda, ovim zakonom i propisima Komisije po cijeni na dan u kojem je primljen zahtjev za otkup, umanjenoj za izlaznu naknadu, ako se ona naplaćuje.
(6) Društvo za upravljanje vlasniku plaća otkupnu vrijednost udjela, u roku od pet radnih dana od dana u kojem je primljen zahtjev za otkup, ako u prospektu otvorenog fonda nije određen kraći rok za isplatu.
(7) Otkup in specie, odnosno otkup prenosom odgovarajućeg procenta svake vrste imovine fonda u vrijednosti jednakoj vrijednosti udjela koji se time otkupljuju vrši se u mjeri u kojoj je to moguće i sprovodivo, u slučaju kada bi se prodajom imovine fonda, neophodnom za zadovoljenje zahtjeva za otkup velike vrijednosti, dovela u pitanje likvidnost fonda i time u nepovoljan položaj doveli drugi vlasnici udjela u fondu, pod uslovom da statut i prospekt fonda predviđaju otkup in specie.
(8) Ako bi se otkupom udjela u skladu sa odredbama ovog člana u nepovoljan položaj doveli drugi vlasnici udjela u fondu, dozvoljena je kombinacija otkupa in specie iz stava 7. ovog člana i otkupa iz stava 1. ovog člana, pod uslovom da je to predviđeno prospektom fonda.
(9) Komisija može da donese akt kojim propisuje uslove, ograničenja i postupak otkupa udjela u otvorenom investicionom fondu.
(1) Društvo za upravljanje dužno je da organizuje efikasan sistem za upravljanje likvidnošću koji omogućava procjenu likvidnosti u različitim vanrednim i nepredvidivim situacijama (poremećaji na tržištu kapitala), vodeći računa o interesima investitora u fondu.
(2) Društvo za upravljanje dužno je da pravilno procijeni likvidnost imovine u portfelju i da svoje investicione odluke uskladi sa upravljanjem likvidnošću fonda.
(3) Društvo za upravljanje dužno je da definiše odgovarajuće limite likvidnosti koji su proporcionalni obavezama po osnovu otplate udjela i obaveza fonda.
(4) Društvo za upravljanje dužno je da obezbijedi da se sa rizikom likvidnosti i procesom upravljanja rizikom likvidnosti upoznaju investitori.
(1) Potvrde o kupovini udjela izdaju se na vlastiti zahtjev investitora, najkasnije u roku od sedam dana od izvršene uplate u fond.
(2) Potvrda o kupovini udjela mora sadržavati:
a) datum kupovine udjela,
b) firmu fonda, te firmu i sjedište društva za upravljanje,
v) broj udjela u imovini fonda na koje glasi potvrda,
g) ime i prezime vlasnika udjela,
d) mjesto i datum izdavanja potvrde,
đ) potpis ovlašćenog lica društva za upravljanje. Potpis može biti izveden mehaničkim umnožavanjem potpisa.
10. Netačan obračun cijene udjela u otvorenom investicionom fondu
Ako je cijena udjela otvorenog investicionog fonda netačno obračunata za više od 1% u odnosu na vrijednost dobijenu primjenom metodologije iz člana 153. ovog zakona, Komisija može da naloži društvu za upravljanje i banci depozitaru odgovornoj za takav netačan obračun da:
a) u slučaju da je obračunata niža cijena po udjelu u odnosu na ispravnu vrijednost dobijenu primjenom metodologije iz člana 153. ovog zakona:
1) isplatom razlike u cijeni nadoknade štetu svakom investitoru kome je pri otkupu udjela isplaćena niža cijena i
2) uplatom razlike u fond nadoknade nastalu štetu,
b) u slučaju da je obračunata viša cijena po udjelu u odnosu na ispravnu vrijednost dobijenu primjenom metodologije iz člana 153. ovog zakona:
1) priznavanjem srazmjernog broja dodatnih udjela nadoknade štetu svakom investitoru kome je pri kupovini udjela obračunata viša cijena, i
2) uplatom razlike u fond nadoknade nastalu štetu.
11. Ulazna i izlazna naknada za otvorene investicione fondove
(1) Osim cijene udjela, te ulaznih i izlaznih naknada, prilikom kupovine ili otkupa udjela u otvorenom investicionom fondu ne može se naplaćivati druga naknada.
(2) Naknade iz stava 1. ovog člana iskazuju se odvojeno od cijene udjela, te ih zadržava društvo za upravljanje, a mogu biti i prihod fonda.
(1) Ulazna i izlazna naknada ne naplaćuju se u slučaju likvidacije otvorenog investicionog fonda zbog nepostizanja najnižeg iznosa fonda tokom perioda inicijalne, odnosno početne ponude, u skladu sa važećim propisima ili prospektom i statutom fonda.
(2) Izlazna naknada ne naplaćuje se u slučaju likvidacije fonda, bez obzira na razlog likvidacije.
(3) U slučaju najave uvođenja ili uvećanja visine izlazne naknade, izlazna naknada se ne naplaćuje u periodu od prvog objavljivanja najavljenih promjena naknada u fondu, pa do odobrenja Komisije na izmjene prospekta kojim se utvrđuje uvođenje ili uvećanje visine izlazne naknade.
(4) Ulazna i izlazna naknada ne naplaćuju se prilikom promjene oblika otvorenog investicionog fonda.
(5) Nije dozvoljeno naplaćivati ulaznu ili izlaznu naknadu prilikom pripajanja ili spajanja otvorenog investicionog fonda sa drugim fondom, odnosno prilikom podjele fonda.
(6) Odluka društva za upravljanje o nenaplaćivanju ulazne i izlazne naknade mora biti jasno navedena u prospektu fonda, uz navođenje okolnosti u kojim do toga može doći.
Ulazna ili izlazna naknada u otvorenom investicionom fondu mogu biti snižene u odnosu na naknade navedene u prospektu fonda samo u slučajevima velikih transakcija prema klasifikaciji obavezno navedenoj u prospektu fonda, objavljenoj i podijeljenoj prodajnim zastupnicima društva za upravljanje, uz naznaku zabrane odstupanja u primjeni.
12. Obustavljanje otkupa udjela u otvorenom investicionom fondu
(1) Otkup udjela u otvorenom investicionom fondu može se obustaviti samo ako društvo za upravljanje i banka depozitar smatraju da usljed izuzetnih okolnosti nije moguće utvrditi tačnu cijenu imovine iz portfelja fonda i da postoje osnovani i dovoljni razlozi za obustavljanje otkupa u interesu vlasnika ili potencijalnih vlasnika udjela. Iz navedenih razloga mora se istovremeno obustaviti i emisija udjela.
(2) Obustavljanje otkupa udjela mora se odmah prijaviti Komisiji. O svakom obustavljanju potrebno je neposrednim putem obavijestiti vlasnike udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom, dok je kod obustavljanja otkupa udjela u otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom potrebno okolnost obustavljanja objaviti u jednim dnevnim novinama koje se redovno prodaju na cjelokupnom području Republike Srpske. Komisija može naložiti isplate udjela u otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom ako je to u javnom interesu ili interesu investitora u fondu.
(3) Komisija može naložiti društvu za upravljanje i banci depozitaru da privremeno obustave prodaju i otkup udjela ako stekne nesporna saznanja ili ako postoji osnovana sumnja da se investitorima nanosi šteta zbog netačnog obračuna cijene udjela u fondu.
(1) Obustavljanje otkupa udjela iz člana 165. ovog zakona mora prestati što je prije moguće, nakon što društvo za upravljanje i banka depozitar ocijene da je moguće odrediti tačnu cijenu imovine iz portfelja fonda, a najkasnije u roku od 28 dana od početka obustavljanja, osim ako se Komisija izričito ne saglasi sa produženjem navedenog roka. Obavještenje o nastavku poslovanja potrebno je dostaviti svim vlasnicima udjela u otvorenom fondu sa privatnom ponudom, dok je nastavak poslovanja otvorenog fonda sa javnom ponudom potrebno objaviti u jednim dnevnim novinama koje se redovno prodaju na cjelokupnom području Republike Srpske.
(2) Za vrijeme trajanja obustavljanja prodaje i otkupa udjela društvo za upravljanje i njegovi prodajni zastupnici mogu nastaviti sa primanjem zahtjeva za prodaju ili otkup udjela, koji će se izvršiti u trenutku kada bude obračunata sljedeća prodajna i otkupna cijena, pri čemu se nalogodavcima mora jasno staviti do znanja da njihovi nalozi neće biti izvršeni u rokovima predviđenim prospektom i statutom fonda.
Komisija će propisati osnov, sadržaj, način i rokove obračuna kod utvrđivanja vrijednosti i cijena otvorenih investicionih fondova, sadržaj, ograničenja, način obračuna, naplatu i objavljivanje naknada za udjele u otvorenim investicionom fondovima, trajanje i uslove propisanog perioda ponude, postupak, rokove i sprovođenje prodaje i otkupa udjela, kao i obustavljanje i nastavak njihove prodaje te otkup “in specie ” i zamjenu udjela u jednom fondu za udjele u drugom fondu kojim upravlja isto društvo za upravljanje.
VII – OBAVJEŠTAVANjE I IZVJEŠTAVANjE AKCIONARA I VLASNIKA UDJELA INVESTICIONOG FONDA
1. Obaveza izdavanja prospekta
Svaki sadržaj objavljen neodređenom broju lica kao prijedlog za zaključenje ugovora o prodaji udjela ili akcija fonda mora sadržavati i informaciju gdje i na koji način je moguće izvršiti uvid u prospekt fonda.
(1) Svim upisnicima akcija zatvorenog investicionog fonda i svim kupcima udjela u otvorenom investicionom fondu mora prethodno biti uručen ili učinjen dostupnim prospekt ili statut koji, u slučaju otvorenog investicionog fonda, može biti u skraćenom obliku.
(2) Svim upisnicima akcija zatvorenog investicionog fonda i svim kupcima udjela u otvorenom investicionom fondu moraju se, u slučaju njihove dostupnosti, dati na uvid primjerci najnovijih polugodišnjih i godišnjih poslovnih i finansijskih izvještaja fonda.
2. Objavljivanje cijena i neto vrijednosti
(1) Utvrđena cijena udjela u otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom mora biti objavljena za svaki dan u kojem je obavljena kupovina ili prodaja udjela otvorenog investicionog fonda, a najmanje jedanput mjesečno, a vrijednost neto imovine po akciji i cijena akcije za zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom mora biti objavljena najmanje jednom mjesečno.
(2) Objavljivanje iz stava 1. ovog člana vrši se u medijima koji su dostupni na cjelokupnom području Republike Srpske i mora biti na raspolaganju bilo kojem investitoru koji je zatraži lično, putem pošte ili elektronskim putem na adresu uprave društva za upravljanje, poslovnici društva za upravljanje ili u prostorijama ovlašćenog prodajnog zastupnika.
(3) Komisija će propisati sadržaj i vrijeme objavljivanja neto vrijednosti imovine po akciji i cijena akcija i udjela u fondovima sa javnom ponudom.
(1) Društvo za upravljanje dužno je obezbijediti da cijena udjela u otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom i neto vrijednost imovine po akciji zatvorenog fonda sa javnom ponudom, budu stavljene javnosti na raspolaganje po svakom njihovom obračunu, u skladu sa odredbom člana 150. stav 2. ovog zakona.
(2) Društvo za upravljanje dužno je da vlasnika udjela u otvorenom investicionom fondu sa privatnom ponudom, na njegov zahtjev, izvijesti o cijeni udjela, odnosno vrijednosti imovine po akciji.
(3) Komisija će propisati način, sadržaj, oblik i rokove objavljivanja cijena udjela u fondovima sa privatnom ponudom.
3. Izvještaji akcionarima i vlasnicima udjela u fondu
(1) Investitorima u fondove, isključivo na njihov zahtjev, moraju se dostaviti polugodišnji izvještaji i revidirani godišnji izvještaji fonda.
(2) Izvještaji iz stava 1. ovog člana moraju se učiniti dostupnim investitorima na mjestima navedenim u prospektu fonda.
Investitorima u fondove, isključivo na njihov zahtjev, moraju se dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na području upravljanja rizicima fonda, procesima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta finansijskih instrumenata u koje je uložena imovina fonda.
4. Rokovi izrade i sadržaj polugodišnjih i revidiranih godišnjih izvještaja
(1) Polugodišnji izvještaji dostavljaju se Komisiji u roku od dva mjeseca od završetka šestomjesečnog obračunskog perioda.
(2) Revidirani godišnji izvještaji dostavljaju se Komisiji u roku od četiri mjeseca od završetka obračunske godine.
(1) Polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji moraju sadržavati:
a) izvještaje o imovini i obavezama (bilansu stanja) za tekući obračunski period i uporedni prethodni obračunski period,
b) izvještaje o ukupnom prinosu za tekući obračunski period i uporedni prethodni obračunski period,
v) podatke o portfelju, raspoređene prema vrsti i likvidnosti imovine, te ključnim promjenama portfelja tokom obračunskog perioda,
g) pokazatelj ukupnih troškova za obračunski period,
d) tabelu sa naznakom svakog berzanskog posrednika u trgovini hartijama od vrijednosti putem kojeg je fond obavio više od 10% svojih transakcija tokom predmetne kalendarske godine, uz navođenje:
1) ukupne vrijednosti svih transakcija obavljenih putem pojedinog berzanskog posrednika, iskazane kao procenat ukupne vrijednosti svih transakcija fonda u toj godini,
2) provizije plaćene berzanskom posredniku, iskazane kao procenat ukupne vrijednosti transakcija obavljenih posredstvom tog berzanskog posrednika.
(2) Za potrebe otvorenih investicionih fondova, pored podataka iz stava 1. ovog člana, polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji moraju sadržavati i:
a) pregled kretanja vrijednosti imovine fonda,
b) broj emitovanih udjela na početku i na kraju obračunskog perioda i
v) cijenu po udjelu na početku i na kraju obračunskog perioda.
(3) Polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji zatvorenih investicionih fondova moraju, pored podataka iz st. 1. i 2. ovog člana, sadržavati i najvišu i najnižu cijenu po akciji u svakoj od prethodne tri poslovne godine.
(4) Pored podataka iz st. 1. do 3. ovog člana, revidirani godišnji izvještaji fonda moraju sadržavati i:
a) najvišu i najnižu vrijednost imovine fonda i cijenu po akciji ili udjelu u fondu unutar istog obračunskog perioda za proteklih pet kalendarskih godina,
b) izvještaj uprave sa obrazloženjem poslovnih rezultata fonda, promjena u portfelju i planirane strategije ulaganja u nastupajućem periodu,
v) uporedni pregled poslovanja u protekle tri kalendarske godine, sa prikazom sljedećih podataka na kraju svake poslovne godine:
1) ukupna neto vrijednost imovine iz portfelja,
2) neto vrijednost imovine po udjelu ili akciji,
3) pokazatelj ukupnih troškova,
4) raspodjela prihoda, odnosno dobiti isplaćene po akciji ili udjelu tokom godine.
(5) Komisija će propisati sadržaj izvještaja akcionara i vlasnika udjela u fondu.
VIII – REGISTAR UDJELA OTVORENOG INVESTICIONOG FONDA
1. Odgovornost za vođenje registra
(1) Registar udjela u otvorenom investicionom fondu vodi društvo za upravljanje ili Centralni registar hartija od vrijednosti.
(2) Evidencija o udjelima kojima se trguje na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu vodi se u Centralnom registru hartija od vrijednosti.
(3) Udjelima koji se registruju u Centralnom registru hartija od vrijednosti dodjeljuje se CFI kod i ISIN broj koji se utvrđuju u skladu sa odgovarajućim međunarodnim standardima putem Centralnog registra hartija od vrijednosti.
2. Način i uslovi upisa u registar udjela
(1) Prava iz udjela u fondu stiču se upisom u registar udjela iz člana 176. ovog zakona.
(2) Društvo za upravljanje, odnosno Centralni registar hartija od vrijednosti dužni su da, na zahtjev vlasnika udjela ili njihovih zakonskih zastupnika, na njihov trošak, dostave izvod o stanju i prometu udjela u fondu u njihovom vlasništvu.
(3) Banka depozitar i Komisija imaju uvid u registar udjela fonda.
(1) Vlasnik udjela u otvorenom investicionom fondu kojim se ne trguje na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu ima pravo da prenese svoje udjele na drugo lice davanjem naloga za prenos, a obrazac naloga propisuje društvo za upravljanje, pri čemu takav prenos proizvodi pravno dejstvo prema trećim licima tek po njihovom upisu u registar udjela fonda.
(2) Prenos udjela u fondu može biti odbijen:
a) ako sticalac udjela ne ispunjava uslove da postane investitor u fondu u skladu sa odredbama ovog zakona, statuta i prospekta fonda, ili
b) ako je sticalac udjela takve udjele stekao na način suprotan dozvoljenom načinu sticanja udjela u fondu utvrđenom odredbama ovog zakona, statuta ili prospekta fonda, ili
v) ako bi takvim prenosom sticalac ili prenosilac udjela raspolagali udjelom u fondu koji je manji od najmanjeg udjela propisanog statutom ili prospektom fonda, odnosno ako bi time bile povrijeđene odredbe o najnižem broju udjela u fondu, bilo na strani prenosioca ili na strani sticaoca udjela.
(3) Obrazac o prenosu udjela iz stava 1. ovog člana potpisuju i prenosilac i primalac prenosa i dostavljaju ga društvu za upravljanje.
(4) Lice koje vodi registar dužno je čuvati obrasce o prenosu tokom perioda u kojemu se može podnijeti tužba za pobijanje upisa u registar udjela, a ako je takva tužba podnesena, do pravosnažnog završetka sudskog postupka.
(5) Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju na prenos udjela u otvorenom investicionom fondu kojima se trguje na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu, po osnovu poklona udjela.
Komisija će propisati način uspostavljanja i vođenja registra te objavljivanja podataka iz registra investicionih fondova.
IX – REORGANIZACIJA I LIKVIDACIJA INVESTICIONOG FONDA
1. Reorganizacija i likvidacija zatvorenog investicionog fonda
(1) Pod reorganizacijom zatvorenih investicionih fondova u smislu ovog zakona podrazumijevaju se statusne promjene spajanja i podjele i preoblikovanje u otvoreni investicioni fond.
(2) Statusne promjene spajanja i podjele zatvorenih investicionih fondova i preoblikovanje u otvoreni fond mogu se vršiti po prethodno pribavljenoj dozvoli Komisije.
(3) Skupština akcionara zatvorenog investicionog fonda može donijeti odluku o prestanku rada fonda i dobrovoljnoj likvidaciji.
(4) Društvo za upravljanje dužno je da blagovremeno izvještava depozitara o svim aktivnostima u toku trajanja postupka reorganizacije ili likvidacije fonda.
(5) Komisija donosi akt kojim propisuje sadržaj plana reorganizacije zatvorenog investicionog fonda, koji je društvo za upravljanje sačinilo i dostavilo Komisiji prije izdavanja dozvole iz stava 2. ovog člana, te postupak i uslove za izdavanje dozvole iz stava 2. ovog člana, kao i način i rokove obavještavanja akcionara fonda i depozitara o aktivnostima u procesu reorganizacije.
(1) Na statusne promjene spajanja i podjele iz člana 180. stav 1. ovog zakona shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava.
(2) Obaveze i ovlašćenja koja u postupku spajanja i podjele po zakonu kojim se uređuje poslovanje privrednih društava ima upravni odbor privrednog društva u postupku spajanja i podjele zatvorenih investicionih fondova ima društvo za upravljanje.
(3) U postupku spajanja i podjele mogu učestvovati samo zatvoreni investicioni fondovi.
(4) Komisija odbija zahtjev za izdavanje dozvole za spajanje, odnosno podjelu zatvorenih investicionih fondova ako utvrdi da za fondove koji nastaju spajanjem, odnosno podjelom nisu ispunjeni uslovi za izdavanje dozvole u skladu sa ovim zakonom.
(1) Zatvoreni investicioni fond može se preoblikovati u otvoreni investicioni fond na osnovu odluke skupštine akcionara ako:
a) akcionar zatvorenog investicionog fonda u otvorenom fondu stiče udjele koji su jednaki njegovom učešću u osnovnom kapitalu zatvorenog investicionog fonda i
b) je izlazna naknada određena pravilima upravljanja otvorenim fondom u skladu sa ovim zakonom.
(2) U slučaju preoblikovanja u otvoreni investicioni fond, društvo za upravljanje koje je upravljalo zatvorenim investicionim fondom dužno je cjelokupnu imovinu tog zatvorenog investicionog fonda, zajedno sa svim obavezama, prenijeti na otvoreni investicioni fond kojim upravlja isto društvo, a zatvoreni investicioni fond prestaje bez posebnog likvidacionog postupka, danom brisanja iz sudskog registra.
(3) U slučaju odvajanja dijela imovine zatvorenog investicionog fonda u otvoreni investicioni fond, taj dio imovine zatvorenog investicionog fonda i srazmjeran dio obaveza prenosi se na otvoreni investicioni fond kojim upravlja isto društvo za upravljanje, a zatvoreni investicioni fond za iznos prenesene imovine smanjuje osnovni kapital i smanjenje upisuje u sudski registar.
(4) U slučaju preoblikovanja iz stava 3. ovog člana, na odvajanje dijela imovine zatvorenog investicionog fonda shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava.
(5) U slučaju preoblikovanja zatvorenog investicionog fonda u skladu sa ovim članom, društvo za upravljanje dužno je da izda vlasničke udjele u otvorenom investicionom fondu u roku od osam dana od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala, odnosno brisanja zatvorenog investicionog fonda u sudskom registru.
(6) Na preoblikovanje zatvorenog investicionog fonda u otvoreni investicioni fond shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o osnivanju otvorenog investicionog fonda.
(7) U slučaju preoblikovanja zatvorenog investicionog fonda u otvoreni investicioni fond, društvo za upravljanje koje njime upravlja može vlasnicima udjela koji žele da budu isplaćeni u prvoj godini nakon preoblikovanja da naplati izlaznu naknadu u visini koja ne može biti veća od 20% vrijednosti pojedinačne isplate, a u drugoj godini nakon preoblikovanja može isplatiti izlaznu naknadu u visini koja ne može biti veća od 10% vrijednosti pojedinačne isplate. Naplaćena izlazna naknada povećava sredstva otvorenog fonda.
(1) Skupština akcionara zatvorenog investicionog fonda može donijeti odluku o prestanku rada fonda i dobrovoljnoj likvidaciji.
(2) Na dobrovoljnu likvidaciju zatvorenog investicionog fonda shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava.
(3) U postupku likvidacije zatvorenog investicionog fonda, društvo za upravljanje ima ovlašćenja likvidacionog upravnika.
(4) Društvo za upravljanje dužno je da, sljedećeg radnog dana nakon održavanja skupštine akcionara fonda koja je donijela odluku o likvidaciji, obavijesti Komisiju o početku likvidacije fonda.
(5) U roku od tri dana nakon održavanja skupštine akcionara fonda, društvo za upravljanje dužno je da javno objavi informaciju o početku likvidacije zatvorenog investicionog fonda i da u tom roku akcionare obavijesti o likvidaciji fonda.
(6) Ako društvo za upravljanje ne ispuni obaveze iz st. 4. i 5. ovog člana, dužan je da ih ispuni depozitar, a rokovi teku od dana kada je depozitar saznao ili je morao saznati za propuste društva za upravljanje.
(7) Depozitar ima pravo da od društva za upravljanje potražuje naknadu troškova koji nastanu zbog izvršenja obaveze iz stava 6. ovog člana.
(8) Komisija donosi akt kojim propisuje sadržaj i način objave i obavještenja iz st. 4. i 5. ovog člana.
(9) Nakon sprovođenja likvidacije, društvo za upravljanje može vršiti isplatu dospjele naknade za upravljanje samo istovremeno sa isplatom srazmjernog dijela likvidacione mase akcionarima zatvorenog investicionog fonda.
(10) U sprovođenju likvidacije, društvo za upravljanje za račun zatvorenog investicionog fonda može da vrši samo one poslove koji su potrebni da se unovči imovina fonda.
(11) Društvo za upravljanje, pri prodaji imovine zatvorenog investicionog fonda, nije dužno da primjenjuje pravila o najvišim i najnižim dozvoljenim ulaganjima iz statuta zatvorenog investicionog fonda.
2. Spajanje i likvidacija otvorenog investicionog fonda
(1) Spajanje otvorenih investicionih fondova može se vršiti spajanjem uz pripajanje i spajanjem uz osnivanje.
(2) Spajanjem uz pripajanje jedan otvoreni investicioni fond prestaje da postoji bez likvidacije, prenoseći drugom otvorenom fondu cijelu svoju imovinu i obaveze u zamjenu za izdavanje vlasničkih udjela članovima otvorenog investicionog fonda koji je prestao pripajanjem.
(3) Spajanjem uz osnivanje dva ili više otvorena investiciona fonda oni prestaju da postoje bez likvidacije, prenoseći cijelu svoju imovinu i obaveze na novi otvoreni investicioni fond u zamjenu za izdavanje vlasničkih udjela od strane novog otvorenog investicionog fonda vlasnicima udjela otvorenih investicionih fondova koji su prestali spajanjem.
(4) Komisija izdaje dozvolu za spajanje otvorenih investicionih fondova.
(5) Društvo za upravljanje dužno je da dva mjeseca prije spajanja o tome obavijesti članove otvorenog fonda.
(6) Komisija donosi akt kojim propisuje postupak spajanja otvorenih investicionih fondova.
(7) Društvo za upravljanje može donijeti odluku o prestanku rada otvorenog investicionog fonda i o dobrovoljnoj likvidaciji, a u slučaju nemogućnosti ispunjenja obaveza isplate udjela po zahtjevu vlasnika udjela, društvo za upravljanje dužno je da donese odluku o likvidaciji otvorenog investicionog fonda.
(8) Likvidaciju otvorenog investicionog fonda sprovodi društvo za upravljanje fondom u likvidaciji, osim u slučajevima u kojim je društvo za upravljanje u stečaju ili mu je Komisija privremeno ili trajno oduzela dozvolu za poslovanje.
(9) U slučaju nemogućnosti sprovođenja likvidacije otvorenog investicionog fonda od strane društva za upravljanje zbog razloga navedenih u stavu 7. ovog člana, likvidaciju sprovodi banka depozitar fonda.
(10) Ako je banka depozitar fonda u stečaju ili je Agencija za bankarstvo Republike Srpske privremeno ili trajno oduzela odobrenje za rad banci depozitaru fonda, likvidaciju sprovodi ovlašćeni likvidator fonda imenovan od strane Komisije.
(11) Komisija je dužna imenovati likvidatora fonda iz stava 9. ovog člana bez odgađanja, postupajući pritom sa povećanom pažnjom i brinući se o pravima i interesima vlasnika udjela u fondu.
(12) Komisija je odgovorna vlasnicima udjela u fondu za svako neopravdano kašnjenje ili odugovlačenje sa imenovanjem likvidatora fonda, odnosno za postupanje protivno načelu povećane pažnje, a zbog čega su vlasnici udjela pretrpili štetu.
3. Prava, obaveze i odgovornost likvidatora
(1) Likvidator je dužan da u roku od sedam dana od donošenja odluke o likvidaciji, odnosno od dana imenovanja likvidatora fonda, o tome obavijesti Komisiju i sve investitore u fondu.
(2) Nakon donošenja odluke o likvidaciji, zabranjena je svaka dalja prodaja ili otkup udjela u otvorenom investicionom fondu, osim u slučaju zahtjeva primljenih nakon utvrđivanja posljednje cijene, a prije donošenja odluke o likvidaciji, pri čemu se transakcije sa imovinom fonda mogu obavljati isključivo za potrebe likvidacije fonda.
(3) Od dana donošenja odluke o likvidaciji, fondu se ne mogu naplaćivati bilo kakve naknade, osim naknada banci depozitaru, troškova vezanih uz postupak likvidacije i njene revizije, te troškova sačinjavanja i podnošenja polugodišnjih ili revidiranih godišnjih izvještaja investitorima u fondu, nastalih tokom trajanja postupka likvidacije fonda.
(4) Likvidator je odgovoran za izradu zaključnih likvidacionih izvještaja i izvještaja o sprovedenoj likvidaciji fonda, koje je dužan dostaviti Komisiji.
4. Završetak postupka likvidacije fonda
U postupku sprovođenja likvidacije fonda sva imovina fonda se prodaje, a obaveze fonda dospjele do dana donošenja odluke o likvidaciji izmiruju se.
Preostala neto vrijednost imovine fonda se raspodjeljuje vlasnicima udjela srazmjerno njihovom udjelu u fondu.
Komisija će propisati postupak, troškove i rokove likvidacije investicionih fondova.
X – PRODAJA AKCIJA ILI UDJELA U INVESTICIONIM FONDOVIMA
1. Prodaja akcija ili udjela u investicionim fondovima sa javnom ponudom
(1) Prodaju akcija ili udjela u fondovima sa javnom ponudom obavljaju društva za upravljanje.
(2) Pored društava za upravljanje, prodaju akcija ili udjela u investicionim fondovima sa javnom ponudom mogu obavljati sljedeća pravna lica koja zaključe ugovor sa društvom za upravljanje a ovlašćena su za rad u Republici Srpskoj:
a) banke,
b) osiguravajuća društva,
v) brokerskodilerska društva,
g) druga pravna lica koja na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji obavljaju poslove prodaje za društvo za upravljanje.
(1) U prodaji akcija ili udjela u fondovima sa javnom ponudom banke ili osiguravajuća društva i druga pravna lica iz člana 186. stav 2. tačka g) ovog zakona nastupaju kao zastupnici društva za upravljanje na osnovu pismenog ugovora zaključenog sa društvom za upravljanje.
(2) U prodaji akcija ili udjela u fondovima sa javnom ponudom, brokerska društva nastupaju na osnovu ugovora kao zastupnici klijenata u sticanju udjela ili akcija fonda u njihovo ime.
(1) Lica iz člana 187. ovog zakona ne mogu obavljati poslove prodaje udjela, odnosno akcija fondova sa javnom ponudom za vrijeme u kojem im je nadležni organ privremeno oduzeo dozvolu za rad.
(2) O oduzimanju dozvole za rad lica iz stava 1. ovog člana moraju odmah obavijestiti društva za upravljanje sa kojima su zaključila ugovor o obavljanju poslova prodaje.
(3) Komisija će propisati uslove, način sticanja i priznavanja ovlašćenja za prodaju akcija ili udjela u investicionim fondovima za sva fizička lica u pravnom licu i fizička lica koja po posebnom ugovoru obavljaju te poslove za društvo za upravljanje.
Lica iz člana 187. ovog zakona, ovlašćena za prodaju akcija, odnosno udjela u investicionim fondovima sa javnom ponudom, dužna su da:
a) obezbijede investitorima dostupnost svih relevantnih dokumenata i podataka, a posebno prospekt, izvještaje, cijene i sl.,
b) kontrolišu da li su obrasci zahtjeva za kupovinu i otkup uredno ispunjeni,
v) blagovremeno prosljeđuju naloge za prodaju i otkup društvu za upravljanje,
g) se u promovisanju investicionih fondova sa javnom ponudom ili davanju podataka o investicionim fondovima sa privatnom ponudom koristite isključivo prospektom, izvještajima i propagandnim, odnosno prezentacionim materijalima koje odobri ovlašćeno društvo za upravljanje,
d) ne daju lažne podatke ili podatke koji investitore mogu dovesti u zabludu o stanju fonda i netačne navode o fondu, njegovim ciljevima ulaganja, povezanim rizicima, cijenama, prinosima ili bilo kojem drugom pitanju ili sadržaju vezanom uz fond ili ovlašćeno društvo za upravljanje, te da ne daju druge navode koji odstupaju od sadržaja prospekta, statuta ili izvještaja fonda,
đ) odgovaraju društvu za upravljanje otvorenim investicionim fondom ili upravi zatvorenog investicionog fonda za greške ili propuste svojih zaposlenih i svako nepridržavanje ovog zakona i drugih propisa,
e) upoznaju potencijalnog investitora o isplaćenom iznosu provizije na osnovu obavljanja prodaje akcija ili udjela u fondu, i to u procentu ulazne naknade, godišnje naknade za upravljanje ili izlazne naknade,
ž) upoznaju potencijalnog investitora sa okolnošću koje društvo za upravljanje zastupa i da li nudi na prodaju proizvode samo navedene firme ili proizvode više firmi,
z) obezbijede da predloženi investicioni fond ili fondovi odgovaraju potrebama zainteresovanog lica,
i) u svako doba postupaju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.
Pri davanju preporuka o kupovini ili prodaji akcija ili udjela u fondu, brokerska društva su dužna da se pridržavaju odredaba člana 189. ovog zakona, uz izuzetak stava 1. t. đ) i ž) tog člana.
Lica iz člana 187. ovog zakona primaju nagradu za rad isključivo od društva za upravljanje, i to iz sredstava ulazne naknade ili naknade za upravljanje ili izlazne naknade koju investitoru, odnosno fondu naplaćuje društvo za upravljanje.
2. Prodaja akcija ili udjela investicionih fondova sa privatnom ponudom
(1) Prodaju akcija ili udjela u investicionim fondovima sa privatnom ponudom može obavljati isključivo društvo za upravljanje fondom čije se akcije ili udjeli prodaju.
(2) Prodajom se ne smatra upućivanje potencijalnih profesionalnih investitora na društvo za upravljanje od strane lica iz člana 186. ovog zakona.
Komisija će propisati koja su lica ovlašćena za prodaju ili promovisanje prodaje akcija ili udjela u investicionim fondovima, uslove vezane uz način njihovog poslovanja u vezi sa prodajom ili promovisanjem prodaje i izvještavanje o prodaji akcija ili udjela u investicionim fondovima.
XI – ALTERNATIVNI INVESTICIONI FONDOVI
(1) Na AIF koji se osniva kao otvoreni fond i sa kojim se upravlja u skladu sa odredbama ove glave, shodno se primjenjuju odredbe glave V ovog zakona, kao i druge njegove odredbe primjenljive na otvorene investicione fondove sa privatnom ponudom, ako odredbama ove glave nije utvrđeno drugačije.
(2) Na AIF za ulaganje u nepokretnosti, koji se osniva kao zatvoreni fond sa privatnom ponudom, shodno se primjenjuju odredbe glave IV ovog zakona, kao i druge njegove odredbe primjenljive na otvorene investicione fondove sa privatnom ponudom, ako odredbama ove glave nije utvrđeno drugačije.
(3) Na DUAIF, koji osniva i upravlja AIF-om u skladu sa odredbama ove glave, shodno se primjenjuju odredbe glave II ovog zakona koje uređuju osnivanje društva za upravljanje.
(4) Fondu koji posluje kao investicioni fond nije dozvoljeno da se preoblikuje u AIF.
(5) Privatna ponuda AIF-a je svaka ponuda upućena profesionalnim investitorima i profesionalnim investitorima u AIF, data u bilo kojem obliku i upotrebom bilo kojeg sredstva, koja sadržava dovoljno informacija o uslovima ponude i o ponuđenim udjelima AIF-a, na osnovu kojih se investitor može odlučiti na upis tih udjela, a koja je po svojim karakteristikama uslovljena minimalnim iznosom ulaganja određenoj grupi investitora ili brojem investitora.
(1) Otvoreni AIF sa privatnom ponudom je posebna imovina bez svojstva pravnog lica, koji je osnovan s ciljem da prikuplja novčana sredstva od investitora sa namjerom da ih ulaže u skladu sa unaprijed utvrđenom strategijom i ciljem ulaganja investicionog fonda, isključivo u korist vlasnika udjela tog investicionog fonda, i koji zahtjeva dozvolu za osnivanje i upravljanje.
(2) DUAIF podnosi Komisiji zahtjev za izdavanje dozvole za poslovanje i prijave upisa otvorenog AIF-a, koji, pored elemenata propisanih članom 126. t. a), b), d) i đ) ovog zakona, obavezno sadrži i:
a) profil rizičnosti i informacije o rizicima vezanima za otvoreni AIF kojim namjerava da upravlja,
b) pravila poslovanja otvorenog AIF-a,
v) dokaz da DUAIF ispunjava organizacione zahtjeve propisane ovim zakonom, iz kojeg je moguće zaključiti da ima adekvatnu organizacionu strukturu za upravljanje tom vrstom otvorenog AIF-a.
(3) Izdavanjem dozvole za osnivanje i upravljanje otvorenim AIF-om smatra se da je Komisija odobrila pravila poslovanja otvorenog AIF-a i izdala dozvolu za zaključenje ugovora o obavljanju depozitarnih poslova.
(4) Komisija odbija zahtjev za osnivanje i upravljanje otvorenim AIF-om ako:
a) DUAIF nije zaključio ugovor o obavljanju poslova depozitara,
b) pravila poslovanja otvorenog AIF-a nisu u skladu sa odredbama ovog zakona,
v) je utvrdila da DUAIF neće biti u mogućnosti da ispuni uslove ovog zakona neophodne za upravljanje vrstom otvorenog AIF-a za čije osnivanje je podnio zahtjev, u skladu sa ovim zakonom,
g) DUAIF nema adekvatnu organizacionu strukturu za upravljanje vrstom otvorenog AIF-a, za čije osnivanje je podnio zahtjev,
d) ako lica koja stvarno upravljaju poslovanjem DUAIF-a nemaju dobar ugled i iskustvo u pogledu strategije ulaganja otvorenim AIF-om, kojim DUAIF upravlja,
đ) ako postoje smetnje djelotvornom obavljanju nadzora od Komisije.
(5) Ako se otvoreni AIF ne osnuje u roku od 12 mjeseci od izdavanja dozvole za osnivanje i upravljanje, Komisija rješenjem ukida dozvolu za osnivanje i upravljanje otvorenim AIF-om.
(6) Pravnom licu i preduzetniku nije dozvoljeno koristiti pojam “alternativni investicioni fond” ili “AIF”, niti pojmove izvedene ili skraćene iz tog pojma u svom poslovnom imenu ili nazivu, odnosno nazivu svog proizvoda ili usluge, izuzev ukoliko te pojmove koriste u skladu sa odredbama ovog zakona.
(7) Komisija donosi akt kojim propisuje sadržaj i uslove za izdavanje i oduzimanje dozvole za osnivanje i upravljanje otvorenim AIF-om.
(1) Otvoreni AIF može emitovati samo jednu vrstu udjela i nije mu dozvoljeno da emituje druge vrste hartija od vrijednosti koje nose prava na bilo koji dio imovine fonda.
(2) Udjeli u otvorenom AIF-u smatraju se hartijama od vrijednosti i mogu se prodavati i prenositi isključivo profesionalnim investitorima i profesionalnim investitorima u otvoreni AIF, u skladu sa pravilima poslovanja.
(3) Profesionalni investitor u AIF je mali investitor, koji ispunjava sljedeće uslove:
a) ima dovoljno iskustva i stručnih znanja koje ga čine sposobnim da može da razumije rizike ulaganja u AIF, kao i da je ulaganje u AIF u skladu sa njegovim investicionim ciljevima, a što cijeni DUAIF,
b) za potrebe investiranja u jedan AIF spreman je da uplati minimalno 50.000 KM, na način kako je propisano pravilima poslovanja AIF-a, te koji ispunjava jedan od sljedećih uslova:
1) vrijednost njegove neto imovine je najmanje 500.000 KM,
2) radi ili je radio u finansijskom sektoru najmanje godinu dana na poslovima koji zahtijevaju znanje o ulaganjima koja su uporediva sa ulaganjima u AIF, ili ako njegovo poslovanje, bilo za sopstveni račun ili za račun drugih lica, obuhvata upravljanje, sticanje ili raspolaganje imovinom iste vrste kao i imovina AIF-a,
3) da je klijent, na za njega mjerodavnom tržištu hartija od vrijednosti, izvršio prosječno deset transakcija, unutar svakog tromjesečja, u posljednjoj godini.
(1) Period početne ponude udjela otvorenog AIF-a utvrđuje se pravilima poslovanja otvorenog AIF-a.
(2) U toku perioda početne ponude otvoreni AIF, u skladu sa pravilima poslovanja, može da:
a) prikuplja novčana sredstva,
b) prikuplja obavezujuće ponude na uplatu sredstava u otvoreni AIF.
(3) U slučaju iz stava 2. tačka a) ovog člana:
a) ukupni iznos primljenih novčanih sredstava drži se na računu otvorenog AIF-a, otvorenom kod depozitara i nije dozvoljeno da se ulaže sve do trenutka kada otvoreni AIF ne stekne uslove za raspolaganje sredstvima, u skladu sa pravilima poslovanja,
b) ulaganje prikupljenih novčanih sredstava može da započne tek po isteku perioda početne ponude udjela.
(4) Prije uspješnog okončanja početne ponude udjela, investitorima se ne obračunavaju i ne naplaćuju naknade.
(5) U slučaju da početna ponuda udjela nije okončana uspješno i nisu prikupljena sredstva u skladu sa pravilima poslovanja otvorenog AIF-a, DUAIF je dužan da:
a) u slučaju iz stava 2. tačka a) ovog člana, vrati uplaćena sredstva vlasnicima udjela u roku od osam dana ili
b) u slučaju iz stava 2. tačka b) ovog člana, odbije zaprimljene obavezujuće ponude investitora i da ih o tome obavijesti pismenim putem.
(6) Komisija donosi akt kojim propisuje posebna pravila za početnu ponudu udjela otvorenog AIF-a.
Kupovina udjela u otvorenom AIF-u i isplata udjela vrši se na način i u vrijeme navedeno u pravilima poslovanja otvorenog AIF-a, u skladu sa odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima Komisije.
(1) Vlasnik udjela otvorenog AIF-a može u svakom trenutku, ako pravilima poslovanja nije drugačije određeno, zahtijevati od DUAIF-a da otkupi njegove udjele, a DUAIF je dužan da takve udjele otkupi i isplati iz imovine otvorenog AIF-a, pod uslovima propisanim pravilima poslovanja otvorenog AIF-a, a u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima Komisije.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, vlasnik udjela ne može u svakom trenutku zahtijevati otkup njegovih udjela ako je pravilima poslovanja propisano da se isplate udjela vlasnicima ne vrše u periodu za koji je predviđeno trajanje fonda, odnosno do njegove likvidacije.
(3) Ako DUAIF od vlasnika udjela u otvorenom AIF-u otkupi udjele, smatraće se da je vlasnik udjela konačno i bezuslovno otuđio udjele.
(4) Komisija donosi akt kojim propisuje uslove, rokove i postupak otkupa udjela otvorenog AIF-a.
(1) Emisija i otkup udjela otvorenog AIF-a može se obustaviti ako DUAIF i depozitar smatraju da je to u najboljem interesu vlasnika udjela ili potencijalnih vlasnika udjela otvorenog AIF-a.
(2) DUAIF je dužan da obustavu emisije i otkupa udjela otvorenog AIF-a, bez odgađanja, prijavi Komisiji i istovremeno obavijesti depozitara, kao i da na svojoj internet stranici objavi takvu obustavu.
(3) Ako depozitar nije saglasan sa odlukom DUAIF-a o obustavi emisije i otkupa udjela otvorenog AIF-a, dužan je da o tome, bez odgađanja, obavijesti Komisiju, a u takvim uslovima obustavu nije dopušteno sprovoditi.
(4) Ako DUAIF ne prijavi Komisiji obustavu emisije i otkupa, depozitar je dužan da to učini bez odgađanja.
(5) Komisija može naložiti DUAIF-u i depozitaru da privremeno obustave emisiju i otkup udjela otvorenog AIF-a, ako postoje osnovani razlozi za obustavljanje izdavanja i otkupa u interesu vlasnika ili potencijalnih vlasnika udjela otvorenog AIF-a.
(6) Komisija može zahtijevati od DUAIF-a dokumentaciju i informacije neophodne za procjenu opravdanosti odluke o obustavljanju emisije i otkupa udjela otvorenog AIF-a.
(7) Ukoliko Komisija procijeni da obustavljanje emisije i otkupa udjela otvorenog AIF-a ugrožava interese vlasnika udjela otvorenog AIF-a, Komisija nalaže depozitaru prestanak privremene obustave emisije i otkupa, te o tome obavještava DUAIF.
(8) Komisija donosi akt kojim propisuje uslove za obustavu i nastavak izdavanja i otkupa udjela otvorenog AIF-a.
(1) Registar udjela u otvorenom AIF-u vodi DUAIF, Centralni registar ili treće lice kojem je DUAIF povjerio vođenje registra u elektronskoj formi.
(2) Lice koje vodi registar udjela dužno je da vlasnicima udjela, najmanje jednom godišnje, dostavi izvod o stanju i prometu udjela otvorenog AIF-a kojih su vlasnici.
(3) Podaci iz registra iz stava 1. ovog člana objavljuju se na zaštićenom dijelu internet stranice DUAIF-a, u skladu sa aktima Komisije, a pristup tom dijelu internet stranice mogu imati samo zaposleni u DUAIF-u, vlasnici udjela u otvorenom AIF-u i Komisija.
(4) Lice koje vodi registar udjela otvorenog AIF-a dužno je da, kao poslovnu tajnu, čuva podatke o vlasnicima udjela, stanju udjela, kao i o uplatama i isplatama, koje na osnovu zahtjeva dostavlja:
a) vlasniku udjela, i to samo podatke koji se odnose na tog vlasnika udjela,
b) depozitaru,
v) licu koje dokaže pravni interes,
g) pravosudnim i upravnim organima, kao i drugim licima u okviru ovlašćenja, a u skladu sa zakonom.
(5) Lice koje vodi registar udjela dužno je da čuva deset godina dokumentaciju o raspolaganju udjelima otvorenog AIF-a.
4. Utvrđivanje vrijednosti imovine AIF-a
(1) DUAIF je dužan da za svaki otvoreni AIF kojim upravlja utvrdi vrijednost ukupne imovine otvorenog AIF-a i ukupnih obaveza otvorenog AIF-a, čija razlika predstavlja neto vrijednost imovine otvorenog AIF-a.
(2) Komisija donosi akt kojim propisuje način i postupak utvrđivanja neto vrijednosti imovine po udjelu u otvorenom AIF-u i obaveze izvještavanja o obračunu neto vrijednosti imovine i cijeni udjela u otvorenom AIF-u.
(1) Način utvrđivanja vrijednosti imovine određuje: a) eksterni procjenjivač koji je pravno ili fizičko lice, nezavisno od otvorenog AIF-a, DUAIF-a i bilo kojeg drugog lica povezanog sa otvorenim AIF-om ili DUAIF-om,
b) sam DUAIF, pod uslovom da je izvršavanje poslova utvrđivanja vrijednosti imovine funkcionalno nezavisno od poslova upravljanja portfeljom otvorenog AIF-a, a druge mjere da obezbjeđuju sprečavanje sukoba interesa i sprečavanje uticaja na zaposlene.
(2) DUAIF je dužan da prilikom osnivanja otvorenog AIF-a za svaki otvoreni AIF kojim upravlja usvoji računovodstvenu politiku, odnosno metodologiju vrednovanja, kao i da ih, bez odgađanja, dostavi depozitaru otvorenog AIF-a i eksternom procjenjivaču.
(3) Depozitar otvorenog AIF-a ne može biti imenovan za eksternog procjenjivača otvorenog AIF-a, ako poslove depozitara nije funkcionalno i hijerarhijski razdvojio od poslova eksternog procjenjivača i ako moguće sukobe interesa ne prepoznaje na odgovarajući način, njima ne upravlja, ne prati ih i ne objavljuje vlasnicima udjela otvorenog AIF-a.
(4) Depozitar je odgovoran za kontrolu obračuna vrijednosti neto imovine, pri čemu je dužan da vodi računa o tome da DUAIF ili eksterni procjenjivač obračunava neto vrijednost imovine otvorenog AIF-a i cijenu udjela u otvorenom AIF-u u skladu sa računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja DUAIF-a.
(5) Ako depozitar prilikom kontrole obračuna neto vrijednosti imovine otvorenog AIF-a utvrdi netačnost ili nepravilnost, o tome bez odgađanja pismenim putem obavještava DUAIF.
(6) Kada vrednovanje obavlja eksterni procjenjivač, DUAIF je dužan da obezbijedi:
a) da je eksterni procjenjivač registrovan za obavljanje navedene djelatnosti,
b) da eksterni procjenjivač može da obezbijedi dovoljno profesionalnih garancija za efikasno obavljanje vrednovanja u skladu sa podzakonskim aktima Komisije.
(7) Imenovanom eksternom procjenjivaču nije dozvoljeno da prenese posao vrednovanja na treća lica.
(8) Ako vrednovanje ne obavlja nezavisan eksterni procjenjivač, Komisija može da zahtijeva od DUAIF-a da eksterni procjenjivač ili, po potrebi, ovlašćeni revizor potvrdi postupke vrednovanja ili obračuna vrijednosti, a na trošak DUAIF-a.
(9) DUAIF je odgovoran za pravilan obračun vrijednosti imovine otvorenog AIF-a, kao i obračun i objavljivanje neto vrijednosti imovine otvorenog AIF-a, pri čemu na odgovornost DUAIF-a prema otvorenom AIF-u i njegovim vlasnicima udjela ne utiče činjenica da je DUAIF imenovao eksternog procjenjivača.
(10) Eksterni procjenjivač odgovoran je prema DUAIFu za sve gubitke koje snosi DUAIF zbog nepažnje eksternog procjenjivača ili njegovog namjernog propuštanja u izvršavanju obaveza.
(11) Ovlašćeni revizor otvorenog AIF-a dužan je da u toku revizije godišnjih izvještaja revidira primjenu načela utvrđivanja vrijednosti sadržanih u podzakonskim aktima Komisije, da bi se utvrdilo da su na osnovu primjene tih načela utvrđene vrijednosti neto imovine otvorenog AIF-a i cijene udjela u otvorenom AIF-u tačne, kao i da naknada za upravljanje i druge naknade i troškovi predviđeni ovim zakonom, podzakonskim aktima Komisije i pravilima poslovanja otvorenog AIF-a ne prelaze dozvoljene iznose.
(1) DUAIF je dužan da za svaki otvoreni AIF kojim upravlja imenuje depozitara u skladu sa odredbama ovog zakona, te sa njim u pisanoj formi zaključi ugovor o pružanju usluga depozitara, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Na depozitara otvorenog AIF-a shodno se primjenjuju odredbe glave III ovog zakona kojima se uređuje banka depozitar.
(3) Za imovinu otvorenog AIF-a koja nije imovina iz člana 136. ovog zakona, depozitar otvorenog AIF-a provjerava vlasništvo takve imovine i o njoj, ako se uvjerio u njeno vlasništvo, vodi evidenciju.
(4) Obavezno je da se procjena vlasništva otvorenog AIF-a nad imovinom iz stava 3. ovog člana zasniva na dokumentaciji i informacijama koje dostavlja otvoreni AIF ili DUAIF, kao i na spoljnim dokazima, ako postoje, o čemu je depozitar dužan da vodi ažurnu evidenciju.
(5) Komisija donosi akt kojim propisuje sadržaj ugovora iz stava 1. ovog člana, detaljnije uslove za obavljanje poslova depozitara, kao i kadrovske i organizacione osposobljenosti i tehničke opremljenosti za obavljanje poslova depozitara.
6. Pravila poslovanja otvorenog AIF-a
(1) Pravila poslovanja predstavljaju osnovni dokument otvorenog AIF-a kojim se uređuju sve bitne karakteristike, prava i obaveze otvorenog AIF-a i DUAIF-a, kao i odnosi između DUAIF-a i investitora i otvorenog AIF-a i investitora, a koji obavezno sadrži informacije na osnovu kojih investitori mogu stvoriti potpun stav prema fondu i donijeti odluku o ulaganju, a posebno o rizicima povezanim sa prirodom fonda i njegovog portfelja.
(2) DUAIF je dužan da za svaki otvoreni AIF kojim upravlja, prije zaključenja ugovora o ulaganju, investitoru besplatno dostavi:
a) pravila poslovanja otvorenog AIF-a,
b) posljednji godišnji finansijski izvještaj otvorenog AIF-a,
v) informacije o posljednjoj utvrđenoj neto vrijednosti imovine otvorenog AIF-a i cijeni udjela u otvorenom AIF-u.
(3) Obavezno je da su informacije navedene u pravilima poslovanja istinite, tačne, potpune i dosljedne.
(4) Pravila poslovanja otvorenog AIF-a obavezno sadrže najmanje sljedeće podatke:
a) naziv otvorenog AIF-a, naznaku vrste otvorenog AIF-a,
b) datum osnivanja otvorenog AIF-a i vrijeme njegovog trajanja u slučaju da je osnovan na određeno vrijeme,
v) mjesto gdje je moguće dobiti primjerak pravila poslovanja i dodatne informacije o otvorenom AIF-u,
g) najniži iznos novčanih sredstava koji je predviđen da se prikupi i radnje koje se preduzimaju ukoliko se novčana sredstva ne prikupe,
d) sažete podatke o poreskim propisima koji se primjenjuju na otvoreni AIF i koji su bitni za investitora, te pojedinosti o tome obračunavaju li se odbici iz prihoda ili kapitalne dobiti koje otvoreni AIF plaća vlasniku udjela,
đ) osnovne karakteristike udjela u otvorenom AIF-u, a posebno:
1. prirodu prava iz udjela u otvorenom AIF-u (stvarnopravni, obligacionopravni, lični ili drugi),
2. prava koja proizlaze iz udjela u otvorenom AIF-u, pravo na informisanje (dostavljanje i davanje na uvid revidiranih godišnjih izvještaja), pravo na udio u dobiti, pravo na otkup udjela otvorenog AIF-a, odnosno obaveza otkupa udjela, pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione mase otvorenog AIF-a i druga prava koja proizlaze iz udjela,
e) razloge zbog kojih je dozvoljeno donijeti odluku o likvidaciji otvorenog AIF-a, te postupak likvidacije,
ž) postupke i uslove emisije udjela u otvorenom AIFu, najniži iznos pojedinog ulaganja u otvoreni AIF, način upisa, odnosno emisije udjela, početnu cijenu udjela, postupke i uslove ponude udjela, način i uslove otkupa i isplate udjela, te okolnosti u kojima može doći do obustave emisije ili otkupa,
z) informacije o načinu i učestalosti isplate prihoda ili dobiti otvorenog AIF-a vlasnicima udjela,
i) opis investicione strategije i ciljeva otvorenog AIF-a,
j) opis vrsta imovine u koje otvoreni AIF može da ulaže, tehnika koje može koristiti, kao i svih povezanih rizika i ograničenja ulaganja,
k) okolnosti u kojima otvoreni AIF može koristiti finansijsku polugu, vrstu i izvor dozvoljene finansijske poluge i povezanih rizika, ograničenja u vezi sa korišćenjem finansijske poluge, mjera pokrića finansijske poluge kolateralom i postupci u vezi sa ponovnom upotrebom kolaterala i imovine, kao i maksimalan nivo finansijske poluge koju DUAIF ima pravo da koristi za otvoreni AIF,
l) uslove zaduživanja otvorenog AIF-a,
lj) opis postupaka kojima otvoreni AIF može promijeniti strategiju investiranja, investicionu politiku ili oba dokumenta, kao i obavezu obavještavanja i drugih prava vlasnika udjela kod namjere uvođenja navedenih promjena,
m) opis uslova pod kojima se mijenjaju pravila poslovanja otvorenog AIF-a, kao i opis postupaka koji se preduzimaju radi zaštite postojećih investitora, prvenstveno u smislu obavještavanja i drugih prava vlasnika udjela kod namjere uvođenja tih promjena,
n) opis bitnih pravnih posljedica ugovornog odnosa u svrhu ulaganja, uključujući informacije o sudskoj nadležnosti, važećem pravu i o tome da li postoje pravni instrumenti koji obezbjeđuju priznavanje i izvršenje presuda na teritoriji na kojoj je osnovan otvoreni AIF,
nj) podatke o DUAIF-u, depozitaru otvorenog AIF-a, ovlašćenom revizoru i drugim licima davaocima usluga, te opis njihovih dužnosti i prava vlasnika udjela u odnosu na njih,
o) opis poslova upravljanja portfeljom i upravljanja rizicima koje je DUAIF prenio na treće lice i poslova čuvanja imovine koje je depozitar prenio na treće lice, podatke o trećem licu kojem su preneseni poslovi i sukobu interesa koji mogu nastati,
p) opis načina na koji se DUAIF osigurao od rizika profesionalne odgovornosti koji proizlaze iz registrovane djelatnosti DUAIF-a,
r) opis postupka vrednovanja imovine otvorenog AIFa i metodologije određivanja cijena za vrednovanje imovine, uključujući metode koje se koriste za vrednovanje imovine koju je teško procijeniti, te učestalost utvrđivanja vrijednosti imovine otvorenog AIF-a u skladu sa ovim zakonom,
s) vrijeme, metodu i učestalost izračunavanja cijene za emisiju novih udjela u otvorenom AIF-u i otkup postojećih i način objavljivanja cijena, opis iznosa i učestalosti plaćanja dozvoljenih naknada i troškova emisije ili otkupa udjela u otvorenom AIF-u,
t) postupak i uslove za emisiju i prodaju udjela u otvorenom AIF-u,
ć) opis upravljanja rizikom likvidnosti otvorenog AIF-a, uključujući prava otkupa u redovnim, kao i u vanrednim okolnostima, te postojeće oblike otkupa ugovorene s vlasnicima udjela,
u) opis svih vrsta naknada, troškova i izdataka, kao i njihovih maksimalnih iznosa, koje vlasnici udjela mogu snositi direktno ili indirektno, kao i jasan i nedvosmislen opis obračuna naknada,
f) opis načina na koji DUAIF vlasnicima udjela obezbjeđuje pravično postupanje, opis povlašćenog tretmana za investitore, ako investitor dobije povlašćeni tretman ili ima pravo da dobije povlašćeni tretman, vrste tih investitora i njihove pravne ili ekonomske veze sa otvorenim AIF-om ili DUAIF-om,
h) način dostupnosti posljednjih revidiranih finansijskih izvještaja,
c) istorijski prinos otvorenog AIF-a, kada postoji, č) opis načina objavljivanja informacija koje se zahtijevaju u skladu sa članom 207. stav 2. ovog zakona,
dž) trajanje poslovne godine,
š) ostale informacije predviđene ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.
(5) Pravilima poslovanja otvorenog AIF-a, DUAIF je dužan da propiše i način na koji, prije sklapanja ugovora o investiranju, obavještava o svim mjerama koje je preduzeo depozitar da bi se ugovorno oslobodio od odgovornosti u slučaju prenosa poslova na treće lice, kao i o svim promjenama koje se odnose na odgovornost depozitara.
(6) Osim podataka iz st. 1, 4. i 5. ovog člana, pravila poslovanja otvorenog AIF-a moraju sadržati i:
a) osnovna prava, obaveze i odgovornosti DUAIF-a prema investitorima otvorenog AIF-a i otvorenom AIFu, investitora prema otvorenom AIF-u, te način i uslove njihovog ostvarivanja i zaštite,
b) osnovna prava, obaveze i odgovornosti DUAIF-a prema depozitaru, depozitara prema DUAIF-u i vlasnicima udjela otvorenog AIF-a, kao i prava i obaveze vlasnika udjela prema depozitaru,
v) osnovne podatke o uslovima poslovanja DUAIF-a i nadzoru nad njegovim poslovanjem,
g) poslovne ciljeve i strategiju DUAIF-a,
d) organizacionu strukturu DUAIF-a sa jasnim linijama odgovornosti,
đ) način naknade štete vlasnicima udjela AIF-a za slučaj pogrešnog obračuna vrijednosti udjela u otvorenom AIF-u i povrede ograničenja ulaganja, u skladu sa članom 48. ovog zakona,
e) podatke o sukobu interesa i načinu njegovog rješavanja, naročito u odnosu na mogući sukob interesa između otvorenog AIF-a, odnosno vlasnika udjela otvorenog AIF-a i osnivača, odnosno vlasnika kvalifikovanog udjela u DUAIF-u ili povezanih lica sa DUAIF-om, sukob interesa između otvorenih AIF-ova međusobno, te sukob interesa koji proizlaze iz drugih djelatnosti i poslova iz člana 217. stav 1. tačka b) i stav 3. ovog zakona, ako ih DUAIF obavlja,
ž) opis postupka rješavanja sporova između DUAIF-a i investitora,
z) podatak o prenosivosti udjela, kao i o načinu njihovog raspolaganja, prenosa i opterećenosti.
(7) Pored podataka iz st. 1, 4, 5. i 6. ovog člana, pravila poslovanja, tamo gdje je to primjenjivo, sadrže i podatke o:
a) najmanjem i najvećem dopuštenom broju investitora, b) postojanju odbora, koji čine predstavnici vlasnika udjela, poslove koje obavlja, način rada i broj članova odbora,
v) roku za pristup novih investitora otvorenom AIFu, ukoliko je otvoreni AIF osnovan na određeno vrijeme,
g) najnižoj prvoj uplati investitora u otvoreni AIF.
(8) DUAIF je dužan da obavijesti Komisiju o svakoj izmjeni pravila poslovanja otvorenog AIF-a u propisanom roku.
7. Izvještavanje o poslovanju otvorenog AIF-a
(1) DUAIF je dužan da za svaki otvoreni AIF kojim upravlja, kao i za svaki otvoreni AIF čiji se udjeli u AIF-u stavljaju na tržište, izradi redovan godišnji finansijski izvještaj.
(2) Komisija donosi akt kojim propisuje strukturu i sadržaj, način i rokove objavljivanja redovnog godišnjeg finansijskog izvještaja otvorenog AIF-a, kao i strukturu, sadržinu, način i rokove dostave drugih izvještaja otvorenog AIF-a, koje je DUAIF obavezan da sastavlja za potrebe Komisije.
(1) DUAIF je dužan da redovno izvještava Komisiju o glavnim tržištima na kojima trguje i instrumentima kojima trguje za račun otvorenih AIF-ova.
(2) Izvještaji iz stava 1. ovog člana obavezno sadrže informacije o instrumentima kojima DUAIF trguje, o tržištima na kojima je vlasnik udjela ili gdje aktivno trguje, kao i o glavnim izloženostima i najvažnijim koncentracijama za svaki od otvorenih AIF-ova kojima DUAIF upravlja.
(3) DUAIF koji upravlja otvorenim AIF-om koji koristi finansijsku polugu u značajnoj mjeri, dužan je da na zahtjev Komisije dostavi informacije o ukupnom nivou finansijske poluge koji koristi svaki otvoreni AIF kojim upravlja, razdvojene na finansijsku polugu koja proizlazi od pozajmljivanja novčanih sredstava ili hartija od vrijednosti i na finansijsku polugu ugrađenu u finansijske derivate i mjeru do koje je imovina otvorenog AIFa ponovno korišćena u okviru sporazuma o finansijskoj poluzi.
(1) Na svim mjestima na kojima se nude udjeli u otvorenom AIF-u, obavezno je omogućiti uvid u pravila poslovanja otvorenog AIF-a, ključne informacije i posljednje redovne godišnje finansijske izvještaje.
(2) DUAIF je dužan da za svaki otvoreni AIF kojim upravlja, kao i za svaki od otvorenih AIF-ova čije udjele u otvorenom AIF-u stavlja na tržište, periodično, u zavisnosti od vrste imovine otvorenog AIF-a i učestalosti prodaje i otkupa udjela, a u skladu sa pravilima poslovanja, objavljuje vlasnicima udjela otvorenog AIF-a:
a) procenat imovine otvorenog AIF-a koji podliježe posebnim mjerama koje proizlaze iz njene nelikvidne prirode,
b) nove mjere za upravljanje likvidnošću otvorenog AIF-a,
v) trenutni profil rizičnosti otvorenog AIF-a i sisteme upravljanja rizicima.
(3) DUAIF koji upravlja otvorenim AIF-om ili stavlja na tržište udjele u otvorenom AIF-u koji koristi finansijsku polugu, redovno objavljuje za svaki takav AIF:
a) sve promjene maksimalnog nivoa finansijske poluge koje DUAIF može koristiti za otvoreni AIF, kao i pravo ponovnog korišćenja kolaterala ili sve garancije odobrene u okviru sporazuma o finansijskoj poluzi,
b) ukupan iznos finansijske poluge koji koristi otvoreni AIF.
(4) Na zahtjev investitora DUAIF je dužan da, bez odgađanja, dostavi informacije o limitima koji se primjenjuju kod upravljanja rizicima otvorenog AIF-a, postupcima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta finansijskih instrumenata u koje je uložena imovina otvorenog AIF-a.
8. Ograničenja ulaganja otvorenog AIF-a
(1) Ulaganje imovine otvorenog AIF-a podliježe ograničenjima utvrđenim ovim zakonom, podzakonskim aktima Komisije i pravilima poslovanja otvorenog AIF-a.
(2) Ograničenje ulaganja imovine otvorenog AIF može se prekoračiti kada otvoreni AIF ostvaruje prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz prenosivih hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca koji čine dio njegove imovine i prilikom prodaje imovine otvorenog AIF-a radi isplate većeg broja udjela u otvorenom AIF-u.
(3) Ako je prekoračenje ograničenja iz stava 1. ovog člana posljedica okolnosti na koje DUAIF nije mogao uticati ili ostvarivanja prava upisa iz stava 2. ovog člana, DUAIF je dužan da uskladi ulaganje AIF-a na jedan od sljedećih načina:
a) kako je to direktno predviđeno pravilima poslovanja otvorenog AIF-a,
b) ako to nije utvrđeno pravilima poslovanja, a postoji utvrđena procedura dobijanja saglasnosti i donošenja odluka vlasnika udjela otvorenog AIF-a u takvim slučajevima, tada je dužan da pribavi saglasnost vlasnika udjela na postupanje koje predlaže, vodeći računa o njihovom najboljem interesu,
v) ako to nije moguće u skladu sa t. a) i b) ovog stava, uskladiti ulaganje u roku od šest mjeseci od dana nastanka prekoračenja ulaganja i preduzeti transakcije sa imovinom otvorenog AIF-a na prvom mjestu u svrhu usklađivanja ulaganja imovine otvorenog AIF-a, pri čemu se obavezno uzimaju u obzir interesi vlasnika udjela otvorenog AIF-a, nastojeći pri tome da eventualni gubitak svede na najmanju moguću mjeru.
(4) Ako je prekoračenje ograničenja iz stava 1. ovog člana posljedica transakcije koju je zaključio DUAIF, a kojom se u trenutku zaključenja prekoračilo ograničenje ulaganja ili dodatno povećalo prekoračenje, DUAIF je dužan da uskladi ulaganje otvorenog AIF-a po saznanju za prekoračenje ograničenja.
(5) DUAIF je dužan da otvorenom AIF-u ili vlasnicima udjela otvorenog AIF-a nadoknadi nastalu štetu zbog prekoračenja ulaganja.
(6) Ograničenja ulaganja iz stava 1. ovog člana mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od dana osnivanja otvorenog AIF-a, uz poštovanje načela diverzifikacije rizika i zaštite interesa vlasnika udjela.
(1) Imovina otvorenog AIF-a može se sastojati od imovine definisane u članu 136. ovog zakona, kao i od:
a) udjela u društvima sa ograničenom odgovornošću ili u drugim privrednim društvima,
b) potraživanja po datim zajmovima, v) nepokretnosti,
g) robe,
d) instrumenata sličnih vlasničkim instrumentima u koje može ulagati otvoreni AIF privatnog kapitala, u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima Komisije,
đ) neuvrštenih hartija od vrijednosti,
e) emisionih jedinica (kvota),
ž) druge imovine, ako je to izričito predviđeno pravilima poslovanja AIF-a.
(2) Prilikom ulaganja imovine otvorenog AIF-a DUAIF je dužan da se pridržava sljedećih uslova:
a) ukupna vrijednost ulaganja u prenosive hartije od vrijednosti, udjele ili instrumente tržišta novca čiji je emitent jedno lice i vrijednosti depozita kod tog lica i izloženosti koje proizlaze iz transakcija sa finansijskim derivatima kojima se trguje na OTC tržištu zaključenih sa tim licem ne može da pređe 40% vrijednosti imovine otvorenog AIF-a, pri čemu se povezana lica smatraju jednim emitentom,
b) ograničenje iz tačke a) ovog stava ne primjenjuje se na prenosive hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta novca čiji je emitent, ili za koje garantuje Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, ili jedinica lokalne samouprave Republike Srpske, država članica ili jedinica lokalne uprave države članice, država koja nije članica Evropske unije, ili međunarodna javna organizacija čije su članice jedna ili više država članica,
v) ako se imovina otvorenog AIF-a ulaže u udjele ili akcije investicionih fondova kojima upravlja, direktno ili na osnovu delegiranja, DUAIF ili neko drugo društvo sa kojim je taj DUAIF povezan zajedničkom upravom ili kontrolom, ili bitnim direktnim ili indirektnim međusobnim vlasničkim učešćem, takav DUAIF ili drugo društvo ne može naplaćivati ulaznu ili izlaznu naknadu kod ulaganja otvorenog AIF-a u udjele ili akcije tih drugih investicionih fondova,
g) ako se značajan dio imovine otvorenog AIF-a ulaže u udjele ili akcije drugih investicionih fondova, u pravilima poslovanja AIF-a, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koju je moguće zaračunati iz imovine samog otvorenog AIF-a, obavezno je da se jasno navede i maksimalna naknada za upravljanje koju je moguće zaračunati iz imovine drugih investicionih fondova u koje se namjerava ulagati, a u godišnjim izvještajima otvorenog AIF-a obavezno je da se naznači maksimalni procenat naknade za upravljanje koja je obračunata iz imovine otvorenog AIFa i iz imovine drugog investicionog fonda u koji je taj otvoreni AIF uložio,
d) ukupna vrijednost ulaganja u instrumente slične vlasničkim instrumentima iz stava 1. tačka d) ovog člana ne može da pređe 20% vrijednosti imovine otvorenog AIF-a,
đ) ukupna vrijednost ulaganja u nepokretnosti fonda opšte prirode ne može da pređe 40%, pri čemu se povezana lica smatraju jednim emitentom.
(3) Ograničenje iz stava 2. tačka a) ovog člana ne primjenjuje se na AIF-e privatnog kapitala i AIF-e preduzetničkog kapitala.
(1) Otvorenom AIF-u je dozvoljeno da stiče nepokretnosti u Bosni i Hercegovini i u državama članicama EU, OECD i CEFTA, i to:
a) stambene ili poslovne zgrade,
b) građevinsko zemljište na kojem se grade građevine iz tačke a) ovog stava, ako se prema objektivnim kriterijumima može računati na završetak izgradnje u primjerenom roku, ne dužem od dvije godine,
v) neizgrađeno građevinsko zemljište na kojem je prema važećim propisima dozvoljena gradnja stambenih ili poslovnih zgrada,
g) poljoprivredno zemljište,
d) druge nepokretnosti koje su izričito predviđene pravilima poslovanja otvorenog AIF-a.
(2) Otvoreni AIF može da stekne nepokretnosti iz stava 1. ovog člana:
a) ako se nalaze na geografskim područjima naznačenim u pravilima poslovanja otvorenog AIF-a,
b) za koje je DUAIF od eksternog procjenjivača primio izvještaj koji sadrži procjenu vrijednosti nepokretnosti, u roku od 15 dana od dana izrade tog izvještaja, a koji sadrži eventualnu opterećenost hipotekama i izjavu da bi nepokretnost na zahtjev DUAIF-a mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti,
v) koje su stečene ili čije sticanje je ugovoreno u roku od šest mjeseci od dana primanja izvještaja iz tačke b) ovog stava i po cijeni ne većoj od 105% procijenjene vrijednosti, ukoliko DUAIF-u nisu poznati uslovi koji upućuju da izvještaj iz tačke b) ovog stava više nije relevantan ili
g) koje se mogu steći direktno ili posredstvom jednog ili više društava posebne namjene čiji je vlasnik u cijelosti otvoreni AIF i čija je svrha da ostvaruje prava vlasništva nad nepokretnošću za račun otvorenog AIF-a.
(3) Ako je izričito predviđeno pravilima poslovanja otvorenog AIF-a, ulaganjem u nepokretnosti smatraju se i ulaganja u:
a) udjele ili akcije privrednih društava čiji je predmet poslovanja isključivo ili pretežno sticanje, prodaja, davanje u zakup ili upravljanje nepokretnostima,
b) udjele drugog AIF-a za ulaganje u nepokretnosti,
v) druge prenosive hartije od vrijednosti ili finansijske derivate čija cijena zavisi od nepokretnosti.
9. Vrste alternativnih investicionih fondova sa privatnom ponudom
(1) Vrste AIF-a sa privatnom ponudom su: a) AIF opšte prirode;
b) posebne vrste AIF-a:
1) AIF privatnog kapitala (private equity),
2) AIF preduzetničkog kapitala (venture capital),
3) fond fondova,
4) hedž fond,
5) specijalizovani AIF,
6) AIF za ulaganje u nepokretnosti.
(2) AIF-i iz stava 1. tačka a) i tačka b) podt. 1), 2), 3),
4) i 5) ovog člana osnivaju se kao otvoreni investicioni fondovi, dok se AIF iz stava 1. tačka b) podtačka 6) ovog člana osniva kao zatvoreni AIF.
(3) Komisija donosi akt kojim propisuje osnovne karakteristike AIF-a iz stava 1. ovog člana, dozvoljena ulaganja, ograničenja ulaganja, zaduživanja, kriterijume za procjenu ispunjavanja uslova za profesionalne investitore u AIF.
(1) Imovina AIF-a opšte prirode može se ulagati u imovinu iz člana 136. i člana 210. stav 1. t. b), v) g) i đ) ovog zakona i obaveza je da se izvrši barem šest različitih ulaganja u imovinu.
(2) Tri ulaganja najveće vrijednosti iz stava 1. ovog člana ne mogu da pređu vrijednost od 60% vrijednosti AIF-a.
(3) Uplata profesionalnih investitora u AIF opšte prirode je jednokratna, bez obaveze daljnjih uplata.
(1) Posebne vrste AIF-a utvrđuju se u zavisnosti od vrste pretežnog ulaganja imovine AIF-a.
(2) Pod pretežnim ulaganje podrazumijeva se ulaganje od najmanje 70% neto vrijednosti imovine AIF-a u određenu vrstu imovine.
(1) AIF za ulaganje u nepokretnosti je onaj AIF čija se imovina, u skladu sa pravilima poslovanja, pretežno ulaže u nepokretnosti ili imovinu koja se smatra ulaganjem u nepokretnosti u skladu sa članom 211. st. 1, 2. i 3. ovog zakona.
(2) AIF za ulaganje u nepokretnosti obavezno u svom poslovnom imenu sadrži riječi: ‹za ulaganje u nepokretnost’.
(3) Ograničenja ulaganja AIF-a za ulaganje u nepokretnosti mogu biti prekoračena u prve dvije godine od njegovog osnivanja.
10. Društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima
(1) Društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondom je privredno društvo koje se osniva u formi akcionarskog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Republici Srpskoj, čija je osnovna djelatnost upravljanje alternativnim investicionim fondovima, odnosno upravljanje zajedničkim portfeljom AIF-a i upravljanje rizicima, kao i obavljanje drugih poslova određenih ovim zakonom, te dodatnih poslova koje DUAIF može obavljati uz djelatnost upravljanja.
(2) Pravo na obavljanje djelatnosti DUAIF stiče upisom u registre kod Komisije.
(3) U zavisnosti od ukupne vrijednosti imovine AIFa kojima upravlja DUAIF i kategorije investitora kojima se nude udjeli AIF-a, razlikuju se DUAIF i mali DUAIF.
(4) DUAIF obavezno u svom poslovnom imenu sadrži riječi: ‹društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima’.
(1) Djelatnosti DUAIF-a su:
a) osnovna djelatnost, koja obuhvata upravljanje AIFom;
b) dodatne djelatnosti:
1) upravljanje portfeljom na diskrecionoj i pojedinačnoj osnovi, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti,
2) pružanje savjetodavnih usluga klijentima u vezi sa poslovanjem sa hartijama od vrijednosti (poslovi investicionog savjetovanja), u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.
(2) Upravljanje AIF-om obuhvata: a) osnivanje AIF-a;
b) upravljanje portfeljom AIF-a; v) upravljanje rizicima;
g) administrativne poslove, koji uključuju:
1) vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja,
2) odnose sa investitorima,
3) utvrđivanje vrijednosti imovine fonda i obračun cijene udjela,
4) usklađivanje poslovanja društva sa zakonima i mjerodavnim propisima,
5) objavljivanje i obavještavanje vlasnika udjela,
6) isplata vlasnika udjela iz imovine ili dobiti fonda,
7) isplata udjela u otvorenom investicionom fondu,
8) vođenje registra vlasnika udjela,
9) vođenje arhive u skladu sa odredbama ovog zakona,
10) ostale administrativne poslove koje odobri Komisija;
d) promovisanje AIF-a i prodaja udjela;
đ) aktivnosti u vezi sa imovinom AIF-a (upravljanje objektima, djelatnost upravljanja nekretninama, savjetovanje društava o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnima pitanjima, savjetovanje i usluge vezane za spajanje i kupovinu društava i druge usluge povezane sa upravljanjem AIF-om).
(3) Pored djelatnosti iz stava 1. ovog člana, DUAIF može da obavlja i djelatnosti upravljanja:
a) investicionim fondovima osnovanim u skladu sa odredbama ovog zakona, koji su subjekat nadzora Komisije, i pod uslovom da za to dobije dozvolu Komisije,
b) fondovima osnovanim prema posebnim zakonima, pod uslovom da je od Komisije dobilo dozvolu za upravljanje takvim fondovima.
(4) DUAIF-u koji nema dozvolu za obavljanje osnovne djelatnosti Komisija ne može izdati dozvolu za obavljanje dodatnih djelatnosti iz stava 1. tačka b) i stava 3. ovog člana.
(5) DUAIF ne može da obavlja druge djelatnosti osim djelatnosti navedenih u ovom zakonu.
(6) Djelatnost upravljanja AIF-om može obavljati:
a) DUAIF, koji je od Komisije dobio dozvolu za poslovanje,
b) društvo za upravljanje investicionim fondovima osnovano u skladu sa odredbama ovog zakona, pod uslovom da za to dobije dozvolu Komisije.
(7) DUAIF je dužan da, prilikom obavljanja djelatnosti iz stava 1. tačka b) ovog člana, pored odredaba ovog zakona, primjenjuje i odredbe zakona kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti i podzakonskih propisa koji se odnose na visinu kapitala, organizacione zahtjeve, uslove poslovanja i zaštitu klijenata, postupanje po nalogu i izvršavanje naloga nadležnih organa, pravila poslovnog ponašanja prema klijentima prilikom obavljanja poslova sa hartijama od vrijednosti, kao i nadzor nad obavljanjem poslova sa hartijama od vrijednosti.
(8) DUAIF može da upravlja jednim ili više AIFova.
DUAIF koji obavlja dodatne djelatnosti iz člana 217. stav 1. tačka b) ovog zakona, ne može ulagati dio ili cijelu imovinu portfelja kojim upravlja u investicione fondove kojim upravlja, osim ukoliko za to ne dobije prethodnu saglasnost vlasnika udjela.
12. Osnovni kapital i adekvatnost kapitala DUAIF-a
(1) Najniži iznos osnovnog kapitala DUAIF-a je 250.000 KM, a malog DUAIF-a je 100.000 KM.
(2) U slučaju da ukupna neto vrijednost imovine fondova kojima upravlja pređe iznos od 450.000.000 KM, DUAIF je dužan da obezbijedi dodatni kapital u iznosu od 0,02% iznosa za koji neto vrijednost imovine fondova kojima upravlja prelazi navedeni granični iznos, ali tako da ukupan iznos osnovnog kapitala i dodatnog kapitala ne prelazi iznos od 15.000.000 KM.
(3) Komisija može, na zahtjev DUAIF-a, posebnim rješenjem da oslobodi DUAIF od obaveze da obezbijedi do 50% dodatnog iznosa kapitala iz stava 2. ovog člana, pod uslovom da DUAIF ima bankarsku garanciju u jednakom iznosu, koju je izdala banka sa sjedištem u Republici Srpskoj, odnosno koja posluje u Republici Srpskoj u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje banaka.
(4) Da bi se pokrili mogući rizici od profesionalne odgovornosti koji proizlaze iz djelatnosti DUAIF-a, DUAIF je dužan da:
a) obezbijedi dodatni kapital koji je dovoljan za pokriće mogućih gubitaka od rizika neispunjavanja obaveza i nepostupanja pažnjom dobrog stručnjaka ili
b) ima osiguranje od profesionalne odgovornosti koje je dovoljno za pokriće navedenih rizika.
(5) Kapital DUAIF-a, uključujući dodatni iznos kapitala iz stava 4. tačka a) ovog člana, obavezno se ulaže u likvidnu imovinu ili imovinu koja se lako može pretvoriti u novac u kratkom roku i ne može biti namijenjen spekulativnom trgovanju.
(6) Smatra se da je kapital uložen u likvidnu imovinu ako se drži u oročenim ili neoročenim novčanim depozitima u banci, koji su raspoloživi na prvi poziv, ili ako se drži u kratkoročnim dužničkim hartijama od vrijednosti čiji je emitent Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinice lokalne samouprave Republike Srpske, država članica, ili jedinica lokalne uprave države članice, država koja nije članica Evropske unije, ili međunarodna javna organizacija čije su članice jedna ili više država članica, u skladu sa propisima.
(7) Odredbe st. 1, 2 i 3. ovog člana ne primjenjuju se na DUAIF ako je ono istovremeno i društvo za upravljanje investicionim fondovima.
(8) Komisija donosi akt kojim propisuje način obračuna kapitala, karakteristike osnovnog i dodatnog kapitala za pokriće mogućih rizika i karakteristike stavki koje ih čine, odbitne stavke i ograničenja kapitala, rizike koje dodatni kapital ili osiguranje od profesionalne odgovornosti koje se obavezno pokrivaju, kao i uslove za utvrđivanje njihove dostatnosti i način njihovog tekućeg prilagođavanja, procjene rizika, kao i način izvještavanja o ispunjenju obaveza iz ovog člana.
(1) Malim DUAIF-om smatra se DUAIF koji neposredno ili posredno, preko društva s kojim je povezan kvalifikovanim učešćem ili na drugi način koji ga čini povezanim licem s tim društvom, upravlja AIF-ovima čija ukupna imovina ne prelazi iznos od 5.000.000 KM, uključujući imovinu stečenu korišćenjem finansijske poluge.
(2) Mali DUAIF je dužan da od Komisije dobije dozvolu za rad malog DUAIF-a, pri čemu se na postupak izdavanja dozvole shodno primjenjuju odredbe ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega o izdavanju dozvole za rad DUAIF-a.
(3) Mali DUAIF je dužan da Komisiju obavještava:
a) o glavnim instrumentima s kojima trguje, glavnim izloženostima i značajnim koncentracijama AIF-ova kojima upravlja,
b) bez odgađanja, o činjenici da više ne ispunjava uslove ograničenja iznosa imovine kojom upravlja,
v) o svim drugim okolnostima i činjenicama od značaja za izvršavanje svojih dužnosti, na zahtjev Komisije.
(4) Mali DUAIF ne može da:
a) obavlja dodatne, odnosno druge djelatnosti osim djelatnosti upravljanja AIF-om,
b) upravlja AIF-om osnovanim izvan Republike Srpske.
(5) Mali DUAIF osnovan u formi društva sa ograničenom odgovornošću nije dužan da ima upravni odbor.
(6) Na mali DUAIF ne primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na:
a) dva obavezna izvršna direktora koja društvo zajednički zastupaju u obavljanju poslova osnivanja i upravljanja AIF-om iz člana 27v. stav 1. ovog zakona, odnosno mali DUAIF može imati jednog izvršnog direktora koji vodi poslove i zastupa DUAIF, a koji je dužan da posjeduje zvanje investicionog menadžera, kao i znanje jednog od jezika koji su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, a koje je primjereno za obavljanje dužnosti izvršnog direktora malog DUAIF-a,
b) obavezu izrade i dostave polugodišnjih izvještaja iz glave VII ovog zakona,
v) dodatni iznos kapitala iz člana 219. stav 4. ovog zakona,
(7) Mali DUAIF dužan je da u svom poslovanju i u svim materijalima namijenjenim investitorima jasno istakne da nije u obavezi da primjenjuje sve odredbe ovog zakona, kao i da ukaže na rizike koji postoje za investitore.
(8) Ako mali DUAIF upravlja sa više AIF-ova, za potrebe utvrđivanja iznosa imovine iz stava 1. ovog člana, ukupna imovina svih AIF-ova kojima DUAIF upravlja zbraja se.
(9) Komisija donosi akt kojim propisuje sadržaj zahtjeva za izdavanje dozvole za poslovanje malog DUAIF-a, dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev, kao i sistem interne kontrole za mali DUAIF.
(1) Kada ukupna vrijednost imovine svih AIF-a kojima upravlja mali DUAIF pređe iznos iz člana 220. stav 1. ovog zakona, a mali DUAIF procijeni da taj prelazak nije privremen, dužan je da u roku od 30 dana od dana prekoračenja Komisiji podnese zahtjev za izdavanje dozvole za poslovanje DUAIF-a.
(2) Nezavisno od iznosa propisanog odredbama ovog zakona, mali DUAIF može da podnese Komisiji zahtjev za izdavanje dozvole za poslovanje DUAIF-a.
(1) DUAIF podnosi Komisiji zahtjev za izdavanje dozvole za poslovanje.
(2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za poslovanje, pored dokumentacije iz člana 29. ovog zakona, DUAIF dostavlja Komisiji informacije o strategijama ulaganja, uključujući vrste fondova, politike AIF-a u pogledu korišćenja finansijske poluge, te o profilu rizičnosti i drugim važnim informacijama o AIF-ovima kojima upravlja ili namjerava da upravlja.
(3) DUAIF je dužan trajno da ispunjava uslove pod kojima mu je Komisija izdala dozvolu za poslovanje.
15. DUAIF-i koji upravljaju AIF-ovima koji koriste finansijsku polugu
(1) Informacije prikupljene na osnovu člana 207. ovog zakona Komisija koristi u svrhu utvrđivanja do koje mjere finansijska poluga doprinosi povećanju sistemskog rizika u finansijskom sistemu, rizicima poremećaja na tržištu ili rizicima za dugoročni ekonomski rast.
(2) DUAIF je dužan da dokaže da su ograničenja u vezi sa finansijskom polugom, koja su utvrđena za svaki AIF kojim upravlja, razumna i da on u svakom trenutku poštuje ta ograničenja.
(3) DUAIF koji, za račun AIF-a kojim upravlja, stiče, otuđuje ili drži akcije nelistiranog društva, dužan je da obavijesti Komisiju o procentu koji AIF ima u pravu glasa u nelistiranom društvu svaki put kad takav procenat dosegne, pređe ili padne ispod 10%, 20%, 30%, 50% i 75%.
(4) Komisija donosi akt kojim propisuje obaveze DUAIF-a koji za račun AIF-ova kojima upravlja stiču kontrolu nad nelistiranim društvima ili emitentima, te sadržaj i način obavještavanja o sticanju većinskog učešća u kapitalu i kontrole u nelistiranom društvu.
XII – NADZOR NAD POSLOVANjEM DRUŠTAVA ZA UPRAVLjANjE I INVESTICIONIH FONDOVA
(1) Nadzor nad poslovanjem društava za upravljanje i investicionih fondova vrši Komisija.
(2) Komisija je ovlašćena da vrši neposredni i posredni nadzor nad poslovanjem društava za upravljanje i investicionih fondova, pri čemu je, u slučaju neposrednog nadzora, dužna obavijestiti društvo za upravljanje najmanje tri dana prije početka vršenja nadzora.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, Komisija može odlučiti da se neposredni nadzor vrši bez obavještavanja nadziranog lica, ukoliko procijeni da bi njegovim obavještavanjem bila ugrožena svrha neposrednog nadzora i u tom slučaju se obavještenje o neposrednom nadzoru uručuje nadziranom licu neposredno prije početka nadzora.
(4) Nadzor iz stava 1. vrši ovlašćeno lice Komisije:
a) uvidom i analizom u finansijske i druge izvještaje, poslovnu dokumentaciju, te ostale podatke i evidencije koje je društvo za upravljanje ili drugo lice obavezno voditi ili dostavljati Komisiji, na način i u rokovima u skladu sa odredbama ovog i drugih zakona i propisima Komisije i
b) uzimanjem izjava i izjašnjenja odgovornih lica i zaposlenih u društvu za upravljanje ili drugom licu.
(5) Komisija može ovlastiti društvo za reviziju ili drugo stručno osposobljeno lice za sprovođenje pojedinih naloga u vezi sa nadzorom i u tom slučaju ovlašćena lica imaju jednake nadležnosti i dužnosti kao ovlašćeno lice Komisije.
(6) U cilju vršenja nadzora nad poslovanjem društva za upravljanje i investicionih fondova, Komisija vrši nadzor i nad:
a) licem koje je povezano lice sa društvom za upravljanje,
b) licem koje je povezano lice sa investicionim fondom kojim društvo upravlja,
v) licem na koje je društvo za upravljanje prenijelo dio svojih poslova i
g) licima koja imaju dozvolu za trgovanje akcijama ili udjelima investicionih fondova određenih u članu 186. ovog zakona.
(7) Ukoliko je za nadzor nad licima iz stava 6. ovog člana nadležan drugi organ, Komisija u saradnji sa tim organom vrši analizu finansijskih izvještaja i poslovne dokumentacije.
(8) Nadzirana lica dužna su da ovlašćenim licima Komisije:
a) omoguće pristup u poslovne prostorije, te obezbijede odgovarajuće prostorije i radnike,
b) daju na uvid i dostave traženu dokumentaciju i isprave, u bilo kom obliku, ili da im izdaju kopije tih dokumenata,
v) omoguće pristup i uvid u elektronska i druga sredstva komunikacije instalirana kod nadziranog lica,
g) daju izjave i izjašnjenja i
d) obezbijede druge uslove potrebne za vršenje nadzora.
(9) Za obavljanje nadzora iz ovog člana, društvo za upravljanje i investicioni fond plaćaju Komisiji naknadu za nadzor, čiju visinu, način obračuna i plaćanja propisuje Komisija svojom tarifom.
(10) Komisija donosi akt kojim propisuje postupak nadzora u skladu sa ovim zakonom.
U nadzoru nad poslovanjem društava za upravljanje, Komisija donosi rješenje kojim društvu za upravljanje može izreći sljedeće nadzorne mjere:
a) preporuke i upozorenja,
b) naložiti otklanjenje nezakonitosti i nepravilnosti,
v) odrediti dodatne mjere,
g) izreći opomenu,
d) izreći javnu opomenu,
đ) privremeno zabraniti obavljanje poslova i
e) oduzeti dozvolu za poslovanje.
(1) Društvo za upravljanje dužno je redovno izvještavati Komisiju o:
a) promjenama podataka o društvu za upravljanje koji se upisuju u sudski registar,
b) sjednicama i odlukama upravnog odbora društva za upravljanje,
v) sazivanju skupštine društva i svim odlukama usvojenim na sjednici skupštine,
g) razrješenju i imenovanju izvršnih direktora i članova upravnog odbora,
d) sticanju, odnosno prodaji akcija i članskih udjela u pravnim licima od strane društva za upravljanje, članova organa i zaposlenih u društvu, te od strane članova nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda, kao i o drugim promjenama s obzirom na ta ulaganja,
đ) prenosu obavljanja pojedinih poslova i
e) drugim činjenicama i okolnostima koje se odnose na društvo za upravljanje.
(2) Upravni odbor društva za upravljanje bez odgađanja obavještava Komisiju i o sljedećim događajima:
a) ugroženoj likvidnosti ili adekvatnosti kapitala društva za upravljanje,
b) nastupanju razloga za prestanak važenja ili oduzimanje dozvole za poslovanje,
v) obimnijem obnavljanju informacionog sistema društva za upravljanje i
g) poslovnim rezultatima i drugim događajima koji mogu značajno uticati na poslovanje društva za upravljanje.
(3) Društvo za upravljanje izvještava Komisiju u vezi sa vrstom i sadržajem ulaganja i poslovnim rezultatima i drugim podacima o poslovanju svakog investicionog fonda kojim upravlja, na način i u rokovima koji propiše Komisija.
(4) Društvo za upravljanje obavještava Komisiju u vezi sa svakim otvorenim investicionim fondom kojim upravlja i o:
a) vrijednosti udjela i
b) broju udjela u opticaju.
(5) Društvo za upravljanje izvještava Komisiju u vezi sa svakim zatvorenim investicionim fondom kojim upravlja i o:
a) promjeni podataka koji se upisuju u sudski registar,
b) sazivanju skupštine i svim odlukama usvojenim na sjednici skupštine,
v) sjednicama i odlukama nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda i
g) smanjenju osnovnog kapitala zatvorenog investicionog fonda.
(6) Komisija donosi akt kojim propisuje sadržaj, način i rokove izvještavanja i objavljivanja izvještaja iz ovog člana.
(1) Ako u vršenju nadzora nad poslovanjem društava za upravljanje i investicionih fondova utvrdi neefikasnost ili nedosljednost u poslovanju, a koje nema značaj kršenja propisa, Komisija društvu za upravljanje izdaje preporuku za poboljšanje poslovanja.
(2) Ako u vršenju nadzora nad poslovanjem društava za upravljanje i investicionih fondova utvrdi kršenje propisa, koje po svom značaju i obimu nema značajne štetne posljedice, Komisija društvu za upravljanje izriče upozorenje u kojem mu ukazuje na kršenje propisa i propisuje rok za njihovo dobrovoljno otklanjanje.
(1) Komisija rješenjem nalaže društvu za upravljanje da otkloni nezakonitosti i nepravilnosti utvrđene u postupku nadzora ako:
a) ne postupi u skladu sa upozorenjem iz člana 227. stav 2. ovog zakona i
b) nad poslovanjem društava za upravljanje i investicionih fondova utvrdi kršenje propisa koje po svom značaju i obimu ima značajne štetne posljedice.
(2) Rješenjem kojim se nalaže otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti Komisija određuje rok za njihovo otklanjanje i dostavljanje izvještaja Komisiji o preduzetim mjerama sa odgovarajućim dokazima da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(3) Pored izvještaja o preduzetim mjerama iz stava 2. ovog člana, Komisija može naložiti društvu za upravljanje i dostavljanje izvještaja revizora o otklanjanju utvrđenih nedostataka i nepravilnosti.
Komisija može da odredi dodatnu mjeru kojom se nalaže nadležnom organu društva za upravljanje da razriješi člana upravnog odbora, odnosno izvršnog direktora društva za upravljanje i imenuje druga lica ako društvo za upravljanje:
a) nije postupilo u skladu sa rješenjem o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti ili
b) učestalo krši dužnosti blagovremenog i pravilnog izvještavanja ili obavještavanja Komisije ili ako na drugi način ometa vršenje nadzora.
(1) Komisija određuje društvu za upravljanje dodatne mjere za sprovođenje pravila bonitetnog poslovanja ako društvo za upravljanje:
a) nije uspostavilo pouzdan sistem upravljanja rizicima,
b) ne zadovoljava minimalne uslove kapitala iz člana 22. ovog zakona,
v) pri svom poslovanju prekoračuje ograničenja ulaganja, dozvoljene izloženosti ili druga ograničenja utvrđena ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega i
g) ne postupa u skladu sa rješenjem o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti.
(2) Komisija može za sprovođenje bonitetnog poslovanja odrediti sljedeće dodatne mjere:
a) naložiti upravnom odboru društva za upravljanje da usvoji plan mjera za obezbjeđenje minimalnog kapitala društva za upravljanje iz člana 22. ovog zakona;
b) naložiti upravnom odboru društva za upravljanje da sazove skupštinu društva za upravljanje, te predložiti usvajanje odgovarajućih odluka:
1) odluku o povećanju osnovnog kapitala društva za upravljanje novim ulozima,
2) odluku o povećanju osnovnog kapitala društva za upravljanje iz sredstava društva,
3) odluku o pokriću gubitka;
v) naložiti upravnom odboru društva za upravljanje da razriješi izvršnog direktora, odnosno izvršne direktore i imenuje druga lica;
g) zabraniti društvu za upravljanje:
1) obavljanje pojedinih poslova i aktivnosti u vezi sa poslovima upravljanja investicionim fondovima,
2) zaključivanje poslova sa pojedinim akcionarima, izvršnim direktorima, članovima upravnog odbora i društvima koji su sa društvom za upravljanje u odnosu bliske povezanosti;
d) naložiti upravnom odboru društva za upravljanje da usvoji i sprovede mjere za poboljšanje sistema upravljanja rizicima;
đ) naložiti društvu za upravljanje da u daljem poslovanju smanji rizike značajne za njegovo poslovanje i
e) naložiti društvu za upravljanje druge mjere, potrebne za sprovođenje pravila bonitetnog poslovanja.
(3) Na dodatne mjere za sprovođenje pravila o upravljanju rizicima shodno se primjenjuju odredbe člana 228. ovog zakona.
(1) Komisija društvu za upravljanje može izreći opomenu ako u određenom roku ne otkloni nezakonitosti i nepravilnosti u skladu sa nalogom Komisije iz člana 228. stav 2. ovog zakona.
(2) Komisija društvu za upravljanje može izreći javnu opomenu ako u određenom roku ne postupi u skladu sa nalogom Komisije iz člana 228a. ovog zakona, a nisu nastupile štetne posljedice.
(1) Komisija može rješenjem društvu za upravljanje privremeno zabraniti obavljanje poslova upravljanja investicionim fondovima u periodu od najmanje tri mjeseca, a najduže do godinu dana, ako društvo za upravljanje:
a) nije organizovalo poslovanje ili ne vodi redovno svoje poslovne knjige ili poslovne knjige investicionih fondova kojim upravlja, te druge administrativne i poslovne evidencije na način koji omogućava da se u svako doba može provjeriti da li društvo za upravljanje posluje u skladu sa pravilima o upravljanju rizicima, odnosno da li društvo za upravljanje poslove upravljanja investicionim fondovima obavlja u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima,
b) nije postupilo u skladu sa nalogom za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti ili po nalogu za sprovođenje dodatnih mjera,
v) sprečava vršenje nadzora nad njegovim poslovanjem,
g) krši pravila o ulaganjima investicionog fonda kojim upravlja, odnosno pravila upravljanja imovinom investicionog fonda, zbog čega je investicionom fondu nastala ili bi mogla nastati veća šteta,
d) krši odredbe o obavještavanju javnosti i investitora zbog čega je akcionarima zatvorenih investicionih fondova i vlasnicima udjela otvorenih investicionih fondova nastala ili je mogla nastati veća šteta,
đ) prenese na drugo lice obavljanje pojedinih poslova u vezi sa upravljanjem investicionim fondom u suprotnosti sa članom 24. ovog zakona.
(2) Komisija može u slučaju iz stava 1. t. b) do đ) ovog člana privremeno zabraniti obavljanje poslova upravljanja samo određenim investicionim fondovima, ako povrede proizlaze iz upravljanja tim investicionim fondovima.
(3) Rješenje kojim se privremeno zabranjuje obavljanje poslova upravljanja investicionim fondovima dostavlja se i depozitaru.
(4) Od prijema rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova upravljanja investicionim fondovima do prestanka zabrane, depozitar je obavezan obavljati one poslove upravljanja investicionim fondovima koje nije moguće odložiti.
(5) Poslovima upravljanja investicionim fondovima koje nije moguće odložiti u smislu stava 4. ovog člana smatraju se:
a) poslovi zbog kojih bi, ako ih depozitar ne obavi, na imovini fonda nastala šteta i
b) administrativni poslovi povezani sa poslovanjem fonda iz člana 23. stav 2. tačka v) ovog zakona.
(6) Od prijema rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova upravljanja investicionim fondovima depozitar je obavezan, u ime i za račun otvorenog fonda, obustaviti plaćanje i otkup udjela otvorenog fonda, pri čemu, u vezi sa obavještavanjem investitora i izvještavanjem Komisije, shodno primjenjuje pravilnik Komisije iz člana 167. ovog zakona.
(7) Od prijema rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova upravljanja investicionim fondovima do prestanka zabrane depozitar ima pravo na proviziju i ostale naknade koje u skladu sa pravilima upravljanja, odnosno statutom investicionog fonda pripadaju društvu za upravljanje.
(8) Od donošenja rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova upravljanja investicionim fondovima do prestanka te zabrane Komisija na svojoj internet stranici objavljuje dispozitiv rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova upravljanja investicionim fondovima.
(1) Komisija oduzima društvu za upravljanje dozvolu za poslovanje ako:
a) je dozvola dobijena na osnovu neistinitih i netačnih podataka,
b) društvo za upravljanje prestane da ispunjava uslove propisane za dobijanje dozvole za poslovanje,
v) je pravosnažnom sudskom odlukom zabranjeno obavljanje djelatnosti,
g) društvo za upravljanje sprečava sprovođenje nadzora nad njegovim poslovanjem,
d) krši dužnost zaštite tajnosti podataka ili zabranu korišćenja povlašćenih informacija,
đ) krši zabranu trgovanja na osnovu povlašćenih informacija ili zabranu tržišne manipulacije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti,
e) društvo za upravljanje nije, u određenom roku, izvršilo nalog o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti,
ž) društvo za upravljanje, u određenom roku, nije sprovelo dodatne mjere i
z) društvo za upravljanje ne postupa po rješenju o privremenoj zabrani obavljanja poslova.
(2) Pored slučajeva navedenih u stavu 1. ovog člana, Komisija može oduzeti dozvolu društvu za upravljanje ako društvo, i nakon rješenja Komisije o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti ili rješenja o preduzimanju dodatnih ili drugih mjera, i dalje:
a) ne ispunjava uslove u odnosu na adekvatnost kapitala, odnosno druge uslove za poslovanje u skladu sa pravilima o upravljanju rizicima,
b) je Komisija odredila dodatnu mjeru iz člana 228a. ovog zakona, a nadležni organ društva za upravljanje u roku određenom za ispunjenje dodatne mjere nije razriješio člana upravnog odbora, odnosno izvršnog direktora i imenovao novog, odnosno ako ni novoimenovani članovi upravnog odbora u roku od dva mjeseca od imenovanja nisu završili otklanjanje nepravilnosti koje su bile razlog za dodatne mjere iz člana 228a. ovog zakona,
v) krši odredbe o privremenoj zabrani obavljanja poslova iz člana 228g. ovog zakona,
g) postoje razlozi za oduzimanje dozvole za sticanje kvalifikovanog učešća licu koje je direktno ili indirektno kontrolno lice društva za upravljanje u smislu zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava,
d) krši pravila o ulaganjima, odnosno o upravljanju imovinom investicionog fonda zbog čega je investicionom fondu nastala ili je mogla nastati veća šteta,
đ) učestalo krši pravila o ulaganjima, odnosno o upravljanju imovinom investicionog fonda i
e) ne ispunjava tehničke, organizacione, kadrovske ili druge uslove za obavljanje poslova upravljanja investicionim fondovima.
(3) Komisija može u slučaju iz stava 1. t. a) i g) i stava 2. t. d) do e) ovog člana oduzeti dozvolu društvu za upravljanje za obavljanje poslova upravljanja samo određenih vrsta investicionih fondova, ako kršenja proizlaze iz upravljanja tim vrstama fondova.
(4) Dispozitiv rješenja o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova upravljanja investicionim fondovima Komisija objavljuje na svojoj internet stranici.
(1) Komisija može odlučiti da se doneseno rješenje o oduzimanju dozvole neće izvršiti pod uslovom da društvo za upravljanje u periodu koji odredi Komisija, a koji ne može biti kraći od jedne ni duži od pet godina od dana donošenja rješenja o oduzimanju dozvole, ne počini neku radnju zbog koje bi mu bilo moguće oduzeti dozvolu ili izreći javnu opomenu.
(2) Pored uslova iz stava 1. ovog člana, Komisija može odrediti i da se doneseno rješenje o oduzimanju dozvole neće izvršiti ako društvo za upravljanje u određenom roku otkloni nepravilnosti zbog kojih je bila izrečena mjera oduzimanja dozvole, odnosno ako društvo za upravljanje investicionom fondu nadoknadi štetu iz člana 228d. stav 2. tačka d) ovog zakona.
(3) U slučaju da utvrdi da je društvo za upravljanje u periodu iz stava 1. ovog člana počinilo neku radnju zbog koje bi mu bilo moguće oduzeti dozvolu ili izreći javnu opomenu ili nije ispunilo dodatne uslove iz stava 2. ovog člana, Komisija će opozvati svoje rješenje da se oduzimanje dozvole ne izvrši i dozvola će se oduzeti.
Odredbe poglavlja XII ovog zakona shodno se primjenjuju i na nadzor nad depozitarima investicionih fondova.
1.1. Neovlašćeno osnivanje i upravljanje investicionim fondovima
(1) Ko se neovlašćeno bavi osnivanjem i upravljanjem investicionim fondovima kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana počinilac pribavio znatnu imovinsku korist, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
1.2. Neovlašćena ponuda investicionih fondova
(1) Ko se neovlašćeno bavi ponudom investicionih fondova trećim licima na teritoriji Republike Srpske kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana počinilac pribavio znatnu imovinsku korist, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
1.3. Neovlašćena prodaja udjela ili akcija investicionih fondova
(1) Ko se neovlašćeno bavi poslovima zastupanja u prodaji udjela ili akcija investicionih fondova trećim licima na teritoriji Republike Srpske kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana počinilac pribavio znatnu imovinsku korist, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
2.1. Prekršaji društva za upravljanje
(1) Novčanom kaznom u iznosu 10.000 KM do 50.000 KM kazniće se za prekršaj društvo za upravljanje odnosno DUAIF i mali DUAIF ako:
a) vrši statusne promjene, a da za to nije dobilo dozvolu Komisije (član 18. stav 3),
b) stekne udio ili druga prava u društvu lica ili drugom pravnom licu na osnovu kojih bi neograničeno odgovaralo za obaveze tog pravnog lica (član 20. stav 3),
v) počne obavljati djelatnosti u vezi sa upravljanjem investicionim fondovima bez dozvole ili prije dobijanja dozvole Komisije (čl. 28. i 29),
g) ne poštuje proceduru i dužnosti koje se odnose na poslovanje (član 30),
d) ne obavijesti Komisiju o otvaranju poslovnice u državi članici (član 33. stav 1),
đ) ne obavijesti Komisiju o neposrednom obavljanju poslova u državi članici (član 34. stav 1),
e) bez dozvole Komisije počne putem poslovnice obavljati poslove izvan država članica (član 36. st. 1. i 2),
ž) obavlja zabranjene djelatnosti i poslove (član 47. stav 2),
z) za račun investicionog fonda zaključuje poslove kupovine i prodaje, odnosno druge poslove suprotno propisanim odredbama (član 47a. stav 1),
i) obračunava troškove naknade u vezi sa osnivanjem zatvorenog investicionog fonda koji nisu propisani (član 65),
j) iz imovine zatvorenog investicionog fonda plaća troškove koji nisu propisani (član 66. stav 1),
k) pokazatelj ukupnih troškova fonda prelazi propisane vrijednosti (član 68),
l) ulaže u imovinu izvan određenih okvira (član 78),
lj) ne poštuje ograničenja ulaganja (član 79), a ne radi se o slučaju iz čl. 81. i 84. ovog zakona,
m) ne uskladi prekoračenja ulaganja određena članom 79. u propisanom roku (čl. 82, 83. i 84),
n) naplaćuje naknade suprotno propisanim odredbama (član 94),
nj) naplaćuje naknade vlasnicima udjela u otvorenom investicionom fondu suprotno propisanim odredbama (član 95),
o) ukupni iznos svih troškova prelazi određene okvire (član 98),
p) ulaže u imovinu izvan određenih okvira (član 100),
r) ne poštuje određena ograničenja ulaganja (član 101),
s) nudi akcije ili udjele u investicionom fondu prije nego što Komisija odobri prospekt fonda (član 105),
t) počne sa promotivnim aktivnostima bez odobrenja Komisije (član 115),
ć) pri davanju promotivnih informacija o investicionim fondovima sa javnom ponudom i društvima koja njima upravljaju postupi suprotno propisanim odredbama (član 118),
u) izvještaj o rezultatima poslovanja investicionog fonda sa javnom ponudom sačini suprotno propisanim odredbama (član 119),
f) sadržaj, rokovi, izdavanje i promjena promotivnih informacija o investicionim fondovima sa javnom ponudom nisu usklađeni sa propisima Komisije (član 120),
h) nudi udjele licima koja nisu profesionalni investitori (član 127. stav 2),
c) naplati naknadu investitoru suprotno propisanim odredbama (član 132),
č) ulaže u imovinu izvan određenih okvira (član 136),
dž) ne poštuje propisana ograničenja ulaganja (član 137), a ne radi se o slučaju iz člana 138. ovog zakona,
š) ne podnese prospekt na odobrenje (član 142),
aa) ne podnese izmjene prospekta na odobrenje (član 143),
ab) ne ispunjava utvrđivanje vrijednosti imovine na propisani način i u propisanim rokovima (član 150),
av) vrši otkup udjela suprotno propisanim odredbama (član 159),
ag) osim ulazne i izlazne naknade naplati i druge naknade (član 162),
ad) ulaznu i izlaznu naknadu naplati suprotno propisanim odredbama (član 163),
ađ) postupi suprotno odredbama kojima se regulišu privremeno i djelimično obustavljanje otkupa i prodaje udjela (član 165),
ae) za vrijeme trajanja obustavljanja prodaje i otkupa udjela ne postupa na propisani način (član 166),
až) ne ispunjava obaveze obavještavanja i izvještavanja prema akcionarima i vlasnicima udjela investicionih fondova (član 169),
az) ne objavljuje neto vrijednost imovine po akciji i cijenu akcije i udjela u fondovima sa javnom ponudom na propisani način (član 170),
ai) ne obavijesti vlasnika udjela o cijeni na njegov zahtjev (član 171. stav 2),
aj) ne dostavi izvještaje akcionarima i investitorima (član 172),
ak) ne dostavi dodatne informacije u skladu sa propisanim odredbama (član 173),
al) ne dostavi izvještaje u skladu sa propisanim odredbama (član 174),
alj) izvještaji ne sadrže podatke u skladu sa propisanim odredbama (član 175),
am) ne informiše akcionare fonda i depozitara u skladu sa propisanim odredbama (član 180),
an) prodaje akcije ili udjele u investicionim fondovima sa privatnom ponudom suprotno propisanim odredbama (član 192),
anj) izvještaj o rezultatima poslovanja otvorenog AIF-a ne sadrži podatke u skladu sa propisanim odredbama (član 208),
ao) ne poštuje ograničenja ulaganja (čl. 209. i 210),
ap) ulaže u nepokretnosti suprotno odredbama zakona (član 211),
ar) počne obavljati djelatnost bez dozvole Komisije (član 216. stav 2),
as) uloži dio ili cijelu imovinu portfelja kojim upravlja u fondove kojim upravlja bez prethodne saglasnosti vlasnika udjela (član 218),
at) ne obezbijedi dodatni kapital za pokriće rizika od profesionalne odgovornosti (član 219. stav 4)
ać) ne poštuje utvrđena ograničenja za mali DUAIF (član 220. stav 4),
au) u slučaju prelaska praga vrijednosti imovine kojom upravlja, Komisiji ne podnese zahtjev za izdavanje dozvole za poslovanje DUAIF-a (član 221),
af) ne obavijesti Komisiju o sticanju ili otuđenju akcija nelistiranog društva za upravljanje (član 224)
ah) ne podnosi izvještaje i ne obavještava Komisiju u skladu sa propisanim odredbama (član 226) i
ac) ne informiše akcionare u skladu sa propisanim odredbama (član 243d).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM.
(1) Novčanom kaznom u iznosu 5.000 KM do 25.000 KM kazniće se za prekršaj društvo za upravljanje ako:
a) ne obavještava Komisiju o licima koja posjeduju kvalifikovano učešće (član 22b. stav 5),
b) poslove iz člana 23. prenese na treće lice suprotno propisanim odredbama (član 24),
v) izvršni direktori društva ne postupaju u skladu sa propisanim odredbama (član 27v),
g) ne utvrdi i ne poštuje pravila za ostvarivanje prava glasa po hartijama od vrijednosti iz portfelja fonda (član 31b),
d) ne sprovodi postupke o rješavanju prigovora investitora i ne učini dostupnim javnosti i nadzornim organima investicionog fonda informacije o rješavanju prigovora (član 31v),
đ) prenos upravljanja investicionog fonda ne vrši u skladu sa propisanim odredbama (član 45),
e) ne organizuje efikasan sistem upravljanja likvidnošću u skladu sa propisanim odredbama (član 159a),
ž) ne plati Komisiji naknadu za nadzor (član 224. stav 9).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 2.500 KM.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekršaj društvo za upravljanje ako ne obavijesti depozitara o licima povezanim s društvom (član 47a. stav 3).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 2.500 KM.
Novčanom kaznom u iznosu 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekršaj:
a) član upravnog odbora društva ako ne obavještava Komisiju (član 27b. stav 3),
b) izvršni direktor društva za upravljanje ako ne obavještava Komisiju i upravni odbor društva za upravljanje (član 27e. stav 2).
2.2. Prekršaji banke depozitara
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 25.000 KM kazniće se za prekršaj banka depozitar ako:
a) ne postupa sa imovinom investicionih fondova u skladu sa propisanim odredbama (član 51),
b) ne obavlja poslove u skladu sa propisanim odredbama (član 53. stav 1),
v) ne obavijesti Komisiju o prestanku obavljanja poslova (član 57),
g) ne obavijesti Komisiji u skladu sa propisanim odredbama (član 58),
d) u slučaju raskida ugovora ne postupi u skladu sa propisanim odredbama (član 59).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 2.500 KM.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekršaj banka depozitar ako društvo za upravljanje ne obavijesti o licima povezanim s depozitarom (član 47a. stav 2).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 2.500 KM.
2.3. Prekršaji pravnih lica koji prodaju akcije ili udjele u investicionim fondovima sa javnom ponudom
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravno lice koje je u ime društva za upravljanje ovlašćeno da vrši prodaju akcija ili udjela sa javnom ponudom ako ne postupa u skladu sa članom 189. ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 2.500,00 KM.
2.4. Prekršaj revizora
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj revizor investicionog fonda ako ne obavlja reviziju poslovanja u skladu sa članom 151. stav 3. ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 2.500,00 KM.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekršaj nezavisni revizor društva za upravljanje, odnosno investicionog fonda ako ne obavještava Komisiju (član 31a. st. 1. do 4).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 2.500 KM.
2.5. Prekršaj člana Nadzornog odbora zatvorenog investicionog fonda
Novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 do 5.000,00 KM kazniće se za prekršaj član nadzornog odbora ako ne preduzme radnje u skladu sa članom 74. ovog zakona.
2.6. Prekršaji lica koja su stekla kvalifikovano učešće
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj pravno ili fizičko lice koje je steklo kvalifikovano učešće u društvu za upravljanje ako:
a) u roku koji je odredila Komisija ne proda akcije, odnosno udjele društva za upravljanje za koje Komisija nije dala dozvolu za sticanje (član 22a. stav 7),
b) u roku koji je odredila Komisija ne proda akcije, odnosno udjele društva za upravljanje za koje Komisija oduzela dozvolu za sticanje (član 22b. stav 8).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice, odnosno u iznosu od 500 KM do 2.500 KM fizičko lice, ako u utvrđenom roku Komisiji ne dostavi obavijest iz člana 22a. stav 5. ovog zakona.
2.7. Zastarjelost
(1) Prekršajni postupak za prekršaje predviđene ovim zakonom ne može se pokrenuti ni voditi ako je od dana kada je prekršaj počinjen protekao rok od tri godine.
(2) Zastarjelost se prekida svakom radnjom nadležnog organa za postupak, preduzetom radi gonjenja učinioca prekršaja.
(3) Svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče, ali bez obzira na prekide, zastarjelost u svakom slučaju nastaje kada protekne šest godina od dana kada je prekršaj izvršen.
(4) Prekršaji iz čl. 232. do 237. ovog zakona su finansijski prekršaji.
Društvu za upravljanje koje je počinilo prekršaj iz člana 232. ovog zakona može se u prekršajnom postupku izreći mjera bezbjednosti zabrane obavljanja djelatnosti osnivanja i upravljanja investicionim fondovima u trajanju do šest mjeseci.
Odgovornom licu društva za upravljanje koje je počinilo prekršaj iz člana 232. ovog zakona može se u prekršajnom postupku izreći mjera zabrane obavljanja poslova odgovornog lica društva za upravljanje investicionim fondovima u trajanju do šest mjeseci.
Banci depozitaru koja je počinila prekršaj iz člana 233. ovog zakona može se u prekršajnom postupku izreći mjera zabrane obavljanja poslova banke depozitara za investicione fondove u trajanju do šest mjeseci.
XIV – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(1) Preduzeća osnovana do dana stupanja na snagu ovog zakona, koja u nazivu djelatnosti ili u firmi imaju riječ: “fond”, izvedenice riječi: “fond” ili druge riječi utvrđene članom 21. ovog zakona ili potpadaju pod pojam investicionog fonda prema značenju pojma iz člana 3. ovog zakona, dužna su da usklade svoje organizovanje, akte i poslovanje s odredbama ovog zakona koje se odnose na oblik, organizaciju, visinu osnovnog kapitala i djelatnosti, te način zastupanja i upravljanja investicionim fondovima.
(2) Preduzeća iz stava 1. ovog člana dužna su Komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za nastavak poslovanja, i to najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ili u istom roku prijaviti brisanje ili promjenu firme ili njenog dijela riječi: “fond”, izvedenice riječi: “fond”, djelatnosti upravljanja investicionim fondovima, odnosno drugih suprotnosti s članom 21. ovog zakona i o tome izvijestiti Komisiju.
Odredbe člana 15. stav 1. tačka b), čl. 33. do 35, čl. 37. do 43, člana 47. stav 1. tačka m) podt. 3) i 5), člana 91. stav 1. tačka e), člana 104. stav 2. tačka b) podtačka 6), člana 112. stav 1. tačka b) podtačka 6), člana 114. tačka b) ovog zakona počeće se primjenjivati od dana prijema Bosne i Hercegovine u članstvo Evropske unije.
(1) Društva za upravljanje dužna su da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
(2) Društvo za upravljanje dužno je da u roku iz stava 1. ovog člana dostavi Komisiji izvještaj o usklađivanju i priloži dokaze o usklađivanju.
(3) Ako društvo za upravljanje postupi suprotno st. 1. i 2. ovog člana, Komisija može da privremeno zabrani obavljanje poslova upravljanja investicionim fondovima, odnosno da oduzme dozvolu za obavljanje poslova upravljanja investicionim fondovima.
Lica koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona dobila saglasnost za obavljanje funkcije člana upravnog odbora ili izvršnog direktora društva za upravljanje smatra se da imaju dozvolu za obavljanje funkcije člana upravnog odbora, odnosno izvršnog direktora u skladu sa ovim zakonom.
(1) Društvo za upravljanje dužno je da u roku od petnaest dana od dana stupanja na snagu ovog zakona dostavi Komisiji obavještenje o licima koja imaju kvalifikovano učešće u društvu i visini njihovih udjela.
(2) Uz obavještenje iz stava 1. ovog člana dostavlja se izvod iz sudskog registra, ako je društvo organizovano kao društvo sa ograničenom odgovornošću, odnosno izvještaj iz knjige akcionara, ako je organizovano kao akcionarsko društvo.
Društva za upravljanje dužna su da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu akta Komisije kojim se uređuju postupak i uslovi za izdavanje dozvole za člana nadzornog odbora fonda dostave Komisiji zahtjev za izdavanje dozvole za vršenje funkcije članova nadzornog odbora zatvorenih investicionih fondova kojim upravljaju sa odgovarajućim dokazima iz kojih se može utvrditi da članovi nadzornog odbora ispunjavaju uslove iz člana 69. st. 4. i 5. ovog zakona.
(1) Društvo za upravljanje koje na dan stupanja na snagu ovog zakona upravlja zatvorenim investicionim fondom, koji je osnovan u skladu sa Zakonom o privatizacionim investicionim fondovima i društvima za upravljanje privatizacionim fondovima (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 24/98, 63/02 i 67/05) i organizovan u zatvoreni investicioni fond u skladu sa Zakonom o investicionim fondovima (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 92/06), dužno je da najkasnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona taj zatvoreni investicioni fond preoblikuje u otvoreni investicioni fond.
(2) Plan aktivnosti usklađivanja ulaganja i izloženosti prema pojedinim licima i plan preoblikovanja zatvorenog investicionog fonda u otvoreni donosi glavna skupština, a društvo za upravljanje i s njim povezana lica nemaju pravo glasa o ovom pitanju.
(3) Društvo za upravljanje dužno je da dostavi Komisiji na odobrenje akte iz stava 2. ovog člana, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu akta Komisije kojim se propisuje sadržaj plana aktivnosti preoblikovanja.
(4) Društvo za upravljanje dužno je po dobijanju odobrenja iz stava 3. ovog člana izvršiti promjenu u nazivu fonda na način da se dodaju riječi: “fond u preoblikovanju”.
(5) Društvo za upravljanje dužno je da kvartalno dostavlja Komisiji izvještaj o sprovođenju plana aktivnosti usklađivanja ulaganja i izloženosti prema pojedinim licima i plana preoblikovanja zatvorenog investicionog fonda u otvoreni, sa prilozima dokaza o usklađenosti.
(6) Društvo za upravljanje dužno je da zahtjev za odobrenje potpunog preoblikovanja iz stava 1. ovog člana podnese Komisiji najkasnije 60 dana prije završetka roka za preoblikovanje.
(7) Uz zahtjev iz stava 6. ovog člana društvo za upravljanje dužno je da priloži izvještaj depozitara o usklađenosti ulaganja i izloženosti prema pojedinim licima, u kojem su detaljno opisane moguće neusklađenosti i mišljenje revizora o usklađenosti ulaganja i izloženosti prema pojedinim licima sa odredbama ovog zakona koje se odnose na otvorene investicione fondove.
(8) Komisija izdaje rješenje kojim odobrava preoblikovanje u otvoreni investicioni fond ako iz izvještaja depozitara iz stava 7. ovog člana i ostalih podataka i dokumenata utvrdi da su ispunjeni uslovi za preoblikovanje.
(9) Ako društvo za upravljanje ne postupi u skladu sa st. 3, 4, 5. i 6. ovog člana, Komisija društvu za upravljanje nalaže otklanjanje nepravilnosti i određuje dodatni rok koji ne može biti duži od 15 dana od dana donošenja rješenja Komisije.
(10) Ako društvo za upravljanje ne postupi u skladu sa nalogom o otklanjanju nepravilnosti iz stava 9. ovog člana, Komisija mu može oduzeti dozvolu za poslovanje.
(11) Ako se ne izvrši potpuno preoblikovanje u roku iz stava 1. ovog člana, depozitar fonda je dužan da odmah pokrene postupak likvidacije zatvorenog investicionog fonda u ime i za račun zatvorenog investicionog fonda.
(12) U slučaju preoblikovanja zatvorenog investicionog fonda iz stava 1. ovog člana, društvo za upravljanje koje njime upravlja dužno je da vlasnicima udjela, koji žele da budu isplaćeni u prvoj godini nakon preoblikovanja, naplati izlaznu naknadu koja povećava sredstva otvorenog fonda u visini od 20%, a u drugoj godini nakon preoblikovanja naplati izlaznu naknadu u visini od 10% vrijednosti pojedinačne isplate.
(13) Obračun izlazne naknade iz stava 12. ovog člana može se izvršiti u novcu, odnosno hartijama od vrijednosti u zavisnosti od načina isplate udjela.
(14) Društvo za upravljanje dužno je da, u roku od 15 dana od dana dobijanja rješenja iz stava 8. ovog člana, uvrsti udjele otvorenih fondova nastalih preoblikovanjem u skladu sa odredbama ovog člana na berzu ili drugo uređeno javno tržište.
(15) Udjeli iz stava 14. ovog člana obavezno su uvršteni na berzu ili drugo uređeno javno tržište najmanje dvije godine.
(16) Na preoblikovanje zatvorenog investicionog fonda iz stava 1. ovog člana u otvoreni investicioni fond na odgovarajući način se primjenjuje član 180b. ovog zakona, ako ovim članom nije drugačije propisano.
(17) Izuzetno od člana 159. stav 5. ovog zakona, društvo za upravljanje će za otvoreni investicioni fond, koji je nastao preoblikovanjem u skladu sa odredbama ovog člana, u prvoj i drugoj godini nakon preoblikovanja vršiti otkupe udjela najmanje jednom godišnje, po cijeni na posljednji dan perioda u kojem je primljen zahtjev za otkup.
(18) Komisija donosi akt kojim propisuje sadržaj plana aktivnosti iz stava 2. ovog člana, rokove i izvještavanje Komisije o sprovođenju plana, te način i rokove obavještavanja akcionara o aktivnostima u procesu preoblikovanja.
(1) Postojeća i buduća potraživanja zatvorenog investicionog fonda iz člana 243d. ovog zakona, koja su nastala ili mogu nastati po osnovu ulaganja vaučera u privredna društva na području Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH, zahtjeva za isplatu nesaglasnih akcionara, raspodjele stečajne i likvidacione imovine emitenata iz portfelja fonda i druga sporna ulaganja, prenose se nakon transformacije na otvoreni investicioni fond i posebno se evidentiraju i procjenjuju.
(2) Sredstva naplaćena po osnovu potraživanja iz stava 1. ovog člana čine imovinu otvorenog investicionog fonda.
(1) Komisija mora u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti propise na osnovu ovog zakona.
(2) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona Komisija je dužna donijeti pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra fondova te je u daljem roku od šest mjeseci dužna da preduzme i sprovede sve tehničke i druge radnje potrebne u cilju uspostavljanja, otpočinjanja s radom i redovnog vođenja registra fondova.
(3) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra fondova Komisija je dužna objaviti u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Komisija će donijeti akte propisane ovim zakonom i uskladiti postojeće u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(1) Komisija će uskladiti postojeće podzakonske propise u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do donošenja propisa iz stava 1. ovog člana primjenjuju se podzakonski propisi koji su važili na dan stupanja na snagu ovog zakona, a koji sa njim nisu u suprotnosti.
Društva za upravljanje dužna su da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
(1) Komisija će odgovarajuće propise za primjenu ovog zakona donijeti u roku od 120 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
(2) Do donošenja propisa iz stava 1. ovog člana primjenjuju se podzakonski propisi koji su važili na dan stupanja na snagu ovog zakona, a koji sa njim nisu u suprotnosti.
(1) Društva za upravljanje dužna su da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od 120 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, društva za upravljanje dužna su da usklade svoje poslovanje sa članom 11. ovog zakona (kojim je brisan stav 3. člana 101. Zakona) u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
