Info@restitucija.ba
+387 63 653 463

NAKNADA ŠTETE PO OSNOVU POPLAVA I DRUGIH PRIRODNIH NEPOGODA, doc.dr.Esad Hrvačić

Restitucija > Aktuelnosti > Uncategorized > NAKNADA ŠTETE PO OSNOVU POPLAVA I DRUGIH PRIRODNIH NEPOGODA, doc.dr.Esad Hrvačić
  • Restitucija
  • Nema komentara

NAKNADA ŠTETE PO OSNOVU POPLAVA I DRUGIH PRIRODNIH NEPOGODA, doc.dr.Esad Hrvačić

 

Već duže vrijeme se građani  javljaju  Agenciji za nakadu štete Restitucija sa pitanjima da li mogu i na koji način da naplate štetu koju su pretrpjeli usljed poplava koje su se desile u BiH? S obzirom da se radi o dosta složenoj pravnoj problematici, pratio  sam sudsku praksu u ovoj oblasti te na temelju prikupljenih informacija u kratkim crtama obradio ovu temu. Ovaj članak može poslužiti i kao jedan vid upupa  građanima kako postupiti ako se u ovim okolnostima desi šteta.

 

Da bi jednostavnije objasnio ovo pravno pitanje prvo ću se fokusirati na sudsku praksu iz ove oblasti. Odlučujući po tužbi tužitelja za naknadu štete koja se desila na njegovim nekretninama usljed poplava iz maja 2014.godine,  Kantonalni sud u Zenici u pedmetu br. P-120845 17 Gž je preinačio prvostepenu odluku kojom je bilo udovoljeno tužbenom zahtjevu, te tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan. U obrazloženju presude sud navodi da nema mjesta odgovornosti za štetu u odnosu na tuženog jer se u konkretnom slučaju radilo o višoj sili. Naime Vlada FBiH je donijela Odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće na području FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 37/14). Također i Općina Zenica je donijela Naredbu o proglašenju stanja prirodne nesreće općine Zenica. Sud je na temelju ovih činjenica utvrdio da se radi o prirodnoj nepogodi, a to je u stvari viša sila što shodno odredbama ZOO tužene oslobađa odgovornosti. Sud zaključuje da u stvari u konretnom slučaju ne postoji lice koje bilo odgovorno za štetu. Sud upućuje na Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugi nesreća. Međutim ako analiziramo ovaj zakon nećem0 naći bilo kakvu imperativnu odredbu da je lokalna zajednica ili drugi organ obavezan sanirati nastale štete. Ovaj zakon u biti štiti građane i materijalna dobra u momentu kada opasnost traje, a nakon prestanka opasnosti svaka dalja aktivnost je tako reći na dobrovoljnoj osnovi. Ako tome dodamo sudsku praksu jasno je da građani u ovim slučajevima nemaju pravo putem suda potraživati štetu.

 

Druga okolnost koja je također zanimljiva je šteta koja nastane usljed vremenski nepogoda koje nemaju karakter prirodne nepogode.  Smatram da građani koji u tim okolnostima pretrpe štete imaju pravo na naknadu štete. Recimo ako se usljed oborinskih voda nanese šteta okolnim objetima, odgovornost može biti usmjerena prema upravitelju ceste kojom je došlo do izliva voda. Prilikom izgradnje saobraćajnica mora se voditi računa i odvodu oborinskih voda što je ključno kada se dese te okolnosti. Ako odvodi ne funkcionišu te dođe do izliva na gospodarske objekte građana, jasno je da naknada štete ide prema upravitelju. Također ako korita rijeka nisu adekvatno sanirana i uređena te zbog toga dođe do izliva, JP koja uravljaju tim slivovima rijeka odgovaraju za štetu. Ova praksa je veoma bogata u susjednoj državi R.Hrvatska gdje postoji niz presuda u korist građana. Osnov odgovornosti je taj što sudovi smatraju da vremenske nepogode koje se javljaju u tim okolnostima se ne tretiraju kao viša sila. ( Presuda Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1237/2005 od dana 27.03.2007.g. , Presuda Županijskog suda u Zadru broj Gž-1398/2016 od 22.12.2016.g. ,Presuda Županijskog sud u Splitu broj Gž- 1056/2018 od 10.05.2018.g.).  Ova sudska praksa je također primjenjljiva i u BiH.

Doc.dr Hrvačić Esad