Info@restitucija.ba
+387 63 653 463

Doc.dr.Esad Hrvačić, ZASNIVANJE HIPOTEKE NA IMOVINI KOJA JE PREDMETOM BRAČNE STEČEVINE

Restitucija > Uncategorized > Doc.dr.Esad Hrvačić, ZASNIVANJE HIPOTEKE NA IMOVINI KOJA JE PREDMETOM BRAČNE STEČEVINE
  • Restitucija
  • Nema komentara

Doc.dr.Esad Hrvačić, ZASNIVANJE HIPOTEKE NA IMOVINI KOJA JE PREDMETOM BRAČNE STEČEVINE

Jedno od složenijih pravnih pitanja koje se u praksi često postavlja se odnosi na mogućnost zasnivanje hipoteke-zaloga na bračnoj stečevini i pravnim posljedicama zasnivanje takve hipoteke. Da bi odgovorili na ovo pitanje prvo se moramo posjetiti šta se podrazumjeva pod bračnom stečevinom? Bračna stečevina je regulisana odredbama Porodičnog  zakona FBiH.

Odredbom člana 251 i 252 Porodičnog  Zakona je regulisano:

Član 251.

“(1) Bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine. (2) Pokloni trećih osoba učinjeni za vrijeme trajanja bračne zajednice (u novcu, stvarima, pružanju pomoći radom i sl.) ulaze u bračnu stečevinu, bez obzira na to koji ih je bračni partner primio, ukoliko drukčije ne proizlazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti u momentu davanja poklona može zaključiti da je poklonodavalac želio učiniti poklon samo jednom od bračnih partnera. (3) Dobitak od igara na sreću je bračna stečevina. (4) Prihodi od intelektualnog vlasništva ostvareni za vrijeme trajanja bračne zajednice su bračna stečevina.

Član 252.

  • Bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili.”

Jasno je da je bračna stečevina neprikosnovena i da bračni partneri imaju  jednako pravo suvlasništva na nekretnini koja je predmetom bračne stečevine.

Kada se utvrdi pravo na bračnu stečevinu onda se  postavlja pitanje na koji se način upravlja tom imovinom?

Odredbom člana 253 Porodičnog zakona je određeno:

Na bračnu stečevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obaveznog prava, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.”

Ovo je bitno u postupku zasnivanja hipoteke na imovini koja je predmetom bračne stečevine.  Pravo upravljanja sa suvlasničkim udjelima je regulisano odredbama čl. 26 i 27 Zakona o stvarnim opravima. Odredbama čl. 26 i 27 Zakona o stvarnim pravima je određeno:

“Član 26.

 (1)Suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasničkom dijelu, pa u odnosu na taj dio ima sva ovlaštenja koja pripadaju vlasniku, ako ih, s obzirom na prirodu idealnog dijela, može izvršavati. (2) Idealni dio stvari se u pravnom prometu smatra samostalnom stvari.

Član 27.

Korištenje i raspolaganje stvari (1) Suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom idealnom dijelu, ne povređujući prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik može raspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika. (2) Kad suvlasnik nekretnine prodaje svoj dio, ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.”

U odredbi člana 146 Zakona o stvarnim pravima je određeno da

Suvlasnik svoj idealni dio stvari ili prava može dati u zalog bez saglasnosti ostalih”.

Iz citiranih odredbi je jasno da bračni partner koji je suvlasnik na imovini prilikom zasnivanja hipoteke može bez saglasnosti drugog suvlasnika založiti samo svoj suvlasnički dio.

Šta se dešava kada bračni partner koji je formalno sa  dijelom 1/1 upisan na cjeloj nekretnini bez saglasnosti drugog bračnog partnera zasnuje založno pravo na nekretnini?

Posljedice upisa hipoteke nastupaju od momenta upisa u zemljišnim knjigama. Ono što bračnom partner čiji je suvlasnički dio založen bez njegove saglasnosti preostaje je pokretanje tužbe za poništenje ugovora o zasnivanju hipoteke. Pravni osnov tužbe je ništavost ugovora prema odredbi člana 103 Zakona o obligacionim odnosima. Odredbom člana 103 ZOO je određeno:

(1) Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, prinudnim propisima te moralu društva, ništavan je ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

(2) Ako je zaključenje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor će ostati na snazi ako u zakonu nije što drugo predviđeno za određeni slučaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosiće odgovarajuće posljedice.”

Ako je pokrenuto izvršenje treba podnijeti prijedlog za odgodu izvršenja, a ako je prijedlog odbijen onda se u parničnom postupku može tražiti donošenje mijere osiguranja kojom se odlaže izvršenje.

Nadam se da sam ovim radom dao jasne upute kako postupiti u slučaju zasnivanja hipoteke na suvlasničkim udjelom kada za to niste dali svoju saglasnost.