Zakon o parničnom postupku FBIH

I – OSNOVNA NACELA 

Clan 1. 

Ovim zakonom se odreduju pravila postupka na osnovu kojih opcinski sudovi, kantonalni  sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije)  raspravljaju i odlucuju u gradanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drugacije  odredeno.

Clan 2. 

(1) U parnicnom postupku sud odlucuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

(2) Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za  navode stranaka u pogledu materijalnog prava.

Clan 3. 

(1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom postupka.  (2) Sud nece uvažiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima.

Clan 4. 

Sud odlucuje o tužbenom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne i javne  rasprave.

Clan 5. 

Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo  kad je to ovim zakonom odredeno, sud je ovlašten odluciti o zahtjevu o kojem protivnoj stranci  nije bila data mogucnost izjašnjavanja.

Clan 6. 

U parnicnom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski  jezik, a službena pisma su latinica i cirilica.

Clan 7. 

(1) Stranke su dužne iznijeti sve cinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i izvoditi  dokaze kojima se utvrduju te cinjenice.

(2) Sud je ovlašten utvrditi i cinjenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave  i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati  (clan 3. stav 2.).

Clan 8. 

Koje ce cinjenice uzeti kao dokazane odlucuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza.  Sud ce savjesno i brižljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno.

Clan 9. 

Stranke su dužne pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im  priznata ovim zakonom.

Clan 10. 

Sud je dužan provesti postupak bez odugovlacenja i sa što manje troškova, te onemoguciti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Clan 11. 

Prvostepeni postupak ce se, u pravilu, sastojati od dva rocišta – jednog pripremnog  rocišta i jednog rocišta za glavnu raspravu.

Clan 12. 

(1) Kad odluka suda zavisi o rješavanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da  li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni  organ (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje, ako posebnim propisima nije drugacije  odredeno.

(2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni ucinak samo u parnici u kojoj je to  pitanje riješeno.

(3) U parnicnom postupku sud je u pogledu postojanja krivicnog djela i krivicne odgovornosti ucinitelja vezan za pravomocnu presudu krivicnog suda kojom se optuženi oglašava  krivim.

Clan 13. 

(1) U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka, sudi  sudija pojedinac.

(2) U drugostepenom postupku i postupku odlucivanja po reviziji, sudi vijece od trojice  sudija.

Clan 14. 

Ako za pojedine radnje nije zakonom odreden oblik u kome se mogu poduzeti, stranke  poduzimaju parnicne radnje pismeno izvan rocišta ili usmeno na rocištu.

II – NADLEŽNOST SUDA 

1. Zajednicke odredbe 

Clan 15. 

(1) Poslije prijema tužbe sud ocjenjuje da li je nadležan.

(2) Prilikom ocjenjivanja nadležnosti, sud ce uzeti u obzir navode u tužbi i cinjenice koje  su sudu poznate.

(3) Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadležnost suda,  sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan i ako bi zbog tih  promjena bio nadležan drugi sud.

Clan 16. 

(1) Sud u toku cijelog postupka, po službenoj dužnosti pazi da li rješavanje spora spada u  sudsku nadležnost.

(2) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud nego neki  drugi organ vlasti, oglasit ce se nenadležnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti  tužbu.

(3) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Federaciji  Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), po službenoj dužnosti ce se proglasiti  nenadležnim, ukinut ce provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.

Clan 17. 

(1) Svaki sud tokom cijelog postupka, po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu  nadležnost.

(2) Ako je tuženi vec dao odgovor na tužbu, viši sud prvog stepena se ne može ni u  povodu prigovora, ni po službenoj dužnosti oglasiti stvarno nenadležnim za predmete iz nadležnosti nižeg suda prvog stepena.

Clan 18.  

(1) Do donošenja odluke o glavnoj stvari sud ce rješenjem obustaviti parnicni postupak  ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparnicnog postupka. Nakon pravomocnosti rješenja postupak ce se nastaviti po pravilima vanparnicnog postupka pred nadležnim sudom.

(2) Radnje koje je proveo parnicni sud, kao što su uvidaj, vještacenje, saslušanje svjedoka  i drugo, i odluke koje je donio taj sud, nisu bez važnosti zato što su poduzete u parnicnom  postupku.

Clan 19. 

(1) Sud se može u povodu prigovora tuženog proglasiti mjesno nenadležnim ako je  prigovor podnesen najkasnije u odgovoru na tužbu.

(2) Sud se može proglasiti po službenoj dužnosti mjesno nenadležnim samo kad postoji  iskljuciva mjesna nadležnost nekog drugog suda, ali najkasnije do podnošenja odgovora na tužbu.

Clan 20.  

(1) Nakon pravomocnosti rješenja kojim se oglasio nenadležnim, sud ce bez odlaganja, a  najkasnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadležnom sudu.

(2) Sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom nastavit ce postupak kao da je kod  njega bio pokrenut.

(3) Parnicne radnje nenadležnog suda, kao što su uvidaj, vještacenje, saslušavanje  svjedoka i drugo nisu bez važnosti zato što ih je poduzeo nenadležan sud.

Clan 21. 

(1) Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan sud koji mu  je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavit ce, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba  riješiti taj sukob nadležnosti, osim ako nade da mu je predmet ustupljen zbog ocite pogreške, a  trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom ce slucaju predmet ustupiti drugom sudu  i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.

(2) Kad je u povodu žalbe protiv odluke prvostepenog suda kojom se taj sud oglasio  mjesno nenadležnim odluku donio drugostepeni sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadležnošcu i  sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti izmedu tih sudova.

(3) Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda vezuje svaki  sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba  nadležnosti izmedu tih sudova.

Clan 22.  

(1) Sukob nadležnosti izmedu opcinskih sudova istog kantona rješava kantonalni sud.

(2) Sukob nadležnosti izmedu opcinskog suda i kantonalnog suda s podrucja istog kantona rješava Vrhovni sud Federacije.

(3) Sukob nadležnosti izmedu opcinskih sudova s podrucja dva ili više kantona rješava  Vrhovni sud Federacije.

(4) Sukob nadležnosti izmedu opcinskog suda jednog kantona s kantonalnim sudom  drugog kantona, kao i sukob nadležnosti kantonalnih sudova rješava Vrhovni sud Federacije.

(5) Sukob nadležnosti Vrhovnog suda Federacije i opcinskog, odnosno kantonalnog suda,  rješava Vrhovni sud Federacije, u opcoj sjednici.

Clan 23. 

(1) Dok se ne riješi sukob nadležnosti, sud kome je predmet ustupljen dužan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.

(2) Protiv rješenja kojim se odlucuje o sukobu nadležnosti nije dopuštena žalba.

Clan 24. 

Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podrucju, ali ako postoji opasnost od  odgode, sud ce poduzeti izvršenje pojedinacnih radnji i na podrucju drugog suda. O tome ce se  obavijestiti sud na cijem ce se podrucju poduzeti radnja.

2. Nadležnost sudova u sporovima s medunarodnim elementom 

Clan 25.  

U pogledu nadležnosti sudova u Federaciji u postupcima u kojima je stranka stranac koji  uživa pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana država ili medunarodna organizacija, važe  pravila medunarodnog prava.

Clan 26.  

(1) Sud u Federaciji nadležan je za sudenje kad je njegova nadležnost u sporu s  medunarodnim elementom izricito odredena zakonom Bosne i Hercegovine ili Federacije ili  medunarodnim ugovorom.

(2) Ako u zakonu ili medunarodnom ugovoru nema izricite odredbe o nadležnosti suda u  Federaciji za odredenu vrstu sporova, sud u Federaciji nadležan je za sudenje u toj vrsti sporova i  kad njegova nadležnost proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadležnosti.

3. Stvarna nadležnost 

Clan 27. 

U parnicnom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadležnosti odredene ovim  ili drugim zakonom Federacije, odnosno zakonom kantona.

4. Mjesna nadležnost 
5. a) Opca mjesna nadležnost 

Clan 28. 

(1) Ako zakonom nije odredena iskljuciva mjesna nadležnost nekog drugog suda, za  sudenje je nadležan sud koji je opce mjesno nadležan za tuženog.

(2) U slucajevima predvidenim u ovom zakonu za sudenje je osim suda opce mjesne  nadležnosti nadležan i drugi odredeni sud.

Clan 29. 

(1) Za sudenje je opce mjesno nadležan sud na cijem podrucju tuženi ima prebivalište,  ako posebnim zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Ako tuženi nema prebivalište, opce mjesno je nadležan sud na cijem podrucju tuženi  ima boravište.

(3) Ako tuženi pored prebivališta ima i boravište u nekom drugom mjestu, a prema  okolnostima može se pretpostaviti da ce tu boraviti najmanje godinu dana od dana podnošenja  tužbe, opce mjesno je nadležan i sud boravišta tuženog.

Clan 30. 

(1) Za sudenje u sporovima protiv Federacije, kantona, grada i opcine, opce mjesno je  nadležan sud na cijem se podrucju nalazi sjedište njihovog zakonodavnog tijela, odnosno vijeca.

(2) Za sudenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, opce mjesno je nadležan sud na  cijem se podrucju nalazi njihovo sjedište.

Clan 31. 

Za sudenje u sporovima protiv državljanina Federacije i Bosne i Hercegovine koji stalno  živi u inostranstvu, opce mjesno je nadležan sud njegovog posljednjeg prebivališta u Federaciji.

1. b) Izberiva mjesna nadležnost 

Nadležnost u sporovima za naknadu štete 

Clan 32. 

(1) Za sudenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda opce  mjesne nadležnosti, nadležan je i sud na cijem je podrucju štetna radnja pocinjena ili sud na cijem  je podrucju štetna posljedica nastupila.

(2) Ako je šteta nastala zbog smrti ili teške tjelesne ozljede, nadležan je, pored suda iz  stava 1. ovog clana, i sud na cijem podrucju tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog clana primijenjivat ce se i u sporovima protiv društva za  osiguranje radi naknade štete trecim osobama na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti  društava za osiguranje, a odredba stava 1. ovog clana i u sporovima o regresnim zahtjevima po  osnovi naknade štete protiv regresnih dužnika.

Nadležnost u sporovima radi zaštite prava na osnovu jemstva proizvodaca Clan 33. 

Za sudenje u sporovima za zaštitu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvodaca  koji je jemstvo dao, nadležan je, osim suda opce mjesne nadležnosti za tuženog, i sud opce  mjesne nadležnosti za prodavca koji je pri prodaji stvari urucio kupcu pismeno jemstvo proizvodaca.

Nadležnost u sporovima za zakonsko izdržavanje 

Clan 34. 

Za sudenje u sporovima za zakonsko izdržavanje, ako je tužilac osoba koja traži izdržavanje, nadležan je pored suda opce mjesne nadležnosti i sud na cijem podrucju tužilac ima  prebivalište, odnosno boravište.

Nadležnost u bracnim sporovima 

Clan 35. 

Za sudenje u sporovima radi utvrdivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništaja braka  ili razvoda braka (bracni sporovi), nadležan je, pored suda opce mjesne nadležnosti i sud na cijem  su podrucju bracni drugovi imali posljednje zajednicko prebivalište.

Nadležnost u sporovima o utvrdivanju ili osporavanju ocinstva ili materinstva Clan 36. 

U sporovima radi utvrdivanja ili osporavanja ocinstva ili materinstva, ako je tužilac  dijete, nadležan je pored suda opce mjesne nadležnosti i sud na cijem podrucju tužilac ima  prebivalište, odnosno boravište.

Nadležnost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe Clan 37. 

Za sudenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedišta,  ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda opce mjesne nadležnosti nadležan je  i sud na cijem se podrucju ta poslovna jedinica nalazi.

Nadležnost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa 

Clan 38. 

Dok ostavinski postupak nije pravomocno završen, za sudenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, te sporovima o potraživanjima vjerovnika prema ostaviocu, pored suda  opce mjesne nadležnosti mjesno je nadležan i sud na cijem se podrucju nalazi sud koji provodi  ostavinski postupak.

Nadležnost po mjestu placanja 

Clan 39. 

Za sudenje u sporovima imatelja mjenice ili ceka protiv potpisnika nadležan je, pored  suda opce mjesne nadležnosti, i sud mjesta placanja.

Nadležnost u sporovima iz radnih odnosa 

Clan 40. 

Ako je u sporu iz radnog odnosa tužilac zaposlenik, za sudenje je nadležan, pored suda  koji je opce mjesno nadležan za tuženog, i sud na cijem se podrucju rad obavlja ili se obavljao,

odnosno sud na cijem bi se podrucju rad morao obavljati, te sud na cijem je podrucju zasnovan  radni odnos.

Nadležnost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima Clan 41. 

Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadležan je, pored suda opce  mjesne nadležnosti, i sud na cijem se podrucju dogodilo smetanje.

1. c) Iskljuciva mjesna nadležnost 

Nadležnost u sporovima o nekretninama 

Clan 42. 

(1) Za sudenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u sporovima iz zakupnih ili  najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o korištenju stana ili poslovnih prostorija, iskljucivo  je nadležan sud na cijem se podrucju nalazi nekretnina.

(2) Ako nekretnina leži na podrucju više sudova, nadležan je svaki od tih sudova.

Nadležnost u sporovima o zrakoplovu i brodu 

Clan 43. 

Kad je za sudenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na  zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih odnosa na zrakoplovu i brodu,  nadležni sud u Federaciji, iskljucivo je mjesno nadležan sud na cijem se podrucju vodi registar u  koji je zrakoplov, odnosno brod upisan.

Clan 44. 

Kad je za sudenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno zrakoplovima iz clana 43. ovog zakona nadležan sud u Federaciji, mjesno je nadležan, pored suda  na cijem se podrucju vodi registar u koji je brod, odnosno zrakoplov upisan, i sud na cijem se  podrucju dogodilo smetanje.

Nadležnost za sporove u izvršnom i stecajnom postupku 

Clan 45. 

Za sudenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili administrativnog  izvršnog postupka, odnosno u toku i u povodu stecajnog postupka, mjesno je iskljucivo nadležan  sud na cijem se podrucju nalazi sud koji provodi izvršni ili stecajni postupak, odnosno sud na  cijem se podrucju provodi administrativno izvršenje.

1. d) Supsidijarna nadležnost 

Nadležnost za suparnicare 

Clan 46. 

Ako je jednom tužbom tuženo više osoba u svojstvu materijalnih suparnicara (clan 362.  stav 1. tacka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog suda, nadležan je sud koji je mjesno  nadležan za jednog od tuženih.

Nadležnost za osobe za koje ne postoji opca mjesna nadležnost u Federaciji Clan 47. 

(1) Tužba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe za koju ne postoji opca mjesna  nadležnost u Federaciji, može se podnijeti svakom sudu u Federaciji na cijem se podrucju nalazi  kakva imovina te osobe ili predmet koji se tužbom traži.

(2) Ako nadležnost suda u Federaciji postoji zato što je obaveza nastala za vrijeme  boravka tuženog u Federaciji, mjesno je nadležan sud na cijem je podrucju obaveza nastala.

(3) U sporovima protiv osoba za koje u Federaciji ne postoji opca mjesna nadležnost, za  obaveze koje treba ispuniti u Federaciji, tužba se može podnijeti sudu na cijem podrucju tu  obavezu treba ispuniti.

Nadležnost po mjestu gdje se nalazi zastupništvo strane osobe u Federaciji Clan 48. 

U sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedište u inostranstvu, u pogledu obaveza  koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tužba se može podnijeti sudu u  Federaciji na cijem se podrucju nalazi njeno stalno zastupništvo za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju ili sjedište organa kome je povjereno da obavlja njene poslove.

1. e) Odredivanje mjesne nadležnosti od višeg suda 

Clan 49. 

Ako nadležni sud zbog izuzeca sudija ne može postupati, obavijestit ce o tome neposredno viši sud, koji ce odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadležan sud sa  njegovog podrucja.

Clan 50. 

(1) Kantonalni sud može, na prijedlog stranke ili nadležnog opcinskog suda, odrediti da u  pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležan opcinski sud s njegovog podrucja, ako je  ocito da ce se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.

(2) Vrhovni sud Federacije može, na prijedlog stranke ili nadležnog suda, odrediti da u  pojedinom predmetu postupa stvarno nadležan sud u drugom kantonu ako je ocito da ce se tako  lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.

Clan 51. 

Ako je za sudenje nadležan sud u Federaciji, ali se prema odredbama ovog zakona ne  može utvrditi koji je sud mjesno nadležan, Vrhovni sud Federacije ce, na prijedlog stranke,  odrediti koji ce stvarno nadležan sud biti mjesno nadležan.

1. f) Sporazum o mjesnoj nadležnosti 

Clan 52. 

(1) Ako zakonom nije odredena iskljuciva nadležnost nekog suda, stranke se mogu  sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadležan, uz uslov da je taj sud  stvarno nadležan.

(2) Ako je zakonom odredeno da su za sudenje u odredenom sporu mjesno nadležna dva  ili više sudova u Federaciji, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi jedan od  tih sudova ili neki drugi stvarno nadležni sud.

(3) Sporazum iz stava 2. ovog clana važi samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga  potpisale sve stranke i ako se tice odredenog spora ili više sporova koji svi proistjecu iz odredenog pravnog odnosa.

(4) Ispravu o sporazumu tužilac mora priložiti uz tužbu.

(5) Ako tužba nije podnesena sudu na koji upucuje sporazum o mjesnoj nadležnosti  tuženi može zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu.

(6) Zahtjev iz stava 5. ovog clana tuženi može podnijeti najkasnije u odgovoru na tužbu,  uz prilaganje isprave o sporazumu.

Dio drugi 

TOK POSTUPKA 

1. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM 

III – T U Ž B A 

1. Tužba i njen sadržaj 

Clan 53. 

(1) Parnicni postupak se pokrece tužbom.

(2) Tužba mora sadržavati:

1) osnovu za nadležnost suda,

2) odreden zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (tužbeni zahtjev), 3) cinjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev,

4) dokaze kojima se utvrduju te cinjenice,

5) naznaku vrijednosti spora,

6) pravni osnov tužbenog zahtjeva i

7) druge podatke koje u skladu s odredbama clana 334. ovog zakona mora imati svaki  podnesak.

(3) Sud nije vezan za pravni osnov tužbenog zahtjeva.

(4) Sud ce postupiti po tužbi i kad tužilac nije naveo pravni osnov tužbenog zahtjeva.

2. Tužba za utvrdenje 

Clan 54. 

(1) Tužilac može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje  nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.

(2) Takva se tužba može podici kad je to posebnim propisima predvideno ili, kad tužilac  ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa  ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za cinidbu iz istog odnosa.

(3) Ako odluka o sporu zavisi o tome postoji li ili ne postoji neki pravni odnos koji je  tokom parnice postao sporan, tužilac može pored postojeceg zahtjeva istaknuti i tužbeni zahtjev  da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica tece  nadležan za takav zahtjev.

(4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 3. ovog clana nece se smatrati preinakom  tužbe.

3. Isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi 

Clan 55. 

(1) U jednoj tužbi tužilac može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženog kad su svi  zahtjevi povezani istom cinjenicnom i pravnom osnovom.

(2) Ako zahtjevi nisu povezani istom cinjenicnom i pravnom osnovom, oni se mogu  istaknuti u jednoj tužbi protiv istog tuženog samo kad je isti sud stvarno nadležan za svaki od tih  zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih  tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi doprinosi ekonomicnosti postupka.

(3) Ako sud, u slucaju iz stava 2. ovog clana, ocijeni da isticanje više tužbenih zahtjeva u  jednoj tužbi ne doprinosi ekonomicnosti postupka, najkasnije na pripremnom rocištu donijet ce  rješenje o razdvajanju postupaka.

(4) Tužilac može u jednoj tužbi istaknuti dva ili više tužbenih zahtjeva koji su u  medusobnoj vezi i tražiti da sud usvoji slijedeci od tih zahtjeva ako nade da onaj koji je u tužbi  istaknut ispred njega nije osnovan.

(5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4. ovog clana, istaknuti u jednoj tužbi samo ako je sud  stvarno nadležan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odredena ista vrsta  postupka.

4. Preinaka tužbe 

Clan 56. 

(1) Preinaka tužbe jeste promjena istovjetnosti zahtjeva, povecanje postojeceg ili isticanje  drugog zahtjeva uz postojeci.

(2) Tužba nije preinacena ako je tužilac promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako  je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.

Clan 57. 

(1) Tužilac može preinaciti tužbu najkasnije do zakljucenja pripremnog rocišta ili do  pocetka glavne rasprave, ako pripremno rocište nije održano.

(2) Nakon održavanja pripremnog rocišta, a najkasnije do zakljucenja glavne rasprave,  sud može dopustiti preinaku tužbe samo ako ocijeni da preinaka nije usmjerena na odugovlacenje  postupka i ako tuženi pristaje na preinaku.

(3) Smatrat ce se da postoji pristanak tuženog na preinaku tužbe ako se on upusti u  raspravljanje o glavnoj stvari po preinacenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinaci.

(4) Sud ce, u slucaju iz stava 2. ovog clana, dopustiti preinaku tužbe i kad se tuženi  protivi preinaci, ako su ispunjeni svi slijedeci uvjeti:

1) tužilac bez svoje krivnje nije mogao tužbu preinaciti ranije;

2) tuženi je u mogucnosti da raspravlja po preinacenoj tužbi bez odlaganja glavne  rasprave.

(5) Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tužbe nije dopuštena posebna žalba.  Clan 58. 

(1) Tužilac može, u roku iz clana 57. ovog zakona, svoju tužbu preinaciti i tako da  umjesto prvobitnog tuženog tuži drugu osobu.

(2) Za preinaku tužbe prema stavu 1. ovog clana potreban je pristanak osobe koja treba da  stupi u parnicu umjesto prvobitnog tuženog. Ako se prvobitni tuženi vec upustio u raspravljanje o  glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak.

(3) Osoba koja stupa u parnicu umjesto prvobitnog tuženog mora primiti parnicu u onom  stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

5. Povlacenje tužbe 

Clan 59.  

(1) Tužilac može povuci tužbu bez pristanka tuženog prije nego što je tužba dostavljena  tuženom. Tužba se može povuci i nakon dostave tuženom, sve do zakljucenja glavne rasprave,  ako tuženi na to pristane. Ako se tuženi u roku od osam dana od dana obavijesti o povlacenju  tužbe ne izjasni o tome, smatrat ce se da je pristao na povlacenje.

(2) Povucena tužba smatra se kao da nije ni bila podnesena i može se ponovo podnijeti.

6. Postojanje parnice 

Clan 60.  

(1) Parnica pocinje teci dostavom tužbe tuženom.

(2) U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka, parnica pocinje teci od trenutka kad je o tom zahtjevu obaviještena protivna stranka.

(3) Dok parnica tece, ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica medu  istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud ce tužbu odbaciti.

(4) Ako medu istim strankama vec tece druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u  Bosni i Hercegovini, stranke su o tome dužne obavijestiti sud.

(5) Sud ce tokom cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti tece li vec druga parnica o  istom zahtjevu medu istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.

Clan 61.  

(1) Ako koja od stranaka otudi stvar ili pravo o kojem tece parnica, to ne sprjecava da se  parnica medu istim strankama dovrši.

(2) Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem tece parnica može stupiti u parnicu  umjesto tužioca, odnosno tuženog, samo ako na to pristanu obje stranke.

IV – PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE 

1. Opce odredbe 

Clan 62. 

(1) Sud odmah nakon prijema tužbe pocinje pripreme za glavnu raspravu.

(2) Te pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tužbe, dostavu tužbe na obavezni  odgovor, održavanje pripremnog rocišta i zakazivanje glavne rasprave.

Clan 63. 

U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upucivati podneske u kojima ce navesti  cinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predložiti dokaze kojima se utvrduju te cinjenice.

Clan 64. 

(1) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u  skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog clana nije dopuštena posebna žalba.

Clan 65. 

Sud može u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja,  presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propuštanja, te primiti na zapisnik nagodbu stranaka.

2. Prethodno ispitivanje i dostava tužbe 

Clan 66. 

Kad utvrdi da je tužba nerazumljiva ili da ne sadrži elemente propisane odredbom clana  53. ovog zakona (nepotpuna tužba), ili da postoje nedostaci koji se ticu sposobnosti tužioca ili  tuženog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili  nedostaci koji se odnose na ovlaštenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlaštenje  potrebno, sud ce radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne radnje predvidene odredbama  cl. 295. i 336. ovog zakona.

Clan 67. 

(1) Nakon prethodnog ispitivanja tužbe sud donosi rješenje kojim se tužba odbacuje ako  utvrdi:

1) da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadležnost;

2) da je tužba podnesena neblagovremeno, ako je posebnim propisima odreden rok za  podnošenje tužbe;

3) da o istom zahtjevu vec tece parnica;

4) da je stvar pravomocno presudena;

5) da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba;

6) da se tužilac pred sudom odrekao tužbenog zahtjeva;

7) da ne postoji pravni interes tužioca za podnošenje tužbe za utvrdenje; ili 8) da tužilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz clana 66. ovog  zakona.

(2) Sud donosi rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim i predmet ustupa drugom  sudu, ako utvrdi:

1) da nije mjesno nadležan da rješava o tužbenom zahtjevu; ili

2) da nije stvarno nadležan da rješava o tužbenom zahtjevu.

Clan 68. 

Ako smatra da nema dovoljno cinjenica za donošenje odluke o pitanju koje se postavilo u  toku prethodnog ispitivanja tužbe, sud ce o tom pitanju odluku donijeti naknadno, cim bude  raspolagao sa dovoljno cinjenic a.

Clan 69.

Tužba sa prilozima se dostavlja tuženom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema  ispravne i potpune tužbe u sudu.

3. Odgovor na tužbu 
4. a) Odgovor na tužbu i njegov sadržaj 

Clan 70. 

(1) Nakon prijema tužbe sa prilozima, tuženi je dužan najkasnije u roku od 30 dana  dostaviti sudu pismeni odgovor na tužbu.

(2) Prilikom dostavljanja tužbe tuženom, sud ce pouciti tuženog o obavezi iz stava 1.  ovog clana, o tome šta treba da sadrži odgovor na tužbu i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tužbu u odredenom roku.

Clan 71. 

(1) U odgovoru na tužbu, tuženi ce istaci moguce procesne prigovore i izjasniti se da li  priznaje ili osporava postavljeni tužbeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu s  odredbama clana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak.

(2) Ako tuženi osporava tužbeni zahtjev, odgovor na tužbu mora sadržati i razloge iz  kojih se tužbeni zahtjev osporava, cinjenice na kojima tuženi zasniva svoje navode, dokaze  kojima se utvrduju te cinjenice, te pravni osnov za navode tuženog.

Clan 72.  

Kad je u ovom zakonu predvideno da stranka može staviti odreden prigovor ili prijedlog  ili poduzeti kakvu drugu parnicnu radnju dok se tuženi ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari,  takav prigovor odnosno prijedlog može se staviti dok sud ne primi odgovor na tužbu.

Clan 73. 

Kad utvrdi da je odgovor na tužbu nerazumljiv ili nepotpun, sud ce radi otklanjanja tih  nedostataka postupiti u skladu s odredbom clana 336. ovog zakona.

1. b) Protivtužba i odgovor na protivtužbu 

Clan 74.  

(1) Tuženi može u odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom rocištu, podnijeti protivtužbu, ako je zahtjev protivtužbe u vezi s tužbenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtužbom traži utvrdenje nekog prava ili pravnog odnosa o cijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cijelosti ili djelimicno odluka o tužbenom zahtjevu.

(2) Nakon održavanja pripremnog rocišta, protivtužba se može podnijeti samo ako tuženi na to pristane i ako sud ocijeni da podnošenje protivtužbe nije usmjereno na odugovlacenje postupka.

(3) Protivtužba se ne može podnijeti ako je za zahtjev iz protivtužbe stvarno nadležan viši  sud.

(4) Odredbe ovog zakona o tužbi i odgovoru na tužbu na odgovarajuci nacin se primjenjuju i na protivtužbu i odgovor na protivtužbu, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

4. Pripremno rocište 
5. a) Opce odredbe 

Clan 75. 

(1) Nakon prijema odgovora na tužbu, odnosno odgovora na protivtužbu, sud ce zakazati  pripremno rocište.

(2) Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u tužbi nije tražio donošenje  presude zbog propuštanja, sud ce zakazati pripremno rocište nakon proteka roka za podnošenje  odgovora na tužbu.

(3) Datum održavanja pripremnog rocišta sud ce, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.

(4) Pripremno rocište održat ce se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana  prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili, ako je tuženi podnio protivtužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtužbu.

Clan 76. 

Održavanje pripremnog rocišta je obavezno, osim u slucajevima u kojima sud, nakon  ispitivanja tužbe i odgovora na tužbu, utvrdi da medu strankama nema spornih cinjenica ili da  zbog jednostavnosti spora održavanje pripremnog rocišta nije potrebno.

Clan 77. 

U pozivu za pripremno rocište sud ce obavijestiti stranke o posljedicama izostanka s  pripremnog rocišta, kao i o tome da su dužne najkasnije na pripremnom rocištu iznijeti sve  cinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predložiti sve dokaze koje žele izvesti u toku  postupka, te na pripremno rocište donijeti sve isprave i predmete koje žele upotrijebiti kao dokaz.

Clan 78. 

(1) Pripremno rocište pocinje tako što tužilac ukratko izlaže tužbu, a zatim tuženi ukratko  izlaže odgovor na tužbu.

(2) Kad je potrebno, sud ce zatražiti od stranaka razjašnjenje u vezi s njihovim navodima  ili prijedlozima.

Clan 79. 

(1) Nakon izlaganja tužbe i odgovora na tužbu, raspravljat ce se o pitanjima koja se  odnose na smetnje za daljni tok postupka. O tim se pitanjima mogu na pripremnom rocištu  izvoditi dokazi kad je to potrebno.

(2) Sud ce, po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti, postupiti u skladu sa odredbama clana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugacije odredeno.

(3) Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za vodenje postupka, odluku o  prigovoru donijet ce zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

(4) Protiv odluke iz stava 3. ovog clana nije dopuštena posebna žalba.

Clan 80. 

U daljem toku pripremnog rocišta, raspravljat ce se o prijedlozima stranaka i cinjenicnim  navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge.

Clan 81. 

(1) Sud ce prema rezultatima raspravljanja na pripremnom rocištu odluciti o cemu ce se  raspravljati i koji ce se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.

(2) Prijedloge koje ne smatra bitnim za donošenje odluke sud ce odbiti i u rješenju  naznaciti razlog odbijanja.

(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog clana nije dopuštena posebna žalba.

(4) Sud nije u daljnjem toku parnice vezan za svoja prijašnja rješenja iz ovog clana.  Clan 82. 

(1) Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvodenje dokaza vještacenjem, uvijek ce odrediti rok u kojem vještak treba pripremiti i dostaviti svoj nalaz i mišljenje.

(2) Pri odredivanju ovog roka sud ce voditi racuna o tome da pismeni nalaz i mišljenje  mora dostaviti strankama najkasnije osam dana prije održavanja rocišta za glavnu raspravu.

Clan 83. 

(1) Ako pred istim sudom tece više parnica izmedu istih osoba ili u kojim je ista osoba  protivnik raznih tužilaca ili raznih tuženih, sud može, uz saglasnost stranaka, rješenjem spojiti sve  te parnice radi zajednickog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili  troškovi. Za sve spojene parnice sud ce donijeti zajednicku presudu.

(2) Sud može, uz saglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim  zahtjevima iz iste tužbe, te ce nakon završetka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o  tim zahtjevima.

(3) Rješenja iz st. 1. i 2. ovog clana mogu se, u pravilu, donijeti najkasnije na pripremnom rocištu ili do pocetka glavne rasprave, ako pripremno rocište nije održano.

(4) Protiv rješenja iz st. 1 i 2. ovog clana nije dopuštena posebna žalba.

Clan 84. 

(1) Ako na pripremno rocište ne dode tužilac, a bio je uredno obaviješten, smatrat ce se  da je tužba povucena, osim ako tuženi ne zahtijeva da se rocište održi.

(2) Ako na pripremno rocište ne dode uredno obaviješten tuženi, rocište ce se održati bez  njegovog prisustva.

Clan 85.  

Na pripremnom rocištu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlaštenja koja ima  i na glavnoj raspravi.

1. b) Medijacija i sudska nagodba 

Clan 86. 

(1) Najkasnije na pripremnom rocištu, sud može, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s  obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predložiti strankama da spor riješe u postupku  medijacije, kako je predvideno posebnim zakonom.

(2) Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zakljucenja glavne rasprave.  Clan 87. 

Stranke mogu zakljuciti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka (sudska  nagodba).

Clan 88. 

(1) Sud ce, na nacin koji ne ugrožava njegovu nepristrasnost, na pripremnom rocištu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zakljuce sudsku nagodbu.

(2) U cilju doprinošenja nagodbi sud može, kada ocijeni da je to osnovano, strankama  predložiti kako da se nagode, vodeci racuna o željama stranaka, prirodi spora, odnosima medu  strankama i drugim okolnostima.

Clan 89. 

(1) Sudska nagodba se može odnositi na cijeli tužbeni zahtjev ili na jedan njegov dio.

(2) Pred sudom se ne može zakljuciti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne  mogu raspolagati (clan 3. stav 2.).

(3) Kada sud donese rješenje kojim ne dopušta nagodbu stranaka, zastat ce s postupkom  dok to rješenje ne postane pravomocno.

Clan 90. 

(1) Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik.

(2) Nagodba je zakljucena kad stranke potpišu zapisnik.

(3) Nagodba sadrži i sporazum o troškovima. Ako stranke ne postignu sporazum o  troškovima, mogu se dogovoriti da odluku o troškovima donese sud.

(4) Sud ce strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je unesena nagodba. Clan 91. 

Sudska nagodba ima snagu izvršnog naslova.

Clan 92. 

(1) Sudska nagodba može se pobijati samo tužbom.

(2) Sudska nagodba se može pobijati ako je zakljucena u zabludi ili pod uticajem prinude  ili prevare.

(3) Tužba iz stava 1. ovog clana se može podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja  za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet godina od dana zakljucenja sudske nagodbe.

Clan 93. 

Sud ce u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o kojem je ranije bila zakljucena sudska nagodba i ako utvrdi da se parnica vodi o  predmetu o kojem je zakljucena sudska nagodba, odbacit ce tužbu.

1. c) Zakazivanje rocišta za glavnu raspravu 

Clan 94. 

(1) Na pripremnom rocištu sud ce rješenjem odrediti:

1) dan i sat održavanja glavne rasprave;

2) pitanja o kojima ce se raspravljati na glavnoj raspravi;

3) dokaze koji ce se izvesti na glavnoj raspravi;

4) osobe koje ce biti pozvane na glavnu raspravu.

(2) Glavna rasprava ce se, u pravilu, održati najkasnije u roku od 30 dana od dana  održavanja pripremnog rocišta.

(3) Sud može odrediti da se glavna rasprava održi odmah nakon pripremnog rocišta.

(4) Ako se procjenjuje da ce glavna rasprava trajati duže od jednog dana, rocište ce biti  zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se rasprava održi u kontinuitetu.

Clan 95. 

Sa sadržajem rješenja iz stava 1. clana 94. ovog zakona upoznat ce se prisutna stranka , te  joj se nece dostavljati rješenje, niti poziv za glavnu raspravu. Sud ce obavijestiti prisutnu stranku i  o posljedicama izostanka sa rocišta za glavnu raspravu.

Clan 96. 

(1) Sud ce na rocište za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na  pripremnom rocištu, kao i svjedoke i vještake koje je na pripremnom rocištu odlucio pozvati.

(2) U pozivu za glavnu raspravu, sud ce obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa  rocišta.

(3) Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom rocištu uz poziv za glavnu raspravu  dostavlja se ovjeren prepis rješenja iz stava 1. clana 94. ovog zakona.

V – GLAVNA RASPRAVA 

1. Tok glavne rasprave 

Clan 97. 

(1) Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja

(2) Nakon toga, sudija utvrduje jesu li došle sve pozvane osobe, pa ako nisu, provjerava  jesu li odsutne osobe uredno pozvane i imaju li opravdan razlog za izostanak.

(3) Ako tužilac bez opravdanog razloga ne dode na rocište za glavnu raspravu, a bio je  uredno pozvan, smatrat ce se da je povukao tužbu, osim ako se tuženi na tom rocištu upusti u  raspravljanje.

(4) Ako na rocište za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne dode tuženi, a bio je  uredno pozvan, rasprava ce se održati bez njegovog prisustva.

Clan 98. 

(1) Sud ce prvo, po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti, utvrditi postoje li  procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu s odredbama clana 67. ovog zakona, ako  odredbama ovog zakona nije drugacije predvideno.

(2) Ako sud ne usvoji prigovor iz stava 1. ovog clana, bez obzira da li je o njemu  raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom, odluku o prigovoru donijet ce zajedno  s odlukom o glavnoj stvari.

(3) Protiv rješenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1. ovog clana nije  dopuštena posebna žalba.

Clan 99. 

(1) Glavna rasprava se odvija slijedecim redom:

1) Tužilac ukratko izlaže sva bitna pitanja iz tužbe, ukljucujuci izvodenje dokaza citanjem isprava;

2) Tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu i daje odgovor na bitne navode tužioca iz  tacke 1. ovog stava;

3) Ako je stavljen prijedlog za izvodenje dokaza saslušanjem stranaka, saslušavaju se  stranke, i to prvo tužilac, a zatim tuženi;

4) Saslušavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tužioca, a zatim svjedoci tuženog; 5) Izvode se ostali dokazi, ukljucujuci i vještacenje;

6) Nakon izvodenja svih dokaza, obje stranke, pocevši od tužioca, imaju pravo da se  obrate sudu završnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i cinjenicni aspekti  predmeta;

7) Sud može dopustiti tužiocu da se ukratko izjasni na završno izlaganje tuženog;  8) Ako je tužiocu dopušteno da se izjasni na završno izlaganje tuženog, i tuženi ce imati  pravo da se ukratko izjasni na konacne navode tužioca.

(2) Izuzetno, sud može odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave drugaciji od redoslijeda predvidenog u stavu 1. ovog clana.

Clan 100. 

(1) Sud ce voditi racuna da se glavna rasprava odvija na pravilan nacin, bez nepotrebnih  odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donošenje odluke.

(2) Sudija se u toku glavne rasprave brine o održavanju reda u sudnici i o dostojanstvu  suda.

(3) Sud ce kazniti osobe koje narušavaju red u sudnici ili vrijedaju dostojanstvo suda i  drugih sudionika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepoštivanju suda.

Clan 101. 

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred  sudom, ukoliko nije drugacije predvideno ovim zakonom.

Clan 102. 

(1) Svaka stranka treba u svojim izlaganjima iznijeti sve cinjenice potrebne za obrazloženje svojih prijedloga, ponuditi dokaze potrebne za utvrdivanje svojih navoda, te se  izjasniti o navodima i ponudenim dokazima protivne stranke.

(2) Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze  samo ako ucine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bili u mogucnosti iznijeti odnosno  predložiti na pripremnom rocištu.

Clan 103. 

Stranke iznose i svoja pravna shvacanja koja se odnose na predmet spora.  Clan 104. 

(1) Prilikom izvodenja dokaza saslušanjem stranaka, stranku prvo ispituje njen punomocnik, a nakon toga suprotna stranka.

(2) Ako stranka koja se saslušava nema punomocnika, najprije je ispituje sud. Clan 105. 

Stranke ispituju svjedoke i vještake. Sudija prvo daje rijec stranci koja je predložila  svjedoka ili vještaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci koja ih  je predložila.

Clan 106. 

Sudija može postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vještacima u svakoj fazi saslušanja.

Clan 107. 

(1) Sud ce odbiti provodenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak.

(2) Sud nece dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadržano kako na njih treba  odgovoriti.

(3) Sud nece dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je vec dovoljno  odgovoreno.

(4) Na zahtjev stranke, u zapisnik ce se unijeti pitanja koja sud nije dopustio.

(5) Sud nece dopustiti vrijedanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vještaka za vrijeme  ispitivanja.

Clan 108. 

(1) Saslušani svjedoci i vještaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloži.

(2) Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je još uvijek prisutan, sud može odluciti da  svjedoka koji je vec saslušan na istom rocištu za glavnu raspravu još jednom pozove na ponovno  saslušanje.

Clan 109. 

(1) Sud nije vezan za svoje rješenje koje se odnosi na rukovodenje raspravom.

(2) Protiv rješenja koja se odnose na rukovodenje raspravom nije dopuštena posebna  žalba.

Clan 110. 

Nakon što budu okoncane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presudenje, sud ce proglasiti da je glavna rasprava zakljucena.

2. Odgoda, odlaganje i nastavak rocišta 

Clan 111.  

(1) Sud može odgoditi zakazano rocište za glavnu raspravu prije njegovog održavanja,  ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo održavanje ili da dokazi cije je  izvodenje odredeno nece biti pribavljeni do rocišta. (odgoda rocišta).

(2) Sud je dužan, najkasnije osam dana prije održavanja rocišta, provjeriti da li su  ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog clana.

(3) Kad odgodi rocište, sud ce o vremenu održavanja novog rocišta odmah obavijestiti  sve pozvane.

Clan 112.  

(1) Sud može, na prijedlog stranke, odložiti zapoceto rocište (odlaganje rocišta) samo iz  slijedecih razloga:

1) ako bez krivnje stranke koja predlaže odlaganje rocišta na rocištu nije moguce izvesti  neki od dokaza cije je izvodenje odredeno, a koji je važan za pravilno donošenje  odluke;

2) ako obje stranke predlažu odlaganje radi pokušaja mirnog rješenja spora ili zakljucenja sudske nagodbe.

(2) Stranka može samo jednom tražiti odlaganje rocišta iz istog razloga.

(3) Kad se rocište odloži, sud ce prisutnima odmah saopciti mjesto i vrijeme novog  rocišta. Sud nije dužan o mjestu i vremenu novog rocišta obavijestiti stranku koja nije bila  prisutna na odloženom rocištu, a bila je uredno obaviještena.

Clan 113.  

Ako na rocištu nije moguce izvesti neki od dokaza cije je izvodenje odredeno, sud može  odluciti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom rocištu, izvede samo taj dokaz, i  iznesu navodi u vezi s njim.

Clan 114. 

Na novom rocištu zakazanom nakon odlaganja rasprave, radnje koje su vec provedene  ponovo se provode samo ako se rocište drži pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to  neophodno za pravilno donošenje presude.

Clan 115. 

(1) Rocište za glavnu raspravu se ne može odgoditi niti odložiti na neodredeno vrijeme

(2) Rocište za glavnu raspravu ne može se odgoditi ili odložiti duže od 30 dana, osim u  slucaju iz clana 129. ovog zakona.

(3) Sudija je o svakoj odgodi, odnosno odlaganju rocišta dužan obavijestiti predsjednika  suda. Predsjednik suda vodi evidenciju o odgodama i odlaganjima rocišta za svakog sudiju  pojedinacno.

(4) Prilikom odgode, odnosno odlaganja rocišta sud ce datum održavanja novog rocišta, u  pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.

(5) Kada odgodi ili odloži rocište, sud je dužan poduzeti sve radnje koje mu stoje na  raspolaganju kako bi se do slijedeceg rocišta otklonili uzroci koji su doveli do odgode odnosno  odlaganja, te kako bi se na tom rocištu rasprava mogla zakljuciti.

(6) Protiv rješenja suda kojim se odgada ili odlaže rocište ili rješenja kojim se odbijaju  prijedlozi stranaka za odgodu, odnosno odlaganje rocišta, nije dopuštena posebna žalba.

Clan 116. 

Ako se zapoceto rocište ne može okoncati u toku istog dana sud ce odrediti nastavak  rocišta za slijedeci radni dan (nastavak rocišta).

Clan 117. 

Odredbe cl. 111., 112., 115. i 116. ovog zakona, na odgovarajuci se nacin primijenjuju na  pripremno rocište.

3. Javnost glavne rasprave 

Clan 118. 

(1) Glavna rasprava je javna.

(2) Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.

(3) Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oružje ili opasno orude.

(4) Odredba stava 3. ovog clana ne odnosi se na pripadnike policije , ako je nošenje oružja neophodno za vršenje njihove dužnosti.

Clan 119. 

(1) Sud može iskljuciti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju interesi cuvanja službene, poslovne ili osobne tajne, zaštita interesa maloljetnika,  interesi javnog reda ili razlozi morala.

(2) Sud može iskljuciti javnost i kada se mjerama za održavanje reda predvidenim u  ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano održavanje rasprave.

Clan 120. 

(1) Iskljucenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomocnike i umješace i Ombudsmene Federacije .

(2) Sud može dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljucena budu prisutne  pojedine službene osobe, kao i naucni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu službu,  odnosno naucnu ili javnu djelatnost.

(3) Sud ce upozoriti osobe koje budu prisutne raspravi na kojoj je javnost iskljucena da su  dužne kao tajnu cuvati ono što su na raspravi saznale, a što nije vec poznato javnosti, i upozoriti  ih na posljedice odavanja tajne.

Clan 121. 

(1) O iskljucenju javnosti odlucuje sud rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno  objavljeno.

(2) Protiv rješenja o iskljucenju javnosti nije dopuštena posebna žalba.

Clan 122. 

Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati i na  pripremnom rocištu, na rocištu izvan glavne rasprave pred sudom, te na rocištu pred zamoljenim  sudom.

VI – DOKAZI I IZVOÐENJE DOKAZA 

1. Opce odredbe 

Clan 123. 

(1) Svaka stranka dužna je dokazati cinjenice na kojima zasniva svoj zahtjev.

(2) Sud ce slobodnom ocjenom dokaza utvrditi cinjenice na osnovu kojih ce donijeti  odluku.

Clan 124. 

Sud ce naložiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donošenje odluke, a  koje stranke nisu predložile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne  mogu raspolagati u smislu clana 3. stav 2. ovog zakona.

Clan 125. 

(1) Ne treba dokazivati cinjenice koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice.

(2) Ako stranka porekne cinjenice koje je priznala, sud ce ocijeniti da li ce te cinjenice  smatrati priznatim ili osporenim.

(3) Cinjenice cije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se može dokazivati da te cinjenice ne postoje, ako zakonom nije što drugo odredeno.

(4) Ne treba dokazivati cinjenice koje su opcepoznate.

Clan 126. 

Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne može sa sigurnošcu utvrditi neku cinjenicu, o postojanju te cinjenice zakljucit ce primjenom pravila o teretu dokazivanja.

Clan 127.  

Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novcani iznos ili na zamjenjive stvari, ali se tacna visina iznosa odnosno kolicina stvari ne može utvrditi ili bi se  mogla utvrditi samo s nesrazmjernim teškocama, sud ce o tome odluciti prema svojoj ocjeni.

Clan 128.  

(1) Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.

(2) Na prijedlog stranke, podnesen najkasnije na pripremnom rocištu, sud može odluciti  da se odredeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). U tom slucaju zapisnici o  izvedenim dokazima procitat ce se na glavnoj raspravi.

(3) Kad sud donese odluku iz stava 2. ovog clana, u zamolnici za izvodenje dokaza  ukratko ce opisati predmet spora, izložiti stanje parnice i odrediti koji ce se dokazi izvesti, uz  naznaku o kojim okolnostima treba osobito voditi racuna.

(4) O rocištu za izvodenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestit ce se stranke.

(5) Sudija zamoljenog suda ima pri izvodenju dokaza sva ovlaštenja koja ima sudija kad  se dokazi izvode na glavnoj raspravi.

(6) Protiv rješenja suda kojim se odreduje izvodenje dokaza pred zamoljenim sudom nije  dopuštena posebna žalba.

Clan 129. 

(1) Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne može izvesti u rokovima predvidenim ovim zakonom, sud rješenjem može odrediti duži rok za izvodenje dokaza.

(2) Kad odredeni rok protekne, rasprava ce se provesti bez obzira na to što odredeni  dokaz nije izveden.

2. Uvidaj 

Clan 130.  

(1) Uvidaj se poduzima kad je za utvrdivanje neke cinjenice ili za razjašnjenje neke  okolnosti potrebno neposredno opažanje suda.

(2) Uvidaj se može obavljati i uz sudjelovanje vještaka.

Clan 131. 

Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod trece  osobe, kod organa vlasti ili kod pravne osobe kojoj je povjereno vršenje javnog ovlaštenja, na  odgovarajuci ce se nacin primjeniti odredbe cl. 134. do 136. ovog zakona o pribavljanju isprava  od ovih organa ili pravnih osoba.

3. Isprave 

Clan 132.  

(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ vlasti u granicama svoje nadležnosti,  te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna osoba u vršenju javnog ovlaštenja koje joj je  povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga  što se u njoj potvrduje ili odreduje.

(2) Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu  dokazne snage izjednacene s javnim ispravama.

(3) Dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrdene cinjenice ili da je  isprava nepravilno sastavljena.

(4) Ako se posumnja u autenticnost isprave, stranka može tražiti da sud traži da se o tome  izjasni organ, odnosno pravna osoba od kojega bi ona trebalo da potjece.

Clan 133. 

Ako medunarodnim ugovorom nije što drugo odredeno, inostrane javne isprave koje su  propisno ovjerene imaju, uz uslov uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domace javne isprave.

Clan 134.  

(1) Stranka je dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. (2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod.

(3) Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili pravne osobe kojoj je povjereno vršenje  javnog ovlaštenja, a sama stranka ne može isposlovati da se isprava preda ili pokaže, sud ce  po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno osobi, da ispravu dostave sudu.

Clan 135.  

(1) Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud  može tu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajuci joj za to odredeni rok.

(2) Stranka ne može uskratiti podnošenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu  ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rijec o ispravi koju je po zakonu dužna predati ili  pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njen sadržaj smatra zajednickom za obje strane.

(3) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje drugih isprava na odgovarajuci ce se  nacin primjenjivati odredbe cl. 139. i 140. ovog zakona.

(4) Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porice da se isprava kod nje nalazi,  mogu se radi utvrdivanja te cinjenice izvoditi dokazi.

(5) Sud ce, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je znacaja što stranka koja drži  ispravu nece postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese ispravu ili porice da se  isprava kod nje nalazi.

(6) Protiv odluke suda iz stava 1. ovog clana nije dopuštena posebna žalba.  Clan 136.  

(1) Sud može, na prijedlog stranke, narediti trecoj osobi da podnese ispravu samo kad je  ona po zakonu dužna pokazati je ili je podnijeti ili kad je rijec o ispravi koja je po svojem  sadržaju zajednicka za tu osobu i stranku koja se poziva na ispravu.

(2) Prije nego što donese odluku kojom trecoj osobi nareduje da podnese ispravu, sud ce  pozvati trecu osobu da se o tome izjasni.

(3) Kad treca osoba porice svoju dužnost da podnese ispravu koja se kod nje nalazi, sud  ce riješiti je li treca osoba dužna podnijeti ispravu.

(4) Kad treca osoba porice da se isprava nalazi kod nje, mogu se radi utvrdivanja te  cinjenice izvoditi dokazi.

(5) Pravomocno rješenje o dužnosti trece osobe da podnese ispravu može se izvršiti  prema pravilima izvršnog postupka. Sud ce ovo rješenje po službenoj dužnosti dostaviti  nadležnom izvršnom sudu radi prinudnog izvršenja.

(6) Treca osoba ima pravo na naknadu opravdanih troškova koje je imala u vezi s  podnošenjem isprava. Odredbe clana 146. ovog zakona na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati  i u tom slucaju.

4. Svjedoci 

Clan 137.  

(1) Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati se pozivu, a ako ovim  zakonom nije drugacije odredeno, dužna je i svjedociti.

(2) Kao svjedoci mogu se saslušati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o  cinjenicama koje se dokazuju.

(3) Stranka koja predlaže da se odredena osoba sasluša kao svjedok mora prije toga  naznaciti o cemu ona treba svjedociti i navesti njeno ime i prezime i boravište.

Clan 138.  

Ne može se saslušati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost  cuvanja službene ili vojne tajne, dok je nadležan organ ne oslobodi te dužnosti.

Clan 139.  

(1) Svjedok može uskratiti svjedocenje:

1) o onome što mu je stranka kao svom punomocniku povjerila;

2) o onome o cemu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku  ispovjedala;

3) o cinjenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju nekog  drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna cuva  ono što se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti.

(2) Sud ce upozoriti te osobe da u slucajevima navedenim u stavu 1. ovog clana mogu  uskratiti davanje iskaza.

Clan 140.  

(1) Svjedok može uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta  pitanja izložio opasnosti od krivicnog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do  bilo kojeg stepena, a u pobocnoj liniji do treceg stepena zakljucno, svoga bracnog druga ili  srodnike po tazbini do drugog stepena zakljucno i onda kad je brak prestao, osobu s kojom živi u  vanbracnoj zajednici ili njene srodnike do drugog stepena zakljucno, te svog staraoca ili staranika, usvojitelja ili usvojenika.

(2) Sud ce upozoriti svjedoka da može uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje. Clan 141.  

(1) Opravdanost razloga za uskracivanje svjedocenja ili odgovora na pojedina pitanja  ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba svjedociti, nakon što se o tome izjasne stranke.

(2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog clana stranke nemaju pravo na posebnu žalbu.

(3) Svjedok može rješenje iz stava 1. ovog clana pobijati u žalbi protiv rješenja o novcanoj kazni ili o zatvoru zbog toga što je uskratio svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje.

Clan 142.  

(1) Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi ime i prezime i  ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i  naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu ce se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog  izostanka predvidene odredbama clana 410. ovog zakona i na pravo na naknadu troškova iz clana  146. ovog zakona.

(2) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati  pozivu mogu se saslušati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave.

Clan 143. 

(1) Svjedoci se saslušavaju pojedinacno i bez prisustva svjedoka koji ce se kasnije  saslušavati. Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.

(2) Svjedok ce se najprije opomenuti da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa  prešutjeti, a nakon toga ce se upozoriti na posljedice davanja lažnog iskaza.

(3) Zatim ce se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravište, mjesto i  datum rodenja, godine života i njegov odnos sa strankama.

Clan 144.  

(1) Poslije opcih pitanja, svjedoka ispituje stranka koja ga je predložila, a nakon toga  suprotna stranka.

(2) Sud uvijek može postavljati pitanja svjedoku.

(3) Svjedok ce se uvijek pitati od kuda mu je poznato ono o cemu svjedoci. Clan 145.  

(1) Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak saslušat ce se preko tumaca.

(2) Ako je svjedok gluh, postavljat ce mu se pitanja pismeno, a ako je nijem pozvat ce se  da pismeno odgovara. Ako se saslušanje ne može obaviti na taj nacin, pozvat ce se kao tumac  osoba koja se sa svjedokom može sporazumje ti.

(3) Sud ce tumaca upozoriti na dužnost vjernog prenošenja pitanja koja se svjedoku  postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

Clan 146. 

(1) Svjedok ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenocište, te  na naknadu izmakle zarade, nastalih usljed njegove obaveze da svjedoci.

(2) Svjedok mora zahtijevati naknadu odmah nakon saslušanja, inace gubi pravo na nju.  Sud je dužan na to upozoriti svjedoka.

(3) U rješenju kojim se odmjeravaju troškovi svjedoka, sud ce odrediti da se odredeni  iznos isplati iz položenog predujma, a ako predujam nije položen, naredit ce stranci da odredeni  iznos plati svjedoku u roku od osam dana. Žalba protiv tog rješenja ne zadržava izvršenje  rješenja.

5. Vještaci 

Clan 147. 

Sud može, na prijedlog stranke, odrediti izvodenje dokaza vještacenjem kada je radi  utvrdenja ili razjašnjenja odredene cinjenice potrebno strucno znanje kojim sud ne raspolaže.

Clan 148.  

(1) Stranka koja predlaže vještacenje dužna je u prijedlogu naznaciti predmet i obim  vještacenja, te predložiti osobu koja ce obaviti vještacenje.

(2) Protivna stranka ce se izjasniti o predloženom vještaku, kao i o predmetu i obimu  vještacenja.

(3) Ako stranke ne postignu sporazum o osobi koja treba biti odredena za vještaka i  predmetu i obimu vještacenja, odluku o tome ce donijeti sud.

Clan 149. 

(1) Vještacenje obavlja jedan vještak.

(2) Sud može na prijedlog stranke odrediti više vještaka za razlicite vrste vještacenja.

(3) Vještaci se odreduju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vještaka za odredenu  vrstu vještacenja.

(4) Složenija vještacenja povjerit ce se prvenstveno strucnim ustanovama kao što su  bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slicno.

(5) Ako postoje ustanove za odredene vrste vještacenja, kao što su vještacenje lažnog  novca, rukopisa, daktiloskopsko vještacenje i slicno, takva vještacenja povjerit ce se u prvom  redu tim ustanovama.

Clan 150. 

Izvodenje dokaza vještacenjem odreduje sud rješenjem koje sadrži:

1) ime i prezime i zanimanje vještaka,

2) predmet spora,

3) obim i predmet vještacenja,

4) rok za podnošenje pismenog nalaza i mišljenja.

Clan 151. 

(1) Vještak se uvijek poziva na rocište za glavnu raspravu.

(2) Prepis rješenja iz clana 150. ovog zakona dostavlja se vještaku zajedno sa pozivom na  rocište za glavnu raspravu.

(3) U pozivu ce sud upozoriti vještaka da svoje mišljenje mora iznijeti savjesno i u skladu  s pravilima nauke i vještine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i mišljenja u  ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa rocišta i pravu na nagradu i naknadu  troškova.

Clan 152. 

(1) Vještaci su dužni odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i mišljenje.

(2) Sud ce vještaka na njegov zahtjev osloboditi dužnosti vještacenja iz razloga iz kojih  svjedok može uskratiti svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje.

(3) Sud može vještaka na njegov zahtjev osloboditi dužnosti vještacenja i iz drugih  opravdanih razloga. Oslobodenje od dužnosti vještacenja može tražiti i ovlašteni zaposlenik  organa ili pravne osobe u kojoj vještak radi.

Clan 153. 

(1) Vještak ce biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet sudija, ali se izuzetno za  vještaka može uzeti i osoba koja je ranije bila saslušana kao svjedok.

(2) Stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzece vještaka cim sazna da postoji razlog za  izuzece, a najkasnije prije pocetka izvodenja dokaza vještacenjem.

(3) U zahtjevu za izuzece vještaka stranka je dužna navesti okolnosti na kojima temelji  svoj zahtjev za izuzece.

(4) O zahtjevu za izuzece odlucuje sud.

(5) Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzece nije dopuštena posebna  žalba.

(6) Ako je stranka saznala za razlog za izuzece poslije obavljenog vještacenja i prigovara  vještacenju iz tog razloga, sud ce postupiti kao da je zahtjev za izuzece stavljen prije obavljenog  vještacenja.

Clan 154. 

(1) Vještak svoj pismeni nalaz i mišljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko  sud ne odredi drugacije.

(2) Vještak mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje.

Clan 155. 

(1) Ako vještak ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku, sud ce, nakon proteka  roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vještaka.

(2) Ako vještak dostavi nalaz ili mišljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrjecni sami  sebi ili izvedenim okolnostima, sud ce pozvati vještaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti  rok za ponovno dostavljanje nalaza i mišljenja.

(3) Ukoliko vještak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz i mišljenje, sud  ce, uz prethodno izjašnjenje stranaka, odrediti drugog vještaka.

Clan 156. 

Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i mišljenje vještaka najkasnije osam dana prije  rocišta za glavnu raspravu.

Clan 157. 

(1) Rocište za glavnu raspravu ce se održati i ako vještak ne pristupi na glavnu raspravu.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog clana, sud može na prijedlog stranke odložiti raspravu i  zakazati novo rocište na koje ce ponovo pozvati vještaka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na  raspravi neophodno radi razjašnjenja ili dopune nalaza i mišljenja.

Clan 158. 

Sud ce vještaku dopustiti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim  vještacima u vezi predmeta vještacenja.

Clan 159. 

Protiv rješenja suda iz cl. 148., 150., 152. i 155. ovog zakona, nije dopuštena žalba. Clan 160. 

Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova, troškova za prehranu i prenocište i  troškova vještacenja, te pravo na razumnu nagradu za obavljeno vještacenje.

Clan 161. 

Ako odredbama ovog zakona nije drugacije odredeno, na izvodenje dokaza vještacenjem  na odgovarajuci nacin se primijenjuju odredbe o saslušanju svjedoka.

Clan 162. 

Odredbe clana 148. stav 1., clana 149. stav 3., clana 151. st. 1. i 3, i cl. 152., 153. i 159.  ovog zakona na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na tumace.

6. Saslušanje stranaka 

Clan 163. 

Na prijedlog stranke, sud ce odrediti izvodenje dokaza saslušanjem stranaka.

Clan 164. 

Sud ce odluciti da se sasluša samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza  ili se ne odazove pozivu suda.

Clan 165. 

(1) Za stranku koja nema parnicnu sposobnost saslušat ce se njen zakonski zastupnik. Sud  može odluciti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika, sasluša sama stranka, ako je njeno  saslušanje moguce.

(2) Za pravnu osobu saslušat ce se osoba koja je zakonom ili pravilima pravne osobe  odredena da je zastupa.

Clan 166. 

(1) Poziv na rocište dostavit ce se punomocniku stranke, koji je dužan o tome stranku  obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomocnika, stranci ili osobi koja ce se za stranku  saslušati.

(2) U pozivu ce se naznaciti da ce se na rocištu izvoditi dokaz saslušanjem stranaka i da  ce stranka koja dode na rocište biti saslušana u odsutnosti druge stranke.

Clan 167. 

Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu  suda radi saslušanja niti se stranka može prisiliti na davanje iskaza.

Clan 168. 

Odredbe o izvodenju dokaza saslušanjem svjedoka primjenjivat ce se i pri izvodenju  dokaza saslušanjem stranaka, ako za saslušanje stranaka nije što drugo propisano.

7. Osiguranje dokaza 

Clan 169. 

(1) Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nece moci izvesti ili da ce njegovo kasnije  izvodenje biti otežano, može se tokom, a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz  izvede.

(2) Osiguranje dokaza može se tražiti i tokom postupka po prijedlogu za ponavljanje  postupka.

Clan 170. 

(1) Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen tokom parnicnog postupka, za postupanje je nadležan sud pred kojim je postupak u toku.

(2) Kad se traži osiguranje dokaza prije pokretanja postupka, te u izuzetnim slucajevima,  ako je postupak vec u toku, nadležan je niži sud prvog stepena na cijem se podrucju nalaze stvari  koje treba razgledati odnosno sud na cijem podrucju boravi osoba koju treba saslušati.

Clan 171. 

U podnesku kojim se traži osiguranje dokaza predlagac je dužan navesti cinjenice koje se  imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih smatra da se kasnije dokaz nece moci  izvesti ili da ce njegovo izvodenje biti otežano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistjece da on nije poznat.

Clan 172. 

(1) Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza sud ce dostaviti protivniku, ako je poznat, ostavljajuci mu odgovarajuci rok za odgovor.

(2) Izuzetno, ako postoji opasnost za osiguranje dokaza, sud ce o prijedlogu odluciti i bez  prethodnog izjašnjenja protivnika.

(3) U rješenju kojim se usvaja prijedlog sud ce odrediti rocište za izvodenje dokaza,  navesti ce cinjenice o kojima ce se izvoditi dokazi, te dokaze koji ce se izvesti.

(4) Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen prijedlog za  osiguranje dokaza, on ce mu se dostaviti zajedno s rješenjem suda kojim se usvaja prijedlog za  osiguranje dokaza.

(5) Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište sud može radi sudjelovanja na rocištu za izvodenje dokaza, postaviti privremenog zastupnika (clan 296.). O tom  postavljanju nije potrebno izdati oglas.

(6) Sud može u izuzetnim slucajevima odrediti da izvodenje dokaza zapocne i prije nego  što se rješenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku.

(7) Protiv rješenja suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, te protiv rješenja  kojim se odlucuje da izvodenje dokaza zapocne prije nego što se rješenje dostavi protivniku, nije  dopuštena žalba.

Clan 173. 

(1) Ako su dokazi izvedeni prije nego što je postupak pokrenut, zapisnik o izvodenju  dokaza cuvat ce se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni.

(2) Ako je postupak u toku, a osiguranje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak,  zapisnik ce se dostaviti tome sudu.

VII – SUDSKE ODLUKE 

1. Zajednicke odredbe 

Clan 174. 

Sud donosi odluke na rocištu ili van rocišta.

Clan 175. 

(1) Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja.

(2) O tužbenom zahtjevu sud odlucuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda  rješenjem.

(3) O svim drugim pitanjima sud odlucuje rješenjem.

(4) Odluka o troškovima u presudi smatra se rješenjem.

2. Presuda 
3. a) Opce odredbe 

Clan 176. 

(1) Presudom sud odlucuje o zahtjevu koji se tice glavne stvari i sporednih potraživanja. (2) Ako postoji više zahtjeva, sud ce o svim tim zahtjevima odluciti jednom presudom. Clan 177. 

(1) Sud može naložiti tuženom da obavi odredenu cinidbu samo ako je ona dospjela do  zakljucenja glavne rasprave.

(2) Ako sud usvoji zahtjev za izdržavanje, može obavezati tuženog i na cinidbe koje nisu  dospjele.

(3) Presuda kojom se tuženi obvezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup  može se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

Clan 178. 

Ako je tužilac u tužbi tražio da mu se dosudi odredena stvar, a istovremeno je u tužbi ili  do zakljucenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odredeni novcani iznos,  sud ce, ako usvoji tužbeni zahtjev, izreci u presudi da se tuženi može osloboditi davanja stvari,  ako plati taj novcani iznos.

Clan 179. 

(1) Kad se stranci u presudi nalaže izvršenje kakve cinidbe, odredit ce se i rok u kojem je  tu cinidbu dužna izvršiti.

(2) Ako posebnim propisima nije drugacije odredeno, rok za izvršenje cinidbe je 30 dana,  ali za cinidbe koje se ne sastoje u novcanom davanju sud može odrediti duži rok. U mjenicnim i  cekovnim sporovima taj je rok 15 dana.

(3) Rok za izvršenje cinidbe pocinje teci prvog dana nakon donošenja presude, odnosno,  ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi, prvog dana nakon dostave  prepisa presude stranci kojoj je naloženo izvršenje.

1. b) Presuda na osnovu priznanja 

Clan 180. 

(1) Ako tuženi do zakljucenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud ce bez daljnjeg  raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tužbeni zahtjev (presuda na osnovu priznanja).

(2) Sud nece donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nade da je rijec o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (clan 3. stav 2.).

(3) Donošenje presude na osnovu priznanja odgodit ce se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2. ovog clana, prije toga pribave obavijesti.

(4) Priznanje tužbenog zahtjeva, na rocištu ili u pismenom podnesku, tuženi može i bez  pristanka tužioca opozvati do donošenja presude.

1. c) Presuda na osnovu odricanja 

Clan 181. 

(1) Ako se tužilac do zakljucenja glavne rasprave odrekne tužbenog zahtjeva, sud ce bez  daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tužbeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja).

(2) Za odricanje od tužbenog zahtjeva nije potreban pristanak tuženog.

(3) Tužilac može do donošenja presude, na rocištu ili u pisanom podnesku, opozvati  odricanje od tužbenog zahtjeva bez pristanka tuženog.

1. d) Presuda zbog propuštanja 

Clan 182. 

(1) Kad tuženi, kome je uredno dostavljena tužba u kojoj je tužilac predložio donošenje  presude zbog propuštanja, ne dostavi pismeni odgovor na tužbu u zakonskom roku, sud ce  donijeti presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev (presuda zbog propuštanja), osim ako je tužbeni  zahtjev ocigledno neosnovan.

(2) Tužbeni zahtjev je ocigledno neosnovan:

1) ako je tužbeni zahtjev ocigledno protivan cinjenicama navedenim u tužbi; 2) ako su cinjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev u ociglednoj protivnosti s  dokazima koje je sam tužilac predložio ili s cinjenicama koje su opcepoznate.

(3) Ako je zahtjev oc igledno neosnovan, sud ce donijeti presudu kojom se odbija tužbeni  zahtjev.

(4) Presuda zbog propuštanja nece se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke  ne mogu raspolagati.

Clan 183. 

(1) Protiv presude zbog propuštanja nije dopuštena žalba, ali tuženi može podnijeti  prijedlog za povrat u prijašnje stanje u skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Blagovremeno podnesen prijedlog iz stava 1. ovog clana, sprecava da presuda zbog  propuštanja postane pravomocna.

(3) Ako prijedlogu tuženog iz stava 1. ovog clana bude udovoljeno, tuženi ce podmiriti  sve opravdane troškove postupka koji su nastali do donošenja presude zbog propuštanja.

1. e) Donošenje, pismena izrada i dostava presude 

Clan 184. 

(1) Sud ce donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od  dana zakljucenja glavne rasprave.

(2) Ukoliko sudija prekoraci rok iz stava 1. ovog clana, dužan je u pismenoj formi  izvijestiti predsjednika suda o razlozima prekoracenja.

Clan 185. 

(1) Nakon zakljucenja glavne rasprave, sud ce prisutne stranke obavijestiti o datumu  donošenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud ce je pismeno  obavijestiti o datumu donošenja presude.

(2) Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomocnici, su dužni sami preuzeti presudu u  zgradi suda, te im sud nece dostavljati presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi.

(3) Ako su stranke bile uredno obaviještene o datumu donošenja presude, rok za žalbu  protiv presude pocinje teci prvog narednog dana nakon donošenja presude.

Clan 186. 

(1) U izuzetnim okolnostima, sud može na zahtjev stranke odluciti da se dostava presude  izvrši na nacin predviden odredbama ovog zakona o dostavi.

(2) Stranci koja nije bila uredno obaviještena o datumu donošenja presude, sud ce u svakom slucaju dostaviti presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi.

Clan 187. 

Presuda zbog propuštanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave, dostavlja  se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavi.

Clan 188. 

U slucaju iz clana 184. stav 2. ovog zakona, sud ce cim bude saznao da ce doci do odgode  datuma donošenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon cega ce strankama presudu dostaviti  prema odredbama ovog zakona o dostavi.

Clan 189. 

U slucajevima iz cl. 186., 187. i 188. ovog zakona, rok za podnošenje pravnog lijeka  pocinje teci prvog narednog dana nakon dostave prepisa presude.

Clan 190. 

Izvornik presude potpisuje sudija.

Clan 191. 

(1) Pismeno izradena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloženje i uputstvo o pravu na  izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.

(2) Uvod presude sadrži: naziv suda, ime i prezime sudije, ime i prezime i prebivalište,  odnosno boravište stranaka, njihovih zastupnika i punomocnika, kratku oznaku predmeta spora i  njegovu vrijednost, dan zakljucenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i  punomocnika koji su toj raspravi bili prisutni, te dan kad je presuda donesena.

(3) Izreka presude sadrži odluku o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se ticu  glavne stvari i sporednih traženja, te odluku o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog  radi prebijanja.

(4) U obrazloženju sud ce izložiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o cinjenicama na  kojima se ti zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojima je sud zasnovao  presudu.

(5) U obrazloženju presude zbog propuštanja, presude na osnovu priznanja ili presude na  osnovu odricanja, iznijet ce se samo razlozi koji opravdavaju donošenje takvih presuda.

1. f) Dopunska presuda 

Clan 192. 

(1) Ako je sud propustio da odluci o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se  mora odluciti presudom, a koji su vec raspravljeni, stranka može u roku od 30 dana od prijema  presude predložiti parnicnom sudu da se presuda dopuni.

(2) Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit ce odnosno  odbiti sud bez održavanja rocišta.

Clan 193. 

Kad sud nade da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog otvaranja glavne  rasprave donijet ce, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije riješen (dopunska presuda).

Clan 194. 

(1) Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i žalba protiv presude, prvostepeni  sud ce zastati s dostavom te žalbe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za  dopunu presude i dok ne protekne rok za žalbu protiv te odluke.

(2) Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena žalba, ta žalba zajedno sa  žalbom protiv prvobitne presude dostavit ce se drugostepenom sudu.

(3) Ako se prvostepena presuda pobija žalbom samo zato što prvostepeni sud nije  presudom odlucio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, žalba ce se smatrati  prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

1. g) Ispravljanje presude 

Clan 195. 

(1) Pogreške u imenima i brojevima, i druge ocite pogreške u pisanju i racunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude s izvornikom ispravit ce sud u svako doba.

(2) Ispravljanje ce se obaviti posebnim rješenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama  ce se dostaviti prepis rješenja.

(3) Ako izmedu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke  sadržane u izreci presude, strankama ce se dostaviti ispravljeni prepis presude s naznakom da se  tim prepisom presude zamjenjuje prijašnji prepis presude. U takvom slucaju rok za izjavljivanje  pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tece od dana dostave ispravljenog prepisa  presude.

(4) O ispravljanju presude sud može odluciti bez saslušanja stranaka.

h)) Pravomocnost presude 

Clan 196. 

(1) Presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje pravomocna.

(2) Sud tokom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomocno presudena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je vec pravomocno odluceno,  odbacit ce tužbu.

(3) Ako je u presudi odluceno o potraživanju koje je tuženi istakao prigovorom radi  prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potraživanja postaje pravomocna.

Clan 197. 

(1) Sud je vezan za svoju presudu cim je donesena.

(2) Presuda prema strankama ima ucinak od dana donošenja, a u slucajevima u kojima  strankama prema odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud – od dana kada im je dostavljena.

3. Rješenje 

Clan 198. 

(1) Sva rješenja koja se donose na rocištu objavljuje sudija.

(2) Rješenje koje je na rocištu objavljeno dostavit ce se strankama u ovjerenom prepisu  samo ako je protiv toga rješenja dopuštena posebna žalba, ili ako se na temelju rješenja može  odmah tražiti izvršenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.

(3) Sud je vezan za svoja rješenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako  ovim zakonom nije što drugo odredeno.

(4) Kad se rješenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima ucinak cim je  objavljeno.

Clan 199. 

Rješenja koja sud donosi izvan rocišta saopcavaju se strankama dostavom ovjerenog  prepisa rješenja.

Clan 200. 

(1) Rješenje mora biti obrazloženo ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime  rješava o prijedlozima stranaka koji su medu sobom u opreci, a može biti obrazloženo i u drugim  slucajevima kad je to potrebno.

(2) Pismeni sastav rješenja treba sadržavati uvijek uvod i izreku, a obrazloženje samo ako  prema stavu 1. ovog clana rješenje mora biti obrazloženo.

Clan 201. 

Rješenja o kaznama izrecenim prema odredbama ovog zakona izvršavaju se po službenoj  dužnosti.

Clan 202. 

(1) Odredbe clana 179., cl. 190. do 195. i clana 197. stav 2. ovog zakona na odgovarajuci  nacin ce se primjenjivati i na rješenja.

(2) Odredbe cl. 184. do 186. i cl. 188. i 189. ovog zakona na odgovarajuci nacin ce se  primjenjivati i na rješenja iz clana 198. stav 2. ovog zakona.

1. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA 

VIII – REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI 

1. Žalba protiv presude 

a ) Pravo na žalbu 

Clan 203. 

(1) Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 30  dana od dana donošenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog  zakona o dostavi, 30 dana nakon dostave prepisa presude, ako u ovom zakonu nije odreden drugi  rok. U mjenicnim i cekovnim sporovima taj rok je 15 dana.

(2) Blagovremeno podnesena žalba sprijecava da presuda postane pravomocna u dijelu  koji se pobija žalbom.

(3) O žalbi protiv presude odlucuje drugostepeni sud.

Clan 204. 

(1) Stranka se može odreci prava na žalbu od trenutka prijema presude.

(2) Do donošenja odluke drugostepenog suda stranka može odustati od vec podnesene  žalbe.

(3) Odricanje ili odustanak od žalbe ne može se opozvati.

1. b) Sadržaj žalbe 

Clan 205. 

Žalba mora sadržati:

1) oznacenje presude protiv koje se izjavljuje žalba;

2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odredenom dijelu;

3) razlog žalbe;

4) potpis podnositelja žalbe.

Clan 206. 

(1) Ako žalba ne sadrži podatke iz clana 205. ovog zakona (nepotpuna žalba), prvostepeni sud ce rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba pozvati žalitelja da u roku od  osam dana dopuni ili ispravi žalbu.

(2) Ako žalitelj u roku iz stava 1. ovog clana ne postupi po traženju suda, sud ce  rješenjem odbaciti žalbu kao nepotpunu.

Clan 207. 

(1) U žalbi se ne mogu iznositi nove cinjenice i predlagati novi dokazi, osim ako žalitelj  pruži dokaze da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti odnosno predložiti do zakljucenja glavne  rasprave.

(2) Pozivajuci se na nove cinjenice, žalitelj je dužan navesti dokaze kojima bi se te  cinjenice utvrdile, a predlažuci nove dokaze, dužan je navesti cinjenice koje tim dokazima treba  utvrditi.

(3) Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu izneseni pred prvostepenim  sudom ne mogu se iznositi u žalbi.

(4) Ako su zbog iznošenja novih cinjenica i predlaganja novih dokaza uzrokovani troškovi u postupku u povodu žalbe, te ce troškove neovisno o ishodu spora podmirivati ona  stranka koja je iznijela nove cinjenice, odnosno predložila nove dokaze.

1. c) Razlozi zbog kojih se presuda može pobijati 

Clan 208. 

(1) Presuda se može pobijati:

1) zbog povrede odredaba parnicnog postupka;

2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrdenog cinjenicnog stanja;

3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

(2) Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog  povrede odredaba parnicnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju, odnosno o odricanju  data u zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare.

Clan 209. 

Povreda odredaba parnicnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili  je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donošenje zakonite i  pravilne presude.

Clan 210. 

(1) Pogrešno ili nepotpuno utvrdeno cinjenicno stanje postoji kad je sud neku odlucnu  cinjenicu pogrešno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.

(2) Nepotpuno utvrdeno cinjenicno stanje postoji i kad na to upucuju nove cinjenice ili  novi dokazi.

Clan 211. 

Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu  materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

1. d) Postupak po žalbi 

Clan 212. 

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka  za sud i protivnu stranku.

Clan 213. 

(1) Neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu, odbacit ce rješenjem prvostepeni  sud bez održavanja rocišta.

(2) Žalba je neblagovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njeno  podnošenje.

(3) Žalba je nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje  žalbe, ili osoba koje se odrekla ili je odustala od žalbe, ili ako osoba koja je podnijela žalbu nema  pravnog interesa za podnošenje žalbe.

Clan 214. 

(1) Primjerak blagovremene, potpune i dopuštene žalbe dostavit ce prvostepeni sud  protivnoj stranci odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema žalbe. Protivna  stranka može u roku od osam dana od prijema žalbe podnijeti tome sudu odgovor na žalbu.

(2) Primjerak odgovora na žalbu dostavit ce prvostepeni sud žalitelju odmah, a najkasnije  u roku od osam dana od prijema odgovora na žalbu.

(3) Neblagovremeno podnesen odgovor na žalbu nece se uzeti u razmatranje.

(4) Podnesci primljeni nakon prijema odgovora na žalbu ili nakon proteka roka za odgovor na žalbu nece se uzimati u razmatranje, osim ukoliko sud od stranke izricito zatraži  dodatno izjašnjenje.

Clan 215. 

(1) Nakon prijema odgovora na žalbu ili nakon proteka roka za odgovor na žalbu,  prvostepeni sud ce žalbu i odgovor na žalbu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti  drugostepenom sudu najkasnije u roku od osam dana.

(2) Ako žalitelj tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijedene odredbe parnicnog  postupka, sudija prvostepenog suda dat ce objašnjenje u povodu navoda žalbe koji se ticu tih  povreda, a prema potrebi ce provjeriti istinitost tih navoda u žalbi.

Clan 216. 

(1) Kad spisi po žalbi stignu drugostepenom sudu, odreduje se sudija izvjestitelj.

(2) Sudija izvjestitelj može, prema potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvještaj o povredama odredaba parnicnog postupka i zatražiti da se radi utvrdivanja tih povreda provedu  provjere.

Clan 217. 

(1) Drugostepeni sud odlucuje o žalbi u sjednici vijeca ili na osnovu održane rasprave.

(2) Drugostepeni sud ce zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrdivanja  cinjenicnog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove cinjenice ili izvesti nove  dokaze ili ponovo izvesti vec izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba  parnicnog postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim  sudom.

(3) Drugostepeni sud održat ce sjednicu vijeca, odnosno raspravu, u roku od 45 dana  nakon što od prvostepenog suda primi spise po žalbi.

(4) Drugostepeni sud ce donijeti odluku u roku od 30 dana od dana održavanja sjednice  vijeca na kojoj je odluceno o žalbi, odnosno, ako je održana rasprava, u roku od 30 dana od dana  zakljucenja rasprave.

Clan 218. 

(1) Na raspravu se pozivaju stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomocnici,  a i oni svjedoci i vještaci za koje sud odluci da se saslušaju.

(2) Ako sa rasprave izostane žalitelj, rasprava se nece održati, a odluka ce se donijeti na  osnovu navoda žalbe i odgovora na žalbu.

(3) Ako sa rasprave izostane stranka koja nije žalitelj, sud ce raspravljati o žalbi i donijeti  odluku.

(4) U pozivu za raspravu stranka ce biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.  Clan 219. 

(1) Rasprava pred drugostepenim sudom pocinje kratkim izlaganjem izvjestitelja o stanju  predmeta, bez iznošenja njegovog mišljenja o osnovanosti žalbe.

(2) Nakon toga procitat ce se presuda ili dio presude na koji se odnosi žalba, a prema  potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom. Zatim ce žalitelj obrazložiti svoju  žalbu, a protivna stranka odgovor na žalbu.

Clan 220. 

Ako u cl. 217. do 219. ovog zakona nije što drugo odredeno, odredbe ovog zakona o  glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom na odgovarajuci nacin se primijenjuju i na raspravu  pred drugostepenim sudom.

1. e) Granice ispitivanja prvostepene presude 

Clan 221. 

Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom,  u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeci po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog  prava i povrede odredaba parnicnog postupka koje se odnose na stranacku sposobnost i zastupanje.

1. f) Odluke drugostepenog suda o žalbi 

Clan 222. 

(1) Odluke drugostepenog suda donose se nakon vijecanja glasanjem.

(2) U prostoriji u kojoj se vijeca i glasa mogu biti prisutni samo clanovi vijeca i zapisnicar. Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijece može odluku donijeti i u  samom zasjedanju.

Clan 223. 

(1) Predsjednik vijeca rukovodi vijecanjem i glasanjem i glasa posljednji. On se brine da  se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.

(2) Za svaku odluku vijeca potrebna je vecina glasova.

(3) Clanovi vijeca ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeca.

(4) Clan vijeca koji je pri glasanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne može se  suzdržati od glasanja o pitanju o kojem se ima kasnije odluciti.

(5) Ako se u vezi pojedinih pitanja o kojima se odlucuje glasovi podijele na više razlicitih  mišljenja, tako da nijedno od njih nema vecinu, razdvojit ce se pitanja i glasanje ce se ponavljati  sve dok se ne postigne vecina. Ako se u pogledu visine novcanog iznosa ili kolicine glasovi  podijele na više od dva mišljenja, ponovo ce se raspravljati o razlozima za svako mišljenje. Ako  se i nakon toga ne može postici vecina, glasovi dati za najveci novcani iznos ili kolicinu dodat ce  se glasovima datim za najbliži manji novcani iznos ili kolicinu dok se ne postigne vecina.

Clan 224. 

Drugostepeni sud može u sjednici vijeca ili na osnovu održane rasprave:

1) odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu;

2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu;

3) ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno sudenje;

4) ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu, ili

5) preinaciti prvostepenu presudu.

Clan 225. 

Neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit ce drugostepeni sud rješenjem, ako to nije ucinio prvostepeni sud.

Clan 226. 

Drugostepeni sud ce presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu  presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi  po službenoj dužnosti.

Clan 227. 

(1) Drugostepeni sud ce u sjednici vijeca ili na osnovu održane rasprave rješenjem  ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi održavanja nove  glavne rasprave, ako utvrdi da postoji jedan od slijedecih razloga iznesenih u žalbi:

1) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili  presudu na osnovu odricanja;

2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave nije dana  mogucnost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donošenje  zakonite i pravilne presude;

3) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave;

4) ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora izuzeti.

(2) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u postupku pred prvostepenim sudom odluceno o  zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili o zahtjevu o kome vec tece parnica ili o kojem je vec  prije pravomocno presudeno ili koga se tužilac odrekao ili o kojem je vec zakljucena sudska  nagodba, ukinut ce prvostepenu presudu i odbaciti tužbu.

(3) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tužilac ili tuženi  sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravna  osoba nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski  zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja  za vodenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku, ako vodenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, s obzirom na  prirodu povrede ukinut ce prvostepenu presudu i vratiti predmet nadležnom prvostepenom sudu  ili ce ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu.

(4) Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i predmet vrati istom sudu na  ponovno sudenje, može narediti da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom.

(5) U obrazloženju rješenja kojim se prvostepena presuda ukida treba navesti koje su  odredbe parnicnog postupka povrijedene i u cemu se povrede sastoje.

Clan 228. 

Prvostepeni sud je dužan, odmah po prijemu rješenja drugostepenog suda, odrediti pripremno rocište ili rocište za glavnu raspravu, koje ce se održati najkasnije u roku od 30 dana  od dana prijema rješenja drugostepenog suda, te izvesti sve parnicne radnje i raspraviti sva sporna  pitanja na koja je upozorio drugostepeni sud u svom rješenju.

Clan 229. 

Drugostepeni sud ce, u sjednici vijeca ili na osnovu održane rasprave, presudom preinaciti prvostepenu presudu, ako utvrdi da postoji jedan od slijedecih razloga iznesenih u žalbi:

1) ako je utvrdio da postoji povreda odredaba parnicnog postupka, osim u slucajevima  iz clana 227. ovog zakona;

2) ako je u sjednici vijeca drugacijom ocjenom isprava i posredno izvedenih dokaza vec  izvedenih pred prvostepenim sudom utvrdio drugacije cinjenicno stanje nego što je  ono u prvostepenoj presudi;

3) ako je nakon održane rasprave, na osnovu novih dokaza ili ponovnog izvodenja vec  izvedenih dokaza, utvrdio drugacije cinjenicno stanje nego što je ono u prvostepenoj  presudi;

4) ako smatra da je cinjenicno stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvrdeno, ali da je  prvostepeni sud pogrešno primijenio materijalno pravo;

5) ako je utvrdio da je prvostepenom presudom prekoracen tužbeni zahtjev.  Clan 230. 

Drugostepeni sud ne može preinaciti presudu na štetu stranke koja se žalila, ako je samo  ona podnijela žalbu.

Clan 231. 

U obrazloženju presude, odnosno rješenja, drugostepeni sud ce ocijeniti žalbene navode  koji su od odlucnog znacaja.

Clan 232.

Drugostepeni sud dostavit ce svoju odluku strankama i drugim zainteresovanim osobama,  kao i sudu prvog stepena.

2. Žalba protiv rješenja 

Clan 233. 

(1) Protiv rješenja prvostepenog suda dopuštena je žalba, ako u ovom zakonu nije odredeno da žalba nije dopuštena.

(2) Ako ovaj zakon izricito odreduje da posebna žalba nije dopuštena, rješenje prvostepenog suda može se pobijati samo u žalbi protiv konacne odluke.

Clan 234. 

(1) Blagovremeno podnesena žalba zadržava izvršenje rješenja, ako ovim zakonom nije  drugacije propisano.

(2) Rješenje protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba može se odmah izvršiti. Clan 235. 

Rješavajuci o žalbi drugostepeni sud može:

1) odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu;

2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostepenog suda;

3) uvažiti žalbu i rješenje preinaciti ili ukinuti, te prema potrebi predmet vratiti na  ponovni postupak.

Clan 236. 

U postupku po žalbi protiv rješenja na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe  ovog zakona koje važe za žalbu protiv presude, osim odredaba o održavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

IX – VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI 

1. Revizija 

Clan 237. 

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomocne presude donesene u drugom stepenu  u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude.

(2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomocne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.

(3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako  ocijeni da bi odlucivanje po reviziji bilo od znacaja za primjenu prava u drugim slucajevima.

Clan 238. 

O reviziji odlucuje Vrhovni sud Federacije.

Clan 239.  

Podnesena revizija ne zadržava izvršenje pravomocne presude protiv koje je izjavljena.  Clan 240.  

(1) Revizija se može izjaviti:

1) zbog povrede odredaba parnicnog postupka iz clana 209. ovog zakona koja je ucinjena u postupku pred drugostepenim sudom;

2) zbog pogrešne primjene materijalnog prava;

3) zbog prekoracenja tužbenog zahtjeva, ako je ta povreda ucinjena u postupku pred  drugostepenim sudom.

(2) Revizija se ne može izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrdenog cinjenicnog  stanja.

Clan 241.  

Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojemu se ona pobija  revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeci po službenoj dužnosti na primjenu  materijalnog prava i povrede odredaba parnicnog postupka koje se odnose na stranacku sposobnost i zastupanje.

Clan 242.  

Stranke mogu u reviziji iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni  odnose na povrede odredaba parnicnog postupka koje su ucinjene u postupku pred drugostepenim  sudom.

Clan 243. 

Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Clan 244. 

Neblagovremenu ili nepotpunu reviziju, odbacit ce rješenjem prvostepeni sud, bez održavanja rocišta.

Clan 245.  

(1) Primjerak blagovremene i potpune revizije prvostepeni sud ce dostaviti protivnoj  stranci.

(2) U roku od osam dana od dana dostave revizije protivna stranka može podnijeti sudu  odgovor na reviziju.

(3) Nakon prijema odgovora na reviziju ili nakon proteka roka za odgovor, prvostepeni  sud dostavit ce reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima, revizijskom sudu.

(4) Primjerak revizije i odgovora na reviziju dostavlja se i drugostepenom sudu.  Clan 246.  

O reviziji revizijski sud odlucuje bez rasprave.

Clan 247.  

(1) Nedopuštenu reviziju odbacit ce revizijski sud rješenjem, kao i neblagovremenu ili  nepotpunu reviziju, ako to, u granicama svojih ovlaštenja, nije ucinio prvostepeni sud.

(2) Revizija je nedopuštena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlaštena na podnošenje  revizije, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni  interes za podnošenje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu  ne može podnijeti.

Clan 248.  

Revizijski sud ce presudom odbiti reviziju kao neosnovanu, ako utvrdi da ne postoje  razlozi zbog kojih je revizija izjavljena.

Clan 249. 

(1) Ako utvrdi da postoji povreda odredaba parnicnog postupka zbog koje se revizija  može izjaviti, osim povreda odredenih u st. 2. i 3. ovog clana, revizijski sud ce, s obzirom na  prirodu povrede, presudom preinaciti presudu drugostepenog suda ili rješenjem ukinuti u cijelosti  ili djelimicno presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno sudenje istom ili drugom  vijecu drugostepenog suda, odnosno drugom nadležnom sudu.

(2) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom odluceno o zahtjevu  koji nije u sudskoj nadležnosti ili o kojem je vec prije pravomocno presudeno ili koga se tužilac  odrekao ili o kojem je vec zakljucena sudska nagodba, revizijski sud ce ukinuti rješenjem  donesene odluke i odbaciti tužbu.

(3) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom, kao tužilac ili tuženi  sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravna  osoba nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski  zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja  za vodenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vodenje parnice, odnosno obavljanje  pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, revizijski sud ce s obzirom na prirodu  povrede, postupiti prema odredbama st. 1. ili 2. ovog clana.

Clan 250.  

(1) Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, presudom ce  usvojiti reviziju i preinaciti pobijanu presudu.

(2) Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava ili zbog  povrede pravila postupka cinjenicno stanje nepotpuno utvrdeno i da zbog toga nema uvjeta za  preinaku pobijane presude, rješenjem ce usvojiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelimicno presudu  drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno sudenje istom ili drugom vijecu drugostepenog  suda.

Clan 251.  

Ako utvrdi da je pravomocnom presudom donesenom u drugom stepenu prekoracen tužbeni zahtjev, revizijski sud ce presudom preinaciti pobijanu presudu.

Clan 252.  

Revizijski sud dostavlja svoje odluke strankama, kao i prvostepenom i drugostepenom  sudu.

Clan 253.  

Ako u cl. 237. do 252. ovog zakona nije što drugo odredeno, u postupku povodom  revizije na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe ovog zakona o žalbi protiv presude,  osim odredaba o održavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

Clan 254.  

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostepenog suda kojim je postupak  pravomocno završen.

(2) Revizija protiv rješenja iz stava 1. ovog clana nije dopuštena u sporovima u kojima ne  bi bila dopuštena revizija protiv pravomocne presude.

(3) Revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostepenog suda kojim se podnesena  žalba odbacuje, odnosno kojim se potvrduje rješenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije.

(4) U postupku u povodu revizije protiv rješenja na odgovarajuci nacin ce se primjenjivati odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.

2. Ponavljanje postupka 

Clan 255.  

Postupak koji je odlukom suda pravomocno završen može se na prijedlog stranke ponoviti:

1) ako je pri donošenju odluke sudjelovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet; 2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogucnost da raspravlja  pred sudom;

3) ako je u postupku kao tužilac ili tuženi sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u  postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako  parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski  zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vodenje  parnice, ili za pojedine radnje u postupku, ako vodenje parnice, odnosno obavljanje  pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;

4) ako se odluka suda zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka ili na ispravi koja  je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadržaj;

5) ako je do odluke suda došlo zbog krivicnog djela sudije, zakonskog zastupnika ili  punomocnika stranke, protivne stranke ili koje trece osobe;

6) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nade ili stekne mogucnost da upotrijebi nove  dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te  cinjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem postupku.

Clan 256.  

(1) Iz razloga navedenih u clanu 255. tac. 1. do 3. ovog zakona, ne može se zahtijevati  ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku.

(2) Zbog okolnosti navedenih u clanu 255. tac. 1 i 6. ovog zakona, ponavljanje postupka  može se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te okolnosti iznijeti prije nego  što je prijašnji postupak završen pravomocnom sudskom odlukom.

Clan 257.  

(1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to:

1) u slucaju iz clana 255. tacka 1. ovog zakona od dana kad je stranka saznala za taj  razlog;

2) u slucaju iz clana 255. tacka 2. ovog zakona od dana kad je odluka dostavljena  stranci;

3) u slucaju iz clana 255. tacka 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tužilac ili tuženi  sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku – od dana kad je odluka  dostavljena toj osobi; ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba  ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik – od dana kad  je odluka dostavljena stranci odnosno njenom zakonskom zastupniku, ako zakonski

zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vodenje  parnice ili za pojedine radnje u postupku – od dana kad je stranka saznala za taj  razlog;

4) u slucajevima iz clana 255. tac. 4. i 5. ovog zakona – od dana kad je stranka saznala  za pravomocnu presudu u krivicnom postupku, a ako se krivicni postupak ne može  provesti, onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog  kojih se postupak ne može pokrenuti;

5) u slucaju iz clana 255. tacka 6. ovog zakona – od dana kad je stranka mogla iznijeti  sudu nove cinjenice, odnosno nova dokazna sredstva.

(2) Ako bi rok odreden u stavu 1. ovog clana poceo teci prije nego što je odluka postala  pravomocna, taj ce se rok racunati od pravomocnosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen  pravni lijek, odnosno od dostave pravomocne odluke višeg suda izrecene u posljednjem stepenu.

(3) Nakon što protekne rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomocna,  prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti, osim ako se ponavljanje traži iz razloga  navedenih u clanu 255. tac. 2. i 3. ovog zakona.

Clan 258. 

O prijedlogu za ponavljanje postupka odlucuje drugostepeni sud, i to sudija pojedinac  koji nije sudjelovao u donošenju drugostepene odluke u prijašnjem postupku.

Clan 259. 

(1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u  prvom stepenu.

(2) U prijedlogu se posebno moraju navesti zakonska osnova po kojoj se traži ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi  kojima se potkrepljuju navodi predlagaca, te uciniti vjerovatnim da bi u ponovljenom postupku  mogla za predlagaca biti donesena povoljnija odluka.

Clan 260.  

(1) Neblagovremene, nepotpune ili nedopuštene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit ce rješenjem prvostepeni sud bez održavanja rocišta.

(2) Ako prvostepeni sud ne odbaci prijedlog, dostavit ce primjerak prijedloga protivnoj  stranci koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori na prijedlog.

Clan 261. 

Nakon prijema odgovora na prijedlog ili nakon proteka roka za davanje odgovora, prvostepeni sud ce prijedlog i odgovor na prijedlog, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti  drugostepenom sudu najkasnije u roku od osam dana.

Clan 262.  

(1) Drugostepeni sud odlucuje o prijedlogu za ponavljanje postupka u pravilu bez održavanja rasprave.

(2) Ako sud ocijeni da je održavanje rasprave neophodno, postupit ce u skladu s odredbama cl. 218. do 220. ovog zakona.

Clan 263.  

(1) Nakon što drugostepeni sud donese odluku o prijedlogu, sudu prvog stepena vraca sve  spise s dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke.

(2) U rješenju kojim se dopušta ponavljanje postupka izreci ce se da se ukida odluka  donesena u prijašnjem postupku.

(3) Protiv rješenja drugostepenog suda kojim se usvaja prijedlog za ponavljanje postupka  žalba nije dopuštena.

(4) Žalba protiv rješenja drugostepenog suda kojim se odbija prijedlog za ponavljanje  postupka podnosi se istom sudu, koji o žalbi odlucuje u vijecu trojice sudija.

Clan 264. 

(1) U ponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne može postupati sudija koji je  odlucivao u prijašnjem postupku.

(2) Prvostepeni sud ce odrediti pripremno rocište odmah po prijemu rješenja drugostepenog suda, a najkasnije u roku od osam dana.

3. Odnos izmedu prijedloga za ponavljanje postupka i revizije 

Clan 265. 

(1) Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka  samo iz razloga iz kojih se može izjaviti i revizija, smatrat ce se da je stranka izjavila reviziju.

(2) Ako stranka izjavi reviziju iz razloga što je u prvostepenom ili drugostepenom postupku odluceno o zahtjevu o kojem je vec prije pravomocno presudeno ili koga se tužilac vec  odrekao ili o kojem je sklopljena sudska nagodba, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog  za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz clana 255. ovog zakona, sud ce prekinuti  postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do završetka postupka po reviziji.

(3) Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga, osim iz razloga navedenih u stavu 2.  ovog clana, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz razloga iz  clana 255. stav 1. tac. 4. i 5. ovog zakona, koji su potkrijepljeni pravomocnom presudom  donesenom u krivicnom postupku, sud ce prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka u  povodu prijedloga za ponavljanje postupka.

(4) U svim ostalim slucajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili nakon  toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka, sud ce odluciti koji ce postupak nastaviti, a koji  prekinuti, uzimajuci u obzir sve okolnosti, a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka  podnesena i dokaze, koje su stranke predložile.

Clan 266. 

(1) Odredbe clana 265. st. 1. i 3. ovog zakona, primijenit ce se i kad je stranka najprije  podnijela prijedlog za ponavljanje postupka, a nakon toga izjavila reviziju.

(2) U svim ostalim slucajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje  postupka i nakon toga izjavi reviziju, sud ce, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji do završetka

postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako ustanovi da postoje ozbiljni  razlozi da postupi drugacije.

Clan 267.  

(1) Rješenje iz clana 265. ovog zakona donosi prvostepeni sud ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostepenom sudu prije nego što je predmet u povodu revizije  upucen revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne pošto je predmet u  povodu revizije upucen revizijskom sudu, rješenje iz clana 265. ovog zakona, donosi revizijski  sud.

(2) Rješenje iz clana 266. ovog zakona donosi prvostepeni sud, osim ako je predmet, u  vrijeme kad revizija stigne prvostepenim sudu, u povodu prijedloga za ponavljanje postupka  upucen višem sudu radi donošenja odluke,u kojem slucaju rješenje donosi viši sud.

(3) Protiv rješenja suda iz st. 1. i 2. ovog clana nije dopuštena žalba.

Dio treci 

X – SUDSKE MJERE OSIGURANJA 

Clan 268. 

(1) Za odlucivanje o prijedlogu za osiguranje, ukljucujuci i osiguranje na imovini protivnika osiguranja koja se nalazi izvan Federacije odnosno Bosne i Hercegovine, koji je  podnesen prije pokretanja parnicnog postupka kao i u toku tog postupka nadležan je sud koji  postupa po tužbenom zahtjevu. Odluku o mjeri osiguranja donosi sud koji postupa u prvom  stepenu, a neposredno viši sud kada je prijedlog za njeno donošenje podnesen nakon dostave  predmeta tome sudu radi odlucivanja o pravnom lijeku.

(2) Nakon pravomocnosti odluke o tužbenom zahtjevu, o prijedlogu za osiguranje odlucuje sud koji bi bio nadležan za odlucivanje o tužbenom zahtjevu u prvom stepenu.

Clan 269.  

(1) Mjera osiguranja može se odrediti:

1) ako predlagac osiguranja ucini vjerovatnim postojanje potraživanja ili prava, i  2) ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao sprijeciti ili  znatno otežati ostvarenje potraživanja, posebno time što ce svoju imovinu otuditi,  prikriti, opteretiti ili na drugi nacin njom raspolagati odnosno promijeniti postojece  stanje stvari ili na neki drugi nacin štetno uticati na prava predlagaca osiguranja.

(2) Ako drugacije nije zakonom odredeno, sud ce odrediti mjeru osiguranja samo pod  uslovom da predlagac osiguranja, u roku koji odredi sud, prema odredbama zakona o izvršnom  postupku, da jemstvo za štetu koja bi protivniku osiguranja mogla nastati odredivanjem i provodenjem mjere osiguranja. Ako predlagac osiguranja ne da jemstvo u odredenom roku, sud  ce odbiti prijedlog za odredivanje mjere osiguranja. Na njegov zahtjev, sud može osloboditi  predlagaca osiguranja od obaveze davanja jemstva ako sud utvrdi da on nije u finansijskoj  mogucnosti da jemstvo da.

(3) Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Brcko Distrikt BiH, kantoni, grad i opcine su  izuzeti od obaveze iz stava 2. ovog clana.

Clan 270. 

Jemstvo iz clana 269. ovog zakona se vraca u roku od osam dana od dana prestanka  važenja mjere osiguranja. Ukoliko u meduvremenu protivnik osiguranja podnese tužbu za naknadu štete, nadležni sud za postupanje u tom predmetu ce odluciti o važenju odredenog jemstva.

Clan 271.  

(1) Radi osiguranja novcanog potraživanja mogu se odrediti slijedece mjere:

1) zabrana protivniku osiguranja da otudi, sakrije, optereti ili raspolaže odredenom imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za osiguranje potraživanja predlagaca osiguranja. Ova zabrana ce se zabilježiti u odgovarajucim javnim registrima;

2) cuvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz tacke 1. ovog stava i to pologanjem u  depozit suda ako je to moguce ili predajom u posjed trecoj osobi;

3) zabrana dužniku protivnika osiguranja da isplati protivniku osiguranja potraživanje ili  da mu preda stvar, kao i zabrana protivniku osiguranja da primi stvar, da naplati  potraživanje i da njime raspolaže. Ova zabrana se može izreci i svakoj drugoj osobi  od koje protivnik osiguranja može zahtijevati isplatu ili predaju stvari.

4) predbilježba založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu uknjiženom na nekretnini do vrijednosti dosudenog glavnog potraživanja sa kamatama i troškovima.

(2) Mjera iz stava 1. tacka 4. ovog clana može se odrediti samo ukoliko o potraživanju  povjerioca vec postoji odluka suda koja nije postala izvršna.

(3) Rješenja o odredivanju mjera osiguranja iz stava 1. ovog clana, dostavljaju se protivniku osiguranja, dužniku protivnika osiguranja, ako je potrebno, i odgovarajucim javnim  registrima. Mjera osiguranja smatra se provedenom dostavom protivniku osiguranja ili dužniku  protivnika osiguranja, ako mu se dostavlja, ili odgovarajucem javnom registru, ovisno o tome koji  je od ova tri datuma prijema raniji po vremenu.

(4) Na podrucju gdje ne postoje zemljišne knjige, mjere osiguranja iz ovog clana ce se  provesti primjenom odgovarajucih pravila izvršnog postupka.

Clan 272.  

(1) Radi osiguranja potraživanja koje je upravljeno na odredenu stvar ili njen dio mogu se  odrediti slijedece mjere osiguranja:

1) zabrana protivniku osiguranja otudenja, sakrivanja, opterecenja ili raspolaganja  imovinom na koju je upravljeno potraživanje. Ako se imovina nalazi u Bosni i  Hercegovini, ova zabrana ce se zabilježiti u odgovarajucim javnim registrima;

2) cuvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz tacke 1. ovog stava i to pologanjem u  depozit suda, ako je to moguce, ili predajom u posjed trecoj osobi;

3) zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu imovini  na koju je upravljeno potraživanje ili nalog protivniku osiguranja da obavi odredene  radnje potrebne da bi se sacuvala imovina ili da bi se održalo postojece stanje stvari;  4) ovlaštenje predlagacu osiguranja da poduzme odredene aktivnosti.

(2) Odredbe st. 3. i 4. clana 271. ovog zakona primijenjuju se i u slucaju osiguranja  potraživanja upravljenih na odredenu stvar ili jedan njen dio.

(3) Mjere osiguranja iz ovog clana ne smiju u cijelosti obuhvatiti zahtjev koji se njima  obezbjeduje.

Clan 273. 

(1) Radi osiguranja drugih prava ili održavanja postojeceg stanja, mogu se izreci slijedece  mjere osiguranja:

1) zabrana protivniku osiguranja da poduzima odredene aktivnosti ili nalog da poduzme  odredene aktivnosti u cilju održavanja postojeceg stanja ili sprjecavanja nastanka štete suprotnoj stranci;

2) ovlaštenje predlagacu osiguranja da poduzme odredene aktivnosti;

3) povjeravanje odredene imovine protivnika osiguranja trecoj osobi na cuvanje i staranje;

4) odlaganje postupka izvršenja po prijedlogu trecih osoba, pod uslovima predvidenim  zakonom kojim se ureduje izvršni postupak; i

5) druge mjere koje sud odredi kao neophodne za osiguranje tužbenog zahtjeva predlagaca osiguranja.

(2) Odredba clana 271. stav 3. na odgovarajuci nacin se primjenjuje i na mjere osiguranja  iz stava 1. ovog clana.

Clan 274. 

(1) Protivnik osiguranja koji postupi suprotno odluci suda o zabrani da otudi, sakrije ,  optereti ili raspolaže imovinom odgovoran je po pravilima gradanskog prava. Nakon zabilježbe  zabrane, sve dok takva zabrana traje, nije moguc upis u registar bilo kakvih promjena prava  nastalih na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika osiguranja.

(2) Otudenje ili opterecenje suprotno nalogu suda o zabrani da otudi, sakrije, optereti ili  raspolaže imovinom nema pravni ucinak prema predlagacu, osim ako ima mjesta primjeni pravila  o zaštiti savjesnog sticaoca.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog clana, na odgovarajuci nacin se primijenjuju i u slucaju  postupanja osoba suprotno odluci suda o odredivanju drugih mjera osiguranja.

(4) Mjerom osiguranja ne stice se založno pravo, osim u slucaju opravdanja predbilježbe  založnog prava iz tacke 4. stava 1. clana 271. ovog zakona.

Clan 275.  

Sud može, s obzirom na okolnosti slucaja, odrediti više mjera osiguranja, ako je to  potrebno.

Clan 276.  

(1) Mjera osiguranja može se predložiti prije pokretanja i tokom sudskog postupka te  nakon završetka tog postupka, sve dok izvršenje ne bude provedeno.

(2) Prijedlog se podnosi u pismenoj formi. Ako je vezan za parnicni postupak koji je u  toku, prijedlog se može iznijeti i usmeno na rocištu.

(3) U prijedlogu za odredivanje mjere osiguranja predlagac osiguranja mora istaci zahtjev  u kojem ce oznaciti potraživanje cije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži, sredstva i  predmet mjera osiguranja. U prijedlogu se moraju navesti cinjenice na kojima se zasniva tužbeni

zahtjev, te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagac osiguranja dužan je  dokaze, ako je to moguce, priložiti uz prijedlog.

(4) Na usmeno podneseni prijedlog za odredivanje mjera osiguranja na odgovarajuci  nacin se primijenjuju odredbe stava 3. ovog clana.

Clan 277. 

(1) Osim u slucajevima odredenim ovim zakonom, mjera osiguranja ne može se odrediti  ako protivnik osiguranja nije imao mogucnost da se o prijedlogu za njeno odredivanje izjasni.

(2) Prijedlog za odredivanje mjere osiguranja sud zajedno sa prilozima dostavlja protivniku osiguranja uz obavijest da protivnik osiguranja može podnijeti pismeni odgovor na  prijedlog za odredivanje mjere osiguranja u roku od osam dana.

Clan 278. 

(1) Na prijedlog predlagaca osiguranja, istaknut sa prijedlogom za odredivanje mjere  osiguranja, sud može odrediti privremenu mjeru osiguranja bez prethodnog obavještavanja i  saslušanja protivnika osiguranja ako predlagac osiguranja ucini vjerovatnim da je mjera osiguranja osnovana i hitna i da bi se drugacijim postupanjem izgubila svrha mjere osiguranja.

(2) Sud dostavlja odluku iz stava 1. ovog clana protivniku osiguranja odmah. Protivnik  osiguranja u roku od tri dana u svom odgovoru može osporiti razloge za odredivanje privremene  mjere osiguranja, nakon cega sud mora zakazati rocište u naredna tri dana. Odgovor protivnika  osiguranja mora biti obrazložen.

(3) Nakon održanog rocišta iz stava 2. ovog clana, sud ce posebnim rješenjem ukinuti  rješenje o odredivanju privremene mjere ili zamijeniti to rješenje novim rješenjem o odredivanju  mjere osiguranja, u skladu sa clanom 279. ovog zakona. Protiv novog rješenja o odredivanju  mjere osiguranja dopuštena je žalba u skladu s clanom 282. ovog zakona.

Clan 279.  

(1) U rješenju o odredivanju mjere osiguranja sud ce odrediti vrstu mjere, sredstva kojima ce se ona prinudno ostvariti i predmet mjere osiguranja , uz odgovarajucu primjenu pravila sudskog izvršnog postupka. Sud ce po službenoj dužnosti dostaviti rješenje o odredivanju mjere osiguranja nadležnom izvršnom sudu radi njenog prinudnog provodenja i odgovarajucim javnim registrima radi upisa.

(2) Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreceni u rješenju o odredivanju mjere osiguranja potrebno izmijeniti sredstva ili predmete osiguranja predlagac osiguranja može predložiti tu izmjenu u istom postupku, na osnovu vec izrecenih naloga ili zabrana.

(3) Rješenje o odredivanju mjere osiguranja ima ucinak rješenja o izvršenju iz zakona o izvršnom postupku. Mjera osiguranja obavezuje stranke u postupku, kao i osobe koje su u vezi s njima, nakon što prime obavijest o izdavanju mjere osiguranja.

(4) Rješenja iz st. 1. i 2. ovog clana, moraju biti obrazložena.

(5) U slucaju odredivanja mjere osiguranja po službenoj dužnosti, sud ce na odgovarajuci  nacin primijeniti odredbe ovog clana.

Clan 280. 

(1) Kada je mjera osiguranja odredena prije podnošenja tužbe, odlukom o odredivanju  mjere osiguranja odredit ce se rok ne duži od 30 dana u kojem predlagac osiguranja mora  podnijeti tužbu.

(2) Predlagac osiguranja podnosi sudu dokaz da je pokrenuo postupak u skladu sa stavom  1. ovog clana.

Clan 281.  

(1) Izrecena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri osiguranja.

(2) Ukoliko tužbeni zahtjev nije usvojen prvostepenom presudom, nadležni sud može  mjeru osiguranja ostaviti na snazi dok odluka o tužbenom zahtjevu ne postane pravosnažna.

(3) Izrecena mjera osiguranja ostaje na snazi najduže do isteka roka od 30 dana po  nastupanju uslova za prinudno izvršenje.

(4) Mjeru osiguranja upisanu u javne knjige sud briše po službenoj dužnosti. Clan 282. 

(1) Protiv prvostepenog rješenja o mjeri osiguranja može se izjaviti žalba u roku od osam  dana od dana dostavljanja rješenja.

(2) Žalba se dostavlja protivniku osiguranja koji može u roku od tri dana od njenog  prijema podnijeti sudu odgovor na žalbu.

(3) O žalbi odlucuje drugostepeni sud u roku od 15 dana od dana dostavljanja  prvostepenom sudu odgovora na žalbu ili isteka roka za podnošenje odgovora na žalbu.

(4) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja iz stava 1. ovog clana.

(5) Žalba protiv rješenja o odredivanju mjere osiguranja koje je u prvom stepenu izdao  kantonalni sud ili Vrhovni sud Federacije, nije dopuštena.

(6) Žalba protiv rješenja o privremenoj mjeri osiguranja nije dopuštena.

Clan 283.  

(1) Ako su izrecene mjere odredene clanom 271. stav 1. tac. 1. i 2. i clanom 272. stav 1.  tac. 1. i 2. ovog zakona, sud ce na prijedlog protivnika osiguranja ili cuvara odrediti prodaju  pokretnih stvari koje su podložne brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene  tih stvari.

(2) Prodaja stvari iz stava 1. ovog clana, obavit ce se po pravilima o izvršenju na  pokretnim stvarima.

(3) Ako je odredena mjera osiguranja iz clana 271. stav 1. tacka 3. ovog zakona, sud  može, na prijedlog predlagaca osiguranja ili protivnika osiguranja, odrediti da se na predlagaca  osiguranja prenese pravo na ispunjenje potraživanja, u slucaju u kojem postoji opasnost da se to  potraživanje, zbog zakašnjenja u njegovu ostvarenju, nece moci realizovati ili da ce se izgubiti  pravo na regres prema trecim osobama.

(4) Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potraživanja cuvat ce se u  sudskom depozitu dok se ne obustavi mjera osiguranja ili dok predlagac osiguranja ne predloži  izvršenje, a najduže 30 dana pošto potraživanje postane izvršno. Druge koristi dobivene ostvarenjem potraživanja položit ce se u sudski depozit ako je to moguce, ili ce se na koji drugi  nacin odrediti njihovo cuvanje do obustave mjere osiguranja, odnosno dok predlagac osiguranja  ne predloži izvršenje, ali najduže 30 dana pošto potraživanje postane izvršno.

Clan 284. 

(1) Predlagac osiguranja može u prijedlogu za odredivanje mjere osiguranja ili naknadno  izjaviti da se, umjesto mjere osiguranja, zadovoljava davanjem odredenog jemstva od strane  protivnika osiguranja.

(2) Davanje jemstva umjesto mjere osiguranja može se odrediti i na prijedlog protivnika  osiguranja ukoliko se sa tim prijedlogom saglasi predlagac osiguranja.

Clan 285.  

(1) Ako predlagac osiguranja u roku odredenim rješenjem o odredivanju mjere osiguranja  ne podnese dokaz iz clana 280. ovog zakona, sud ce obustaviti postupak i ukinuti provedene  radnje.

(2) Na prijedlog protivnika osiguranja postupak ce se obustaviti i ukinuti provedene  radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odredena kasnije promijenile tako da više nije  potrebna.

(3) Sud ce na prijedlog protivnika osiguranja obustaviti postupak i ukinuti provedene  radnje i u slijedecim slucajevima:

1) ako protivnik osiguranja položi sudu dužni iznos potraživanja koje se obezbjeduje, s  kamatama i troškovima;

2) ako protivnik osiguranja ucini vjerovatnim da je potraživanje u vrijeme donošenja  rješenja o odredivanju mjere osiguranja vec bilo naplaceno ili dovoljno obezbijedeno; 3) ako je pravomocno utvrdeno da potraživanje nije nastalo ili da je prestalo.

(4) U slucajevima iz st. 1. i 3. tac. 2. i 3. ovog clana, troškove prouzrokovane odredivanjem i provodenjem mjere osiguranja predlagac osiguranja dužan je nadoknaditi protivniku osiguranja.

Clan 286. 

(1) Troškove nastale u toku postupka osiguranja prethodno podmiruje predlagac osiguranja.

(2) Ako je prijedlog za odredivanje mjere osiguranja podnesen tokom parnicnog ili  drugog sudskog postupka, sud nadležan za odlucivanje o tužbenom ili drugom zahtjevu ce odluciti ko podmiruje troškove izdavanja i provodenja mjera osiguranja.

Clan 287. 

Predlagac osiguranja ima po opštim pravilima imovinskog prava pravo na naknadu štete  koja mu je nanesena nepostupanjem osoba koje su bile dužne postupiti po rješenju o odredivanju  mjere osiguranja.

Clan 288. 

Protivnik osiguranja ima po opštim pravilima imovinskog prava prema predlagacu osiguranja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena mjerom osiguranja za koju je utvrdeno da  je bila neosnovana ili koju predlagac osiguranja nije opravdao.

Clan 289.  

Potraživanja naknade štete iz cl. 287. i 288. ovog zakona zastarjevaju u roku od godinu  dana od prestanka važenja rješenja kojim je mjera osiguranja izrecena.

Clan 290. 

Mjere osiguranja provodi sud koji bi bio nadležan za provodenje izvršenja pravomocne  presude.

Dio cetvrti 

OPCE ODREDBE 

XI – STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI 

Clan 291.  

(1) Stranka u postupku može biti svaka fizicka i pravna osoba.

(2) Posebnim propisima može se odrediti ko može biti stranka u postupku osim fizickih i  pravnih osoba.

(3) Parnicni sud može, izuzetno, s pravnim ucinkom u odredenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranacku sposobnost prema odredbama  st. 1. i 2. ovog clana, ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim  uslovima za sticanje stranacke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može  provesti izvršenje.

(4) Protiv rješenja iz stava 3. ovog clana, kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije  dopuštena posebna žalba.

Clan 292.  

(1) Stranka koja je potpuno poslovno sposobna može sama obavljati radnje u postupku  (parnicna sposobnost).

(2) Punoljetna osoba kojoj je djelimicno ogranicena poslovna sposobnost parnicno je  sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti.

(3) Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnicno je sposoban u  granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.

Clan 293.  

(1) Stranku koja nema parnicnu sposobnost zastupa njen zakonski zastupnik.

(2) Zakonski zastupnik odreduje se zakonom ili aktom nadležnog organa vlasti donesenim na osnovu zakona.

(3) U toku cijelog postupka sud ce, po službenoj dužnosti, paziti može li osoba koja se  pojavljuje kao stranka u postupku biti stranka u postupku i je li parnicno sposobna, zastupa li  parnicno nesposobnu stranku njen zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebna ovlaštenja kad su ona potrebna.

Clan 294.  

(1) Zakonski zastupnik može u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, ali ako je  za podnošenje ili povlacenje tužbe, za priznanje odnosno za odricanje od tužbenog zahtjeva, za  zakljucenje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima odredeno  da zastupnik mora imati posebna ovlaštenja, on može te radnje poduzimati samo ako ima takva  ovlaštenja.

(2) Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik dužna je na zahtjev suda dokazati da  je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje odredenih radnji u postupku potrebno posebno  ovlaštenje, zakonski zastupnik dužan je dokazati da ima takvo ovla štenje.

(3) Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu pažnju u zastupanju, obavijestit ce o tome organ starateljstva. Ako bi zbog propuštanja  zastupnika mogla nastati šteta za osobu pod starateljstvom, sud ce zastati s postupkom i predložiti  da se odredi drugi zakonski zastupnik.

Clan 295.  

(1) Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u  postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat ce tužioca da izvrši potrebne ispravke u tužbi  ili ce poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u  postupku.

(2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski  zastupnik nema posebna ovlaštenja kad su ona potrebna, zatražit ce da nadležni organ starateljstva postavi staraoca parnicno nesposobnoj osobi, odnosno pozvat ce zakonskog zastupnika da pribavi posebna ovlaštenja ili ce poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi  parnicno nesposobna strana bila pravilno zastupana.

(3) Sud ce odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog clana. Dok se  ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog cije bi odgode  mogle nastati štetne posljedice za stranku.

(4) Ako se nedostaci iz st. 1. i 2. ovog clana ne mogu otkloniti ili ako odredeni rok  bezuspješno protekne, sud ce rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvacene  tim nedostacima i odbaciti tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprecavaju daljnje vodenje  parnice.

(5) Protiv rješenja kojim se nareduju mjere za otklanjanje nedostataka nije dopuštena  žalba.

Clan 296.  

(1) Ako se tokom postupka pred prvostepenim sudom pokaže da bi redovan postupak oko  postavljanja zakonskog zastupnika tuženom trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili obje  stranke mogle nastati štetne posljedice, sud ce tuženom postaviti privremenog zastupnika.

(2) Uz uvjet iz stava 1. ovog clana, sud ce postaviti tuženom privremenog zastupnika  osobito u slucajevima:

1) ako tuženi nije parnicno sposoban, a nema zakonskog zastupnika,

2) ako postoje protivni interesi tuženog i njegovog zakonskog zastupnika, 3) ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika,

4) ako je boravište tuženog nepoznato, a tuženi nema punomocnika,

5) ako se tuženi ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomocnika u Federaciji,  nalaze u inostranstvu, a dostava se nije mogla obaviti.

(3) O postavljanju privremenog zastupnika, sud ce bez odgadanja obavijestiti organ  starateljstva, a i stranke kad je to moguce.

Clan 297.  

(1) Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dužnosti  zakonskog zastupnika.

(2) Ta prava i dužnosti privremeni zastupnik obavlja sve dok se tuženi ili njegov punomocnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je  postavio staraoca.

Clan 298.  

Ako je privremeni zastupnik postavljen tuženom iz razloga navedenih u clanu 296. stav  2. tac. 4. i 5. ovog zakona, sud ce u roku od osam dana izdati oglas koji ce objaviti u “Službenim  novinama Federacije BiH”, službenom glasilu kantona i na oglasnoj ploci suda.

Clan 299.  

Parnicna sposobnost u Federaciji procjenjuje se po zakonima Federacije.

XII – PUNOMOCNICI 

Clan 300. 

(1) Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomocnika.

(2) Stranka koju zastupa punomocnik može uvijek doci pred sud i davati izjave pored  svog punomocnika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vještake može ispitivati samo preko punomocnika, ako je on prisutan na glavnoj raspravi.

Clan 301.  

(1) Punomocnik može biti advokat, advokatsko društvo ili uposlenik službe za besplatnu  pravnu pomoc, kao i, za pravne osobe uposlenik te pravne osobe, a za fizicke osobe bracni odnosno vanbracni drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini.

(2) Ako sud utvrdi da punomocnik koji je advokat ne obavlja svoju dužnost u skladu sa  Zakonom o advokaturi, sud ce o tome izvijestiti nadležnu advokatsku komoru, i, ako je to  moguce, stranku koju advokat zastupa.

Clan 302.  

Radnje u postupku što ih punomocnik poduzima u granicama punomoci imaju isti pravni  ucinak kao da ih je poduzela sama stranka.

Clan 303.  

(1) Stranka može izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomocnika na rocištu na kome je  ta izjava data.

(2) Ako je punomocnik priznao koju cinjenicu na rocištu na kojem stranka nije bila  prisutna ili je koju cinjenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili  opozove, sud ce cijeniti obje izjave prema clanu 125. stav 2. ovog zakona.

Clan 304. 

Stranka može ovlastiti punomocnika da poduzima samo odredene radnje ili da poduzima  sve radnje u postupku.

Clan 305.  

Ako je stranka izdala advokatu punomoc za vodenje parnice, a nije pobliže odredila  ovlaštenja u punomoci, advokat je ovlašten na temelju takve punomoci:

1) obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tužbu, povuci je, dati odgovor na  tužbu, priznati tužbeni zahtjev ili se odreci tužbenog zahtjeva, zakljuciti nagodbu,  podnijeti pravni lijek i odreci se ili odustati od njega, te zahtijevati izdavanje mjera  osiguranja;

2) stavljati zahtjev za izvršenje ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku, u  povodu takvog zahtjeva;

3) od protivne stranke primiti dosudene troškove;

4) pismeno ovlastiti drugog advokata na poduzimanje samo pojedinih radnji u postupku,  osim zastupanja na glavnoj raspravi.

Clan 306. 

Advokata kojem je stranka izdala punomoc može, uz izricito ovlaštenje stranke, zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog stepena i advokatski pripravnik koji je kod njega  zaposlen.

Clan 307.  

Ako stranka u punomoci nije pobliže odredila ovlaštenja punomocnika, punomocnik koji  nije advokat može na osnovu takve punomoci obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek  potrebno izricito ovlaštenje za povlacenje tužbe, za priznanje ili za odricanje od tužbenog zahtjeva, za zakljucenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenošenje  punomoci na drugu osobu, te za podnošenje vanrednih pravnih lijekova.

Clan 308.  

(1) Stranka izdaje punomoc pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.

(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit ce na pismenu punomoc  umjesto potpisa otisak prsta. Ako se u tom slucaju punomoc izdaje osobi koja nije advokat,  potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji ce se potpisati na punomoci.

(3) Ako posumnja u istinitost pismene punomoci, sud može rješenjem odrediti da se  podnese ovjerena punomoc. Protiv tog rješenja nije dopuštena žalba.

Clan 309.  

(1) Punomocnik je dužan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomoc.

(2) Sud može dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije  podnijela punomoc, ali ce istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odredenom roku podnese  punomoc ili odobrenje stranke za obavljanje parnicnih radnji.

(3) Dok ne protekne rok za podnošenje punomoci, sud ce odgoditi donošenje odluke. Ako  taj rok bezuspješno protekne, sud ce nastaviti postupak, ne uzimajuci u obzir radnje koje je  obavila osoba bez punomoci.

(4) Sud je dužan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomocnik ovlaštena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomocnik  nije ovlaštena za zastupanje, ukinut ce parnicne radnje što ih je ta osoba poduzela, ako te radnje  nije stranka naknadno odobrila.

Clan 310.  

(1) Stranka može punomoc u svako vrijeme opozvati, a punomocnik je može u svako  vrijeme otkazati.

(2) Opozivanje, odnosno otkaz punomoci mora se saopciti sudu pred kojim se vodi  postupak pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.

(3) Opozivanje, odnosno otkaz punomoci važi za protivnu stranku od trenutka kad joj je  saopcen.

(4) Poslije otkaza punomoci, punomocnik je dužan još 15 dana obavljati radnje za osobu  koja mu je izdala punomoc, ako je potrebno da od nje otkloni kakvu štetu koja bi u to vrijeme  mogla nastati.

Clan 311.  

(1) Ako je punomocniku dato ovlaštenje da može obavljati sve radnje u postupku, a  stranka, odnosno njen zakonski zastupnik, umre ili postane poslovno nesposobna ili ako zakonski  zastupnik bude razriješen dužnosti, punomocnik je ovlašten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik, može opozvati punomoc.

(2) U slucajevima navedenim u stavu 1. ovog clana, punomocniku koji nije advokat  uvijek prestaju ovlaštenja koja se u punomoci moraju izricito navesti ( clan 307.).

Clan 312. 

(1) Prestankom pravne osobe prestaje i punomoc koju je ona izdala.

(2) U slucaju stecaja, punomoc koju je izdao stecajni dužnik prestaje kad prema važecim  propisima nastupe pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka.

(3) Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog clana, punomocnik je dužan još 15 dana obavljati  radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni štetu.

XIII – JEZIK U POSTUPKU 

Clan 313.  

Pozivi, odluke i druga sudska pismena upucuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na jednom od jezika iz clana 6. ovog zakona.

Clan 314.  

Stranke i drugisudionici u postupku prisudjelovanju u postupku upotrebljavaju jedan od jezika iz clana 6. ovog zakona.

Clan 315.

(1) Stranke i umješaci koji ne poznaju nijedan od jezika iz clana 6. ovog zakona osigurat ce o svom trošku usmeno i pismeno prevodenje procesnih radnji koje poduzimaju,  kao i druga usmena i pismena prevodenja za svoje potrebe.

(2) Stranke i umješaci dužni su osigurati i prevodenje koje se odnosi na izvodenje dokaza koje su predložili.

(3) Prevodenje obavljaju tumaci.

XIV – VRIJEDNOST SPORA 

Clan 316. 

(1) Tužilac je dužan u tužbi oznaciti vrijednost predmeta spora, osim u slucajevima u  kojima se vrijednost spora ne može izraziti u novcu.

(2) Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.

(3) Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja ne uzimaju se u obzir pri odredivanju vrijednosti spora ako ne cine glavni zahtjev.

Clan 317. 

Ako se zahtjev odnosi na buduca davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora  racuna se po njihovom zbiru, ali najviše do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet  godina.

Clan 318. 

(1) Ako jedna tužba protiv istog tuženog obuhvata više zahtjeva koji se zasnivaju na istoj  cinjenicnoj i pravnoj osnovi, vrijednost se odreduje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.

(2) Ako zahtjevi u tužbi proizilaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv više tuženih,  vrijednost se odreduje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.

Clan 319. 

Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa korištenja  stana, odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se racuna prema jednogodišnjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rijec o najamnom ili zakupnom odnosu zakljucenom na krace  vrijeme.

Clan 320. 

Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja odredenog potraživanja ili ustanovljenje založnog prava, vrijednost predmeta spora odreduje se prema iznosu potraživanja  koje treba osigurati, ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potraživanja koje treba  osigurati, kao vrijednost predmeta spora uzet ce se vrijednost predmeta zaloga.

Clan 321. 

(1) Ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novcani iznos, ali tužilac u tužbi navede da  pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odredeni novcani iznos, kao vrijednost  predmeta spora uzet ce se taj iznos.

(2) U drugim slucajevima, kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novcani iznos, mjerodavna  je vrijednost predmeta spora koju je tužilac u tužbi naznacio.

(3) Ako je u slucaju iz stava 2. ovog clana, tužilac vrijednost predmeta spora suviše  visoko ili suviše nisko naznacio, sud ce najkasnije na pripremnom rocištu, a ako pripremno  rocište nije održano, onda na glavnoj raspravi prije pocetka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na  prikladan nacin provjeriti tacnost naznacene vrijednosti, te rješenjem odrediti vrijednost predmeta  spora.

(4) Protiv rješenja iz stava 3. ovog clana nije dopuštena posebna žalba.

Clan 322. 

Ako novcani iznos nije izražen u konvertibilnim markama, vec u drugoj valuti, vrijednost  predmeta spora se utvrduje u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute koji je  utvrdila nadležna finansijska organizacija u vrijeme podnošenja tužbe.

XV – ROKOVI I ROCIŠTA 

1. Rokovi 

Clan 323. 

(1) Ako rok nije odreden zakonom, odreduje ga sud s obzirom na okolnosti slucaja.

(2) Rok koji sud odredi izuzetno se može produžiti na prijedlog zainteresovane osobe ako  za to postoje opravdani razlozi.

(3) Prijedlog za produženje roka se mora podnijeti prije proteka roka cije se produženje  traži.

(4) Protiv rješenja o produženju roka nije dopuštena žalba.

Clan 324.  

(1) Rokovi se racunaju na dane, mjesece i godine.

(2) Ako je rok odreden na dane, u rok se ne uracunava dan kad je dostava ili saopcenje  obavljeno, odnosno dan u koji pada dogadaj otkad treba racunati trajanje roka, vec se za pocetak  roka uzima prvi iduci dan.

(3) Rokovi odredeni na mjesece, odnosno na godine završavaju se protekom onog dana  posljednjeg mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoceo. Ako  nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.

(4) Ako posljednji dan roka pada na državni praznik ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad  sud ne radi, rok istjece protekom prvog iduceg radnog dana.

Clan 325.  

(1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je prije nego što  rok protekne predan nadležnom sudu.

(2) Ako je podnesak upucen preko pošte preporucenom pošiljkom ili telegrafski, dan  predaje pošti smatra se danom predaje sudu kojem je upucen, a ako je podnesak upucen telefaksom, danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sudu.

(3) Ako je podnesak upucen elektronskom poštom, kao vrijeme predaje sudu smatra se  vrijeme koje je naznaceno na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa.

(4) Ako je podnesak upucen telegrafski, a ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu  moglo postupiti, smatrat ce se da je podnesen u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat  sudu ili bude upucen sudu preporucenom pošiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama  pošti.

(5) Za osobe koje se nalaze na obaveznoj vojnoj službi u vojsci Federacije, dan predaje  podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi smatra se danom predaje sudu.

(6) Odredba stava 4. ovog clana odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze u službi u  vojnim jedinicama odnosno vojnim ustanovama ili štabovima vojske Federacije u mjestima u  kojima ne postoji redovna pošta.

(7) Za osobe lišene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za  izvršenje krivicnih i prekršajnih sankcija smatra se danom predaje sudu.

(8) Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upucen nenadležnom sudu prije  proteka roka, a stigne nadležnom sudu nakon proteka roka, smatrat ce se da je na vrijeme  podnesen.

(9) Odredbe st.1. do 7. ovog clana primijenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim  propisima mora podici tužba, te na rok zastare potraživanja ili nekog drugog prava.

2. Rocište 

Clan 326.  

(1) Rocište odreduje sud kad je to zakonom propisano.

(2) Sud ce na rocište pozvati stranke i ostale osobe cije se prisustvo smatra potrebnim.

(3) U pozivu sud ce naznaciti mjesto, prostoriju i vrijeme održavanja rocišta, te navesti  stranke i predmet spora.

(4) Sud ce u pozivu osobito upozoriti stranke i ostale sudionike u postupku na zakonske  posljedice izostanka s rocišta.

Clan 327. 

(1) Rocište se, u pravilu, održava u sudskoj zgradi.

(2) Sud može odluciti da se rocište održi izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nužno  ili da ce se na taj nacin uštedjeti u vremenu ili u troškovima postupka. Protiv takvog rješenja nije  dopuštena žalba.

3. Povrat u prijašnje stanje 

Clan 328. 

(1) Ako stranka propusti rocište ili rok za poduzimanje neke radnje u postupku i zbog  toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud ce toj stranci na njen prijedlog dopustiti da  naknadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje stanje) ako ocijeni da je do propuštanja došlo usljed  opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjeci.

(2) Kad se dopusti povrat u prijašnje stanje, parnica se vraca u ono stanje u kojem se  nalazila prije propuštanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propuštanja donio.

Clan 329. 

(1) Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo obaviti  propuštenu radnju.

(2) Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, racunajuci od dana kad je prestao razlog  koji je uzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje – od dana kad je  za to saznala.

(3) Nakon proteka 60 dana od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje  stanje.

(4) Ako se povrat u prijašnje stanje predlaže zbog propuštanja roka, predlagac je dužan  istovremeno s podnošenjem prijedloga obaviti i propuštenu radnju.

Clan 330.  

Ne može se zahtijevati povrat u prijašnje stanje ako je propušten rok za stavljanje  prijedloga da se dopusti povrat u prijašnje stanje, ili ako je propušteno rocište odredeno u povodu  prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

Clan 331. 

Sud ce odmah odluciti o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje i nastaviti postupak.  Clan 332. 

(1) Neblagovremene i nedopuštene prijedloge za povrat u prijašnje stanje, odbacit ce sud  rješenjem.

(2) U vezi s prijedlogom za povrat u prijašnje stanje sud ce zakazati rocište, osim ako su  cinjenice na kojima se prijedlog zasniva opcepoznate.

Clan 333. 

(1) Protiv rješenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dopuštena  posebna žalba.

(2) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dopuštena  posebna žalba, osim ukoliko je prijedlog podnesen zbog donošenja presude zbog propuštanja.

XVI – PODNESCI 

Clan 334. 

(1) Tužba, odgovor na tužbu, protivtužba, odgovor na protivtužbu, pravni lijekovi i druge  izjave, prijedlozi i saopcenja koji se daju izvan rasprave, podnose se pismeno (podnesci). Uvjet  pismene forme ispunjavaju i podnesci upuceni telegramom, telefaksom ili elektronskom poštom.  Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima oznacen pošiljalac.

(2) Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u  vezi s njima moglo postupiti. Osobito trebaju sadržavati: oznaku suda, ime i prezime odnosno  naziv pravne osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zakonskih  zastupnika i punomocnika, ako ih imaju, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja.

(3) Ako izjava sadrži kakav zahtjev, stranka mora u podnesku navesti cinjenice i dokaze  na kojima zasniva svoj zahtjev.

(4) Podnesci koji se dostavljaju elektronskom poštom moraju biti ovjereni kvalifikovanim  elektronskim potpisom.

(5) Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Clan 335. 

(1) Isprave koje se prilažu podnesku podnose se u izvorniku, prepisu ili fotokopiji.

(2) Ako stranka priloži ispravu u izvorniku, sud ce takvu ispravu zadržati, a protivnoj  stranci dopustiti da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava drži u spisima predmeta,  vratit ce se podnositelju na njegov zahtjev, ali sud može tražiti od podnositelja da spisima priloži  prepis ili fotokopiju isprave.

(3) Ako je isprava priložena u prepisu ili fotokopiji, sud ce na zahtjev protivne stranke  pozvati podnositelja da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je  pregleda. Sud ce odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno pregledati.

(4) Protiv tih rješenja nije dopuštena žalba.

Clan 336. 

(1) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo  postupiti, sud ce podnositelju vratiti podnesak radi ispravke ili dopune, uz navode šta treba ispraviti ili dopuniti i odredit ce rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne može biti duži od  osam dana.

(2) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku  odredenom za dopunu ili ispravku, smatrat ce se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put  bio podnesen.

(3) Smatrat ce se da je podnesak povucen ako ne bude vracen sudu u odredenom roku, a  ako bude vracen bez ispravke odnosno dopune, odbacit ce se.

(4) Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud ce pozvati  podnositelja da ih u odredenom roku podnese. Ako podnosilac ne postupi po tom nalogu, sud ce  podnesak odbaciti.

XVII– DOSTAVA PISMENA 

1. Opce odredbe 
2. a) Nacin dostave pismena 

Clan 337. 

Pismena se dostavljaju preko pošte, preko ovlaštene pravne osobe registrovane za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlaštene službene osobe suda.

Clan 338. 

(1) Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji  uživaju pravo imuniteta, dostava ce se obaviti diplomatskim putem, ako u medunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije što drugo odredeno.

(2) Državljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostava se obavlja putem pošte ili  preko nadležnog konzularnog, odnosno diplomatskog predstavništva Bosne i Hercegovine u toj  državi.

1. b) Dostava fizickim i pravnim osobama 

Clan 339. 

(1) Dostava fizickim osobama obavlja se predajom pismena osobi kojoj se dostava  ima obaviti, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Ako ovim zakonom nije drugacije odredeno, dostava organima vlasti i pravnim  osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlaštenoj za primanje pismena, ili, ako se takva  osoba ne zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu zatekne.

Clan 340. 

(1) Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomocnik, dostava se obavlja  zakonskom zastupniku odnosno punomocniku.

(2) Kad organi vlasti ili pravne osobe za svog punomocnika odrede osobu koja je njihov  radnik, dostava se može obaviti i u skladu s odredbom clana 339. stav 2. ovog zakona.

(3) Ako stranka ima više zakonskih zastupnika, odnosno punomocnika, dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih.

(4) Dostava advokatu kao punomocniku može se obaviti i predajom pismena osobi koja  je zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji.

Clan 341. 

(1) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog, rijecnog, pomorskog i vazdušnog prometa dostava se može obaviti i preko njihovog zapovjedništva,  odnosno neposrednog starješine.

(2) Osobama lišenim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, odnosno uprave  ustanove za izvršenje krivicnih i prekršajnih sankcija.

Clan 342. 

(1) Dostava pravnoj osobi može se obaviti i putem njene poslovne jedinice, ako spor  proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.

(2) Dostava pravnoj osobi koja ima sjedište u inostranstvu, može se obaviti i putem  njenog zastupništva, odnosno predstavništva u Bosni i Hercegovini ili Federaciji.

1. c) Vrijeme i mjesto dostave 

Clan 343. 

(1) Dostava se obavlja svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom mjestu  fizicke osobe, u sjedištu organa vlasti, u uredu odnosno poslovnim prostorijama pravne osobe  kojoj se dostava ima obaviti, ili u sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne.

(2) Dostava se može obaviti na bilo kojem mjestu, ako se obavlja osobnim urucenjem  pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.

2. Dostava putem pošte 

Clan 344. 

Dostava putem pošte obavlja se:

1) preporucenom pismonosnom pošiljkom sa povratnicom, ili

2) obicnom pismonosnom pošiljkom, u kojoj se uz pismeno dostavlja i obrazac o potvrdi prijema, koji osoba kojoj se pismeno dostavlja mora potpisati i vratiti sudu.

3. Dostava preko ovlaštene pravne osobe ili ovlaštene službene osobe suda 
4. a) Dostava fizickim osobama 

Clan 345. 

(1) Ovlaštena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovlaštena  službena osoba suda dostavu fizickim osobama, u pravilu obavljaju predajom pismena osobi  kojoj se dostava ima obaviti.

(2) Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se  obavlja predajom pismena kome od njenih odraslih clanova domacinstva koji je dužan primiti  pismeno,a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno ce se predati kucepazitelju ili susjedu ako oni  na to pristanu.

(3) Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta  osoba se tu ne zatekne, dostava se može obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane  da primi pismeno.

(4) Predaja pismena drugoj osobi nije dopuštena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik  osobe kojoj se dostava ima obaviti.

(5) Osobe kojima se prema odredbama st. 2. i 3. ovog clana dostava obavi umjesto osobi  kojoj se pismeno ima dostaviti, dužne su pismeno predati toj osobi, na što ce ih dostavljac i  upozoriti prilikom urucenja pismena.

(6) Kad se dostava obavi prema odredbama st. 2. ili 3. ovog clana, osoba kojoj se  pismeno imalo dostaviti o tome ce biti obaviještena slanjem pismene obavijesti preko pošte,  obicnom pismonosnom pošiljkom. U pismenoj obavijesti navodi se predmet spora, vrsta pismena  koje se ima dostaviti, datum, sat i mjesto dostave pismena, te ime i prezime osobe koja je primila  pismeno. Obavijest se mora poslati tokom istog dana ili slijedeceg radnog dana nakon obavljene  dostave.

Clan 346.  

(1) Ako se pismeno ne može dostaviti na nacin previden u clanu 345. ovog zakona, a  dostavljac utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na kojoj se dostava  pokušava obaviti, ostavice u stanu ili u prostorijama gdje ta osoba radi, ili pribiti na vrata stana ili  prostorije, pismenu obavijest da ce pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga ta osoba tamo može  preuzeti u roku od 15 dana od dana pokušaja dostave. U pismenoj obavijesti navodi se i predmet  spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum i sat kada je obavijest ostavljena, te naziv i  adresa suda gdje se pismeno može preuzeti.

(2) Tokom istog dana ili slijedeceg radnog dana nakon pokušaja dostave iz stava 1. ovog  clana, pismena obavijest sa podacima navedenim u tom stavu poslace se osobi kojoj se dostava  ima obaviti i preko pošte, obicnom pismonosnom pošiljkom.

(3) Dostava ce se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno ima dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto, istekom roka iz stava 1. ovog clana.

Clan 347. 

(1) Ako se dostavlja tužba, a tuženi kojem se tužba ima dostaviti se ne zatekne tamo gdje  se dostavljanje ima obaviti, dostavljac ce se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tuženog  zateci, te ce mu kod jedne od osoba navedenih u clanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ostaviti, ili, ako  to nije moguce, na vrata stana ili prostorije gdje se dostava obavlja pribiti, pismenu obavijest da  radi primanja tužbe bude u odredeni dan i sat u svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu.

(2) Ako dostavljac, i nakon što je postupio na nacin predviden u stavu 1. ovog clana, u  vrijeme odredeno u obavijesti ne zatekne tuženog kojem se tužba ima dostaviti, dostava ce se  obaviti prema odredbama cl. 345. i 346. ovog zakona.

(3) Druga pismena, osim tužbe, mogu se dostaviti prema odredbama st. 1. i 2. ovog clana,  ako je to ovim zakonom izricito odredeno ili ako sud smatra da je prilikom dostave potrebna veca  opreznost.

Clan 348.  

(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno odsutna i da joj  osobe navedene u clanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit ce  pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi, a dostava ce ponovo biti pokušana u odgovarajuce vrijeme.

(2) Ako dostavljac utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na  kojoj se dostava pokušava obaviti, ali istovremeno utvrdi tacnu adresu te osobe, dostava ce se  obaviti na naknadno utvrdenoj adresi. Ako dostavljac ne može utvrditi tacnu adresu osobe kojoj  se pismeno ima dostaviti, pismeno ce vratiti sudu, a sud ce od stranke, koja je prvobitno sud  obavijestila o adresi te osobe, zatražiti da dostavi tacnu adresu.

(3) Ako je utvrdeno da tuženi kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi svog  posljednjeg poznatog boravišta ili prebivališta, a njegovo sadašnje boravište ili radno mjesto se ne  mogu utvrditi, dostava pismena ce se obaviti istovremenim objavljivanjem pismena na oglasnoj  ploci suda i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji.

(4) Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

(5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime osobe kojoj se  dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada se dostava pismena smatra obavljenom.  Prilikom objave u dnevnim novinnama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo  objavljeno u cjelosti, objavljuje se samo kratak sadržaj pismena.

(6) Osoba kojoj se dostava obavlja, bice obaviještena o objavi slanjem pismene obavijesti  preko pošte, obicnom pismonosnom pošiljkom, na adresu njenog posljednjeg poznatog boravišta.

(7) Troškove objave u dnevnim novinama predujmljuje tužilac.

1. b) Dostava pravnim osobama 

Clan 349. 

(1) Ovlaštena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovlaštena  službena osoba suda dostavu organima vlasti i pravnim osobama u pravilu, obavljaju predajom  pismena jednoj od osoba iz clana 339. stav 2. ovog zakona.

(2) Ako se dostava ne može obaviti prema odredbi stava 1. ovog clana, a dostavljac  utvrdi da se sjedište organa vlasti odnosno ured ili poslovne prostorije pravne osobe nalaze na  adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti, na odgovarajuci nacin se primjenjuju odredbe clana  346. ovog zakona.

(3) Ako se utvrdi da se ured ili poslovne prostorije pravne osobe ne nalaze na adresi koja  je upisana kao sjedište te pravne osobe u odgovarajucem registru pravnih osoba, a njeno novo  sjedište nije poznato, na odgovarajuci nacin se primjenjuju odredbe clana 348. st. 3. do 7. ovog  zakona.

1. c) Odbijanje prijema pismena 

Clan 350. 

Kad osoba kojoj je pismeno upuceno, odnosno odrasli clan njenog domacinstva, odnosno  ovlaštena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije da primi pismeno, dostavljac  ce pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava obavlja ili ce ga pribiti na vrata te prostorije. Na  dostavnici ce zabilježiti dan, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno  ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena.

1. d) Dostavnica 

Clan 351. 

(1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavljac. Primalac ce  na dostavnici citko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i prezime i u kom svojstvu prima  pismeno.

(2) Ako je primalac nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavljac ce postupiti kao u  stavu 1. ovog clana, te staviti napomenu zašto primalac nije stavio svoj potpis.

(3) Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavljac ce to zabilježiti na dostavnici i  ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena.

(4) Ako je dostava obavljena prema odredbi clana 347. stav 1. ovog zakona, na dostavnici  ce se pored potvrde o prijemu pismena naznaciti da je prethodila pismena obavijest.

(5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugoj osobi, a ne onoj kojoj  se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici ce dostavljac naznaciti odnos tih dviju osoba.

(6) Ako se dostava obavlja prema odredbama clana 346. ovog zakona, dostavljac ce to  naznaciti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava pokušana i mjesto gdje je ostavljena  pismena obavijest.

(7) Ako je na dostavnici netacno ili necitko naznacen datum dostave ili je dostavnica  nestala, dostava se može dokazivati i na drugi nacin.

4. Promjena adrese 

Clan 352. 

(1) Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od šest mjeseci  nakon pravomocnog okoncanja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, dužni su o  tome odmah obavijestiti sud.

(2) Ako protiv pravomocne odluke, unutar roka iz stava 1. ovog clana bude izjavljena  revizija, taj se rok produžava sve dok ne istekne šest mjeseci od dostave stranci odluke povodom  revizije kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinacuje.

(3) Ako je protiv pravomocne odluke unutar roka iz stava 1. ovog clana, podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produžava do isteka roka od šest mjeseci nakon  pravomocnosti prvostepene odluke u tom postupku protiv kojeg nije izjavljena žalba, odnosno do  isteka roka od šest mjeseci od dostave stranci odluke o žalbi kojom se postupak za ponavljanje  postupka pravomocno završava.

(4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravomocna odluka bude ukinuta i predmet  vracen na ponovno sudenje, smatrat ce se da rok iz stava 1. ovog clana, nije ni poceo teci.

(5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud ce  odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj ploci suda,  sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi.

(6) Dostava iz stava 5. ovog clana smatra se obavljenom nakon proteka 15 dana od dana  objavljivanja pismena na oglasnoj ploci suda.

(7) Kad punomocnik za primanje pismena do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog clana  promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud ce stranci na njen trošak imenovati  zastupnika za primanje pismena preko kojeg ce obavljati sve dostave, dok ne primi obavijest  stranke o postavljanju novog punomocnika.

5. Punomocnik i zastupnik za primanje pismena 

Clan 353.

(1) Tužilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomocnika u  Bosni i Hercegovini, dužni su vec prilikom podnošenja tužbe imenovati punomocnika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud ce ih pozvati da u  odredenom roku imenuju punomocnika za primanje pismena, uz upozorenje da ce u suprotnom  sud tužbu odbaciti.

(2) Tuženog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomocnika  u Bosni i Hercegovini, sud ce vec prilikom dostave prvog pismena pozvati da u primjerenom roku  postave punomocnika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz upozorenje da ce u suprotnom sud tuženom na njegov trošak postaviti zastupnika za primanje pismena i preko toga  zastupnika obavijestiti tuženog odnosno njegovog zastupnika o tom postavljanju.

(3) Stranci koja opozove punomoc punomocniku za primanje pismena i istovremeno ne  postavi drugog takvog punomocnika, sud ce dostavu obavljati objavljivanjem pismena na oglasnoj ploci suda, sve dok ta stranka ne postavi drugog punomocnika za primanje pismena.

(4) Ako punomocnik za primanje pismena otkaže punomoc, a stranka ne imenuje drugog  takvog punomocnika u roku od 30 dana od dana kada je sud obaviješten o otkazu punomoci, sud  ce stranci na njen trošak imenovati zastupnika za primanje pismena, te obavljati sve dostave  preko imenovanoga zastupnika dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomocnika.

(5) Sredstva za pokrice troškova postavljenoga zastupnika tuženog za primanje pismena  dužan je predujmiti tužilac.

Clan 354. 

(1) Ako više osoba zajednicki tuže, a nemaju zajednickog zakonskog zastupnika, odnosno punomocnika, sud ih može pozvati da u odredenom roku imenuju zajednickog  punomocnika za primanje pismena. Ako sami tužioci u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomocnika, sud ce jednog od njih odrediti za zajednickog punomocnika za primanje pismena i o tome obavijestitistranke.

(2) Odredbe stava 1. ovog clana primjenjivat ce se i kad je više osoba tuženo, kao  jedinstveni suparnicari.

6. Dostava od strane stranaka 

Clan 355. 

(1) Dostavu podneska protivnoj strani, osim tužbe, protivtužbe i pravnih lijekova, može  obaviti i sama stranka.

(2) U slucaju iz stava 1. ovog clana, stranka ce jedan primjerak dostaviti osobno protivnoj  stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno punomocniku, a jedan primjerak ce  predati sudu uz napomenu i dokaz da je dostava drugoj strani vec izvršena.

(3) Na dostavu iz stava 2. ovog clana na odgovarajuci nacin se primjenjuju odredbe cl.  337. do 354. ovog zakona, osim odredbi clana 345. st. 2. do 6., cl. 346. do 348, clana 349. st. 2. i  3., clana 350. i clana 351. st. 2. do 6. ovog zakona.

(4) Dostava izvršena na nacin iz stava 2. ovog clana smatra se urednom dostavom.

XVIII – PREGLEDANJE I PREPISIVANJE SPISA 

Clan 356. 

(1) Stranke imaju pravo pregledati i prepisivati spise parnice u kojoj sudjeluju.

(2) Ostalim osobama koje imaju opravdan interes može se dopustiti pregledanje i prepisivanje pojedinih spisa.

(3) Kad je postupak u toku, dopuštenje za pregledanje i prepisivanje spisa daje sudija, a  kad je postupak završen – predsjednik suda, odnosno zaposlenik u sudu koga odredi predsjednik  suda.

XIX – IZUZECE 

Clan 357. 

Sudija ne može suditi:

1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomocnik stranke, ako je sa strankom u  odnosu suovlaštenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan ili predložen kao svjedok ili vještak;

2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomocnik stranke srodnik po krvi u  pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobocnoj liniji do cetvrtog stepena ili mu je  bracni odnosno vanbracni drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbracnog

druga, do drugog stepena, bez obzira na to jesu li brak odnosno vanbracna zajednica  prestali ili ne;

3) ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomocnika;

4) ako je u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke nižeg suda ili drugog organa; 5) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.

Clan 358. 

(1) Stranka podnosi zahtjev za izuzece sudije cim sazna da postoji koji od razloga za  izuzece, a najkasnije do završetka rasprave, a ako nije bilo rasprave – do donošenja odluke.

(2) Stranka može u pravnom lijeku ili u odgovoru na pravni lijek poimenicno navesti  sudiju koji ne bi mogao sudjelovati u donošenju odluke zbog razloga iz clana 357. ovog zakona.

(3) Stranka može tražiti izuzece samo poimenicno odredenog sudije koji u predmetu  postupa.

(4) Stranka je dužna u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od  zakonskih osnova za izuzece.

Clan 359. 

(1) O zahtjevu za izuzece sudije odlucuje predsjednik suda.

(2) Ako stranka traži izuzece predsjednika suda, odluku o izuzecu donosi predsjednik  neposredno višeg suda.

(3) O zahtjevu stranaka za izuzece predsjednika Vrhovnog suda Federacije, odlucuje opca  sjednica tog suda.

(4) Prije donošenja rješenja o izuzecu uzet ce se izjava od sudije cije se izuzece traži, a  prema potrebi obavit ce se i drugi izvidaji.

(5) Protiv rješenja kojim se zahtjev za izuzece usvaja nije dopuštena žalba, a protiv  rješenja kojim se zahtjev odbija, nije dopuštena posebna žalba.

Clan 360. 

Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzece ili cim sazna da postoji neki od  razloga za izuzece iz clana 357. ovog zakona, dužan je odmah o tome obavijestiti predsjednika  suda, a postupak nastaviti bez odlaganja do donošenja odluke o izuzecu. Ako se radi o izuzecu  predsjednika suda, on ce sebi odrediti zamjenika iz reda sudija tog suda, a ako to nije moguce,  postupit ce po clanu 49. ovog zakona.

Clan 361. 

(1) Odredbe ovog zakona o izuzecu sudija, primjenjivat ce se na odgovarajuci nacin i na  zapisnicare.

(2) O izuzecu zapisnicara odlucuje sudija.

XX – SUPARNICARI 

Clan 362. 

(1) Više osoba mogu jednom tužbom tužiti, odnosno biti tuženi (suparnicari):

1) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno  obaveze proisticu iz iste cinjenicne i pravne osnove (materijalni suparnicari); 2) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se temelje na bitno  istovrsnoj cinjenicnoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadležnost  istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuženog (formalni suparnicari);

3) ako je to drugim zakonom odredeno.

(2) Do zakljucenja pripremnog rocišta, može, uz uvjete iz stava 1. ovog clana, uz tužioca  pristupiti novi tužilac, ili tužba može biti proširena na novog tuženog s njegovim pristankom.

(3) Osoba koja pristupa tužbi, odnosno na koju se tužba proširuje, mora primiti parnicu u  onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa.

Clan 363. 

(1) Tužilac može tužiti dva ili više tuženih i tako što ce tražiti da tužbeni zahtjev bude  usvojen prema slijedecem tuženom u slucaju da bude odbijen prema onome koji je u tužbi  naveden prije njega.

(2) Na nacin predviden u stavu 1. ovog clana tužilac može tužbom obuhvatiti dva ili više  tuženih samo ako prema svakom od njih istice isti zahtjev ili ako prema pojedinom od njih istice  razlicite zahtjeve koji su u medusobnoj vezi, te ako je isti sud stvarno i mjesno nadležan za svaki  od zahtjeva.

Clan 364. 

Osoba koja u cijelosti ili djelimicno traži stvar ili pravo o kojem izmedu drugih osoba vec  tece parnica, može pred sudom pred kojim ta parnica tece tužiti obje stranke jednom tužbom, sve  dok se postupak pravomocno ne završi.

Clan 365. 

Svaki je suparnicar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propuštanja niti  koriste niti štete drugim suparnicarima.

Clan 366. 

Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak  nacin prema svim suparnicarima (jedinstveni suparnicari) smatraju se oni kao jedna parnicna  stranka, tako da ako pojedini suparnicari propuste koju parnicnu radnju ucinak parnicnih radnji  koje su poduzeli drugi suparnicari proteže se i na one koji te radnje nisu poduzeli.

Clan 367. 

Ako rokovi za izvršenje odredene parnicne radnje za pojedine jedinstvene suparnicare  isticu u razno vrijeme, tu parnicnu radnju može svaki suparnicar poduzeti sve dok ma i za jednog  od njih još tece rok za poduzimanje te radnje.

Clan 368. 

Svaki suparnicar ima pravo podnositi prijedloge koji se ticu toka parnice.

XXI– SUDJELOVANJE TRECIH OSOBA U PARNICI 

1. Sudjelovanje umješaca 

Clan 369. 

(1) Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tece medu drugim osobama jedna od  stranaka uspije, može se pridružiti toj stranci.

(2) Umješac može stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravomocnosti odluke  o tužbenom zahtjevu, te u toku postupka nastavljenog podnošenjem vanrednog pravnog lijeka.

(3) Izjavu o stupanju u parnicu umješac može dati na rocištu ili pismenim podneskom.

(4) Podnesak umješaca dostavlja se objema parnicnim strankama, a ako je izjava  umješaca data na rocištu, prepis tog dijela zapisnika dostavit ce se samo onoj starnci koja je s  rocišta izostala.

Clan 370. 

(1) Svaka stranka može osporiti umješacu pravo da sudjeluje u postupku i predložiti da se  umješac odbije.

(2) Do pravomocnosti rješenja kojim se odbija sudjelovanje umješaca, umješac može  sudjelovati u postupku i njegove parnicne radnje ne mogu se iskljuciti.

(3) Protiv odluke suda kojom se usvaja sudjelovanje umješaca nije dopuštena posebna  žalba.

Clan 371. 

(1) Umješac mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se  umiješa u parnicu. U daljem toku parnice on je ovlašten stavljati prijedloge i poduzimati sve  ostale parnicne radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se  pridružio.

(2) Ako je umješac stupio u parnicu do pravomocnosti odluke o tužbenom zahtjevu,  ovlašten je podnijeti i vanredni pravni lijek.

(3) Ako umješac podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavit ce se i stranci kojoj se pridružio.

(4) Parnicne radnje umješaca imaju za stranku kojoj se pridružio pravni ucinak ako nisu u  protivnosti s radnjama stranke.

(5) Nakon pristanka svih parnicnih stranaka, umješac može stupiti u parnicu kao stranka  umjesto stranke kojoj se pridružio.

2. Obavijest trece osobe o parnici 

Clan 372.  

(1) Ako tužilac ili tuženi treba trecu osobu obavijestiti o otpocetoj parnici, da bi se time  zasnovalo odredeno gradansko-pravno djelovanje, oni mogu, sve dok se parnica pravomocno ne  dovrši, to uciniti podneskom preko parnicnog suda, u kojem ce navesti razlog obavijesti i u  kakvom se stanju nalazi parnica.

(2) Stranka koja je trecu osobu obavijestila o parnici ne može zbog toga tražiti prekid  otpocete parnice, produženje rokova, odgodu ili odlaganje rocišta.

XXII– ZAPISNICI 

Clan 373. 

(1) Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na rocištu.

(2) Zapisnik se sastavlja i o važnijim izjavama ili saopcenjima koje stranke ili drugi  sudionici daju izvan rocišta. O manje važnim izjavama ili saopcenjima nece se sastavljati zapisnik  nego ce se samo staviti službena bilješka u spisu.

(3) Zapisnik piše zapisnicar.

Clan 374. 

(1) U zapisnik se unosi: naziv suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja  radnja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka, odnosno trecih osoba, i njihovih  zakonskih zastupnika odnosno punomocnika.

(2) Zapisnik treba da sadržava bitne podatke o sadržaju poduzete radnje. U zapisnik o  glavnoj raspravi, osobito ce se unijeti: je li rasprava bila javna ili je javnost bila iskljucena,  sadržaj izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su izvedeni, uz  navodenje sadržaja iskaza svjedoka i vještaka, odluke suda donesene na rocištu, odnosno izvornik  odluke nakon zakljucenja glavne rasprave.

(3) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ništa brisati, dodati ili mijenjati.  Prekrižena mjesta moraju ostati citljiva.

Clan 375. 

(1) Zapisnik se sastavlja tako da sudija kazuje glasno zapisnicaru što ce se unijeti u  zapisnik, a po ovlaštenju sudije, stranka ili njen punomocnik glasno kazuju što ce se unijeti u  zapisnik.

(2) Stranke imaju pravo procitati zapisnik ili zahtijevati da im se procita, te staviti svoje  prigovore na sadržaj zapisnika.

(3) To pravo imaju i druge osobe cija je izjava unesena u zapisnik, u vezi s onim dijelom  zapisnika koji sadrži njihovu izjavu.

(4) Ispravci ili dodaci u pogledu sadržaja zapisnika koje treba obaviti u povodu prigovora  stranaka ili drugih osoba ili po službenoj dužnosti unijet ce se na kraju zapisnika. Na zahtjev tih  osoba unijet ce se i prigovori koji nisu usvojeni.

Clan 376. 

(1) Zapisnik potpisuju sudija, zapisnicar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili  punomocnici, kao i tumaci.

(2) Svjedok i vještak potpisuju svoj iskaz na zapisniku kad se saslušavaju pred zamoljenim sudom.

(3) Nepismena osoba ili osoba koja se ne može potpisati stavit ce na zapisnik otisak prsta,  a zapisnicar ce ispod otiska upisati njeno ime i prezime.

(4) Ako se koja stranka, njen zakonski zastupnik ili punomocnik, svjedok ili vještak udalji prije potpisivanja zapisnika ili ne želi potpisati zapisnik, zabilježit ce se to u zapisnik i  navesti razlog koji je iznesen.

Clan 377. 

(1) Ako se odluka donosi u vijecu, o vijecanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik.  Ako je kod višeg suda u postupku u vezi s pravnim lijekom odluka donesena jednoglasno, nece se  sastaviti zapisnik, nego ce se u izvorniku odluke staviti bilješka o vijecanju i glasanju.

(2) Zapisnik o vijecanju i glasanju sadrži tok glasanja i odluku koja je donesena.

(3) Zapisnik potpisuju svi clanovi vijeca i zapisnicar. Zapisnik o vijecanju i glasanju  zatvorit ce se u poseban omot. Taj zapisnik može razgledati samo viši sud kad rješava o pravnom  lijeku i u tom slucaju zapisnik ce se ponovo zatvoriti u poseban omot i na omotu naznaciti da je  zapisnik razgledan.

(4) Bilješku o glasanju potpisuju svi clanovi vijeca.

XXIII – PREKID POSTUPKA 

Clan 378. 

Postupak se prekida:

1) kad stranka umre ili izgubi parnicnu sposobnost, a nema punomocnika u toj parnici; 2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za zastupanje, a  stranka nema punomocnika u toj parnici;

3) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno kad nadležni organ  pravomocno odluci o zabrani rada;

4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka;

5) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;

6) kad je to drugim zakonom odredeno.

Clan 379. 

(1) Osim slucajeva posebno predvidenih u ovom zakonu prekid postupka sud ce odrediti: 1) ako je odlucio da sam ne rješava o prethodnom pitanju ;