Info@restitucija.ba
+387 63 653 463

Doc.dr.Esad Hrvačić; Privremena mjera i funkcionalna povezanost sa tužbenim zahtjevom kao treći kumulativni uslov

Restitucija > Aktuelnosti > Doc.dr.Esad Hrvačić; Privremena mjera i funkcionalna povezanost sa tužbenim zahtjevom kao treći kumulativni uslov
  • Restitucija
  • Nema komentara

Doc.dr.Esad Hrvačić; Privremena mjera i funkcionalna povezanost sa tužbenim zahtjevom kao treći kumulativni uslov

PRIVREMENA MJERA

I FUNKCIONALNA POVEZANOST SA TUŽBENIM ZAHTJEVOM KAO TREĆI KUMULATIVNI USLOV

 

U praksi posebno u privrednim sporovima mjere osiguranja su neizostavne pravne radnje. Mjerama osiguranja kako je to definisano odredbama čl. 269, 271, 273, 274 ZPP-a se obezbjeđuju potraživanja koja su  postavljena u tužbenom zahtjevu. Mjere osiguranja su pravna sredstva kojim predlagatelji – tužitelji pokušavaju otkloniti štetu koja bi nakon usvajanja tužbenog zahtjeva bila neotklonjiva. Međutim, u praksi se ovi prijedlozi dosta banalizijuna način  da mnogi advokati  i stranke predlažu mjere osiguranja koje su nepripremljene i koje se u većini slučajeva od strane sudova odbijaju kao neosnovane. Zakon o parničnom postupku FBIH predviđa donošenje privremenih mjera i donošenje mjera osiguranja. Ono što bi se trebalo znati jeste da u jednom prijedlogu za određivanje mjere osiguranja a ukoliko predlagatelj želi hitnu mjeru, mora odrediti i privremenu mjeru osiguranja i mjeru osiguranja. Razlika između privremena mjere i mjere osiguranja je u tome što se o privremenoj mjeri mora odlučiti u roku od 3 dana i ona ostaje na snazi do donošenje mjere osiguranja, mada se u praksi ti rokovi ne poštuju. Ono što bi također trebalo znati jeste da se prilikom mjere osiguranja moraju dokazati dva nužna kumulativna uslova (član 269 ZPP). Prvi kumualativni uslov je taj da se mora dokazati osnov odnosno vjerovatnost potraživanja. Vjerovatnost potraživanja se crpi iz postavljenog tužbenog zahtheva ili iz budućeg tužbenog zahtjeva koji može uslijediti nakon što se mjera kao posebna pravna radnja zatraži od suda. Obično stranke prvi kumulativni uslov dokažu. Drugi kumulativni uslov se odnosi na štetu koja se mora dokazati u smislu da je ista i realna i nenadoknadiva u  slučaju da ista  ne bude donesena po podnesenom prijedlogu.

Ono  što želim ovim člankom da objasnim jesu zauzeti stavovi sudova u F BiH, a po pitanju dokazivanja fukncionalne veze tužbenog zahtjeva sa traženom mjerom osiguranja. Ovo možemo nazvati i kao treći kumulativni uslov na koje mnoge stranke ne obraćaju pažnju. Ono što je jako bitno jeste da u utvrđujućim-deklaratornim tužbenim zahtjevima se ne može dokazati funkcionalna veza u odnosu na mjeru osiguranja odnsno mjerom se ne može obazbjediti tužbeni zahtjev. Samo postavljeni utvrđujuči tužbeni zahtjev bez dalje posljedice isključuju funkcionalnu vezu sa mjerom osigranja i to je jedan od osnovih razloga zbog čega mnoge mjere bivaju odbijene. Naprimjer  ako u tužbenom zahtjevu tražite da se utvrdi nezakonitost određene mjenice bez navođenja dalje posljedice mjera osiguranja koja se odnosi na zabranu realizacije drugih mjenica nema funkcionalnu vezu sa tužbenim zahtjevom. Znači u ovom slučaju osim utvrđenja nezkonitosti mora se navesti i posljedica koja može bititi naprimjer u obavezi povrata mjenice njihovom izdavaocu.

Mjera osiguranja imaju funkcionalnu povezanost isključivo sa novčanim potraživanjima ili recimo zabranom raspolaganja određenom imovinom na kojoj se traži uspostava nekog stavrnog prava.

Možda je ovo obrazloženje komplikovano za razumjeti, ali u pravnoj praksi funkcionalna povezanost tužbenog zahtjeva sa mjerm osiguranja je prihvaćena kao jedna od bitnih kumulativnih uslova na što stranke koje učestvuju u parničnom postupku moraju obratiti pažnju.

Autor: Doc.dr.Esad Hrvačić