Često pitanje koje postavljaju vlasnici zemljišta preko čijih je sagrađen dalekovod je “koji je to moj pravni osnov da utužim?” Pravni osnov se zasniva na odredbama Zakona o stvarnim pravima FBiH ili RS-e, koji se odnose na odredbe koje se tiču uspotavljanja prava služnosti. U članu 206. citiranog zakona se kaže: “služnost vodova ili drugih uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuđoj nekretnini kao poslužnoj osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine. Zahtjev će se smatrati opravdan ako do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljačem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim uređajima i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno uređaja za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obavezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva služnost vodova ili drugih uređaja da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine.”
Ako analiziramo ovu odredbu jasno je da elektroprivrede ili elektroprenosi u zavisnosti o kojem se dalekovodu radi, ukoliko dokažu da mogu uspostaviti pravo služnosti, imaju obavezu da vlasnicima nadoknade puno tržišnu naknadu za uzurpirano zemljište koja je nastala kao posljedica postavljanja dalekovoda.
Nakon toga se postavljaju niz drugi pitanja na koja pravna praksa mora dati odgovor. Ta pitanja su pitanja zastare, visine štete i načina njenog dokazivanja, površina zemljišta na kojim se šteta može potraživati kao i ko ima pravo tražiti naknadu štete?
Na ova pitanja će mo odgovore dati u narednim objavama…..
