Info@restitucija.ba
+387 63 653 463

NAKNADA MATERIJALNE ŠTETE PO OSNOVU IZGUBLJENE DOBITI, doc.dr.Esad Hrvačić

Restitucija > Aktuelnosti > Uncategorized > NAKNADA MATERIJALNE ŠTETE PO OSNOVU IZGUBLJENE DOBITI, doc.dr.Esad Hrvačić
  • Restitucija
  • Nema komentara

NAKNADA MATERIJALNE ŠTETE PO OSNOVU IZGUBLJENE DOBITI, doc.dr.Esad Hrvačić

Svakodnevno se susrećemo sa zahtjevima za naknadu štete koju štetnik trpi zbog toga što mu je neko onemogućio da svoju stvar koristi i time ostvaruje određenu dobit. U praksi se zauzimaju različiti pravni stavovi po pitanju osnova odgovornosti  za izmaklu korist. Obično kada postavite takav zahtjev advokati odmah prigovaraju „da li ste osnovano mogli očekivati određenu dobiti?“ Napr. ako je u pitanju stan vi biste po tom stanovištu trebali dokazati da ste svoj stan prije uzurpacije-ometanje posjeda  izdavali u zakup i da ste sada u tome spriječeni. Ista je stvar i sa drugom vrstom stvari. Ako bi se kruto držali takvog stava u praksi bi bilo veoma teško dokazati štetu po tom osnovu. Odredbom  člana 189 Zakona o obligacionim odnosima je propisano:

“(1) Oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete tako i na naknadu izmakle koristi.

(2) Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, izuzev slučaja kad zakon naređuje što drugo.

(3) Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

(4) Kad je stvar uništena ili oštećena krivičnim djelom učinjenim sa umišljajem, sud može odrediti visinu naknada prema vrijednosti koju je stvar imala za oštećenika.”

Prema citiranoj odredbi oštećeni ima pravo i na običnu štetu kao i na izmaklu korist. Kada je u pitanju izmakla korist u obzir se uzima dobitak koji se mogao „osnovano očekivati“. Termin osnovano očekivati po mom mišljenju ne podrazumjeva da se dokazuje da ste vi stvar prije smetanja – uzurpacije koristili i određenu svrhu, već da ste tu stvar mogli korstiti u određenu svrhu. Ako bi kao uvjet tražili da ste stvar koristili onda bi mnoge štetne radnje bile amnestirane obaveze nanade šteta što bi bilo nepravedno. Mislim da je ispravnije stanovište da se u postupcima dokazuje da bi određenu stvar mogli koristiti  u određene svrhe. Napr. ako se radi o poslovnom prostoru ili stanu šteta koja se trpi je visina zakupnine koju bi oštećeni ostvario da je stvar izdao u zakup trećim licima. Ako se recimo radi automoblu tu ne možemo koristit osnov zakupa. Tu moramo dokazati da nam je zbog nemogoćnosti korištenja stvari onemogućeno obavljanje neke djletnosti vezano za vozilo ili da smo od nekoga iznajmili vozilo u periodu spriječenosti korištenja.

Poseban problem se javlja u sporovima suvlasnika kada jedna suvlasnik koristi nekretninu u cjelosti ili većem dijelu od njegovog suvlasničkog omjera. Tu kao pravni osnov koristimo Zakon o stvarnim pravima tačnije odredbe čl. 26,27,28 i 36 Zakona. Svaki suvlasnik ima pravo da raspolaže sa svojim suvlasničkim udjelima i naravno ima pravo na punu prav zaštitu. Tu su u praksi tkz. vlasničke tužbe (rei vindikatio).

Ovdje možete preuzeti primjer tužbe!

tužba za izmaklu korist