Info@restitucija.ba
+387 63 653 463

UGOVOR O POKLONU-DAROVANJU, piše doc.dr. Esad Hrvačić

Restitucija > Aktuelnosti > Uncategorized > UGOVOR O POKLONU-DAROVANJU, piše doc.dr. Esad Hrvačić
  • Restitucija
  • Nema komentara

UGOVOR O POKLONU-DAROVANJU, piše doc.dr. Esad Hrvačić

Kada govorimo o ugovoru o poklonu, prvo pitanje koje se postavlja je “koji zakonski propis je uredio elemente ovog ugovora, uslove zaključenja kao i posljedice koje nastaju nakon zaključenja”?  Nakon pokušaja da pronađete taj zakonski propis vaoma  će te se iznenaditi kada spoznate da tog zakonskog propisa u zakodavstvu BiH nema. Gotovo svakodnevno se susrećemo sa Ugovorom o poklonu bilo u praksi bilo u nastavnim planovima i programina Pravnih fakulteta. Ugovor o poklonu egzistira i nesporno je da je to obligacija između dvije ugovorne strane gdje se lice  koje poklanja naziva poklonodavac a lice koje prima poklon poklonoprimac. Pokloniti se može i pokretna i nepokretna imovina. Ukoliko se poklanja nepokretna imovina ona dok egzistira sadašnji Zakon o notarima mora biti notarski obrađena isprava. Ako se poklanja pokretna imovina ugovor ne mora biti sačinjen u formi notarske isprave.

S obzirom da je to obligacija, nesporno je da se osnovna načela  obligacija mora primjenjivati i na Ugovor o poklonu-darovanju. Osnovna načela su sadržana u Zakonu o obligacionim odnosima. Međutim, začuđuje da upravo ovim zakonskim propsima u posebnim odredbama ovaj ugovor nije posebno tretiran kao što mnogi drugi ugovori. (prodaja, zakup, građenje, zajam, lizing i dr.). U zakonodavstvu R. Hrvatske Ugovor o  poklonu je uređen odredbama ZOO, što smatram sasvim opravdano. U našem zakonodavstvu se poklon tumači kao besteretni pravni posao (ZOO), ali se pominje i u Zakonu o nasljeđivanju u dijelu uračinavanje poklona u nasljednju masu. Kada se zaključi ugovor o poklonu te usljed određenih nejasnoća nastane spor, ozbiljan je pravni problem kako zaštiti pravo povrijeđene strane. U jednom sporu koji još nije okončan uređujući sudija je primjenio odredbe Građanskog zakonika koji se kao pozitivni zakonski propis ne može primjenjiti u zakonodavstvu BiH. Postavlja se niz pitanja i dilema kao što su:

  • da li poklonodavac može raskinuti ugovor o poklonu koji je izazvao pravne  posljedice i pod kojim uvjetim i u kojim rokovima,
  • čime strane ne mogu raspolagati u darovnim ugovorima,
  • uslovi predaje  i prijema poklonjene stvari, itd.

Ova pitanja i druga bi trebao riješiti u posebnim odredbama ZOO, što u BiH nije slučaj. Ono na što skrećem pažnju čitateljima jeste da lica koju zaključuju darovne ugovore od notara moraju tražiti da detaljno odrede prava i obaveze ugovornih strana, sa jasnim rokovima i klauzulama u vezi raskida ugovora. Iz moje prakse mnoge strane posebno poklonodavci bi rado raskinuli ugovor jer obično pokloprimci ne pokazuju zahvalnost  za primljeni poklon, ali ta radnja izostaje jer nema pravnog osnova za takav raskid.

Zaključak ovo članka bi bio da je zakonodavstvo BiH nedorečeno po pitanju Ugovora o pokonu i da to hitno treba popraviti. Jedini način je da se dopuni Zakon o obligacionim odnosima u posebni odredbama gdje bi se posebno uredio Zakona o poklonu ili darovanju.

 

Piše: doc.dr. Esad Hrvačić