Info@restitucija.ba
+387 63 653 463

Da li vlasnici restorana i drugih obrta kojim je zbog vanrednog stanja zbranjen rad imaju pravo na naknadu štete? dr.sc.Hrvačić Esad

Restitucija > Aktuelnosti > Uncategorized > Da li vlasnici restorana i drugih obrta kojim je zbog vanrednog stanja zbranjen rad imaju pravo na naknadu štete? dr.sc.Hrvačić Esad
  • Restitucija
  • Nema komentara

Da li vlasnici restorana i drugih obrta kojim je zbog vanrednog stanja zbranjen rad imaju pravo na naknadu štete? dr.sc.Hrvačić Esad

Od danas na području FBiH se obustavlja rad svih ugostiteljskih i drugih objekata, kao mjera borbe protiv virusa korona. Naravno, država ima pravo da uvede vanredne mjere, ali da li ima i obavezu da vlasnicima tih objekata i biznisa nadoknadi štetu? Ako posmatramo sa aspekta odgovornosti po osnovu ZOO-a svi elementi odgovornsti su tu. Šteta je nanesena, uzročno-posljedična veza štete je naredba o obustavi rada i tu naredbu je izdalo državno tjelo. Znači imamo odgovorno lice, imamo uzročno posljedičnu vezu i imamo dokazivu štetu. Na drugoj strani imamo vanredne okolnosti tkz. viša sila. Evropska Konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda kaže da država može represivno dijelovati i na imovinu, ali mora vlasniku dati – platiti tržišnu cijednu. (član 1. protokola br. 1. Evropske Konvencije). Ako to tako posmatramo vlasnici imaju pravo a država obavezu da im nadoknadi štetu jer su svi oni njihovi porezni obaveznici i država je dužna da ih štiti. Apsurd je da će država svojoj biroktariji redovno isplatiti plaće sa svim beneficijama a šta da radi privatni sektor koji neredni mjesec mora isplatiti plaće radnicima i izmirite obaveze prema državi. Naravno i privatnici će preduzeti nužne mjere a to je da će većinu radnika otpustiti kao tehnološki višak u uputiti na biro za zapošljavanje. Tu gubimo svi i radnici i privatnici i država. Državi se povećava broje nazaposlenih a priatni biznis polako propadaju.


Nisam neki stručnak iz oblasti ekonomije, ali ovih dana nisma čuo niti jednog političara da ovaj problem zaštite privatnog sektora probelmatizira. Država mora hitno djelovati prema međunarodnoj zajednici i tražiti bespovratna sredstva za oporavak privrede kao posljedica uvedenih mjera, ili da džava iz rezervi obezbjedi tu pomoć. Naravno kao i sve do sada i tu će biti ogromnih malverzacija jer će tu pomoć dobiti samo podobni i biznisi kojim iz sjene upravlaju upravo ti političari. Kao primjer navodim najavu pojedinih političara da će se hitno reaogovati prema hotelijerima jer navodno oni trpe najveću štetu. To nije tačno da samo oni trpe štetu, štetu trpe najviše ovi mali koji žive od dnevnih pazara i koji nemaju jake lobije bankarskog sektora da sebi obezbjed kreditna sredstva. Najave da će se formirati fondovi neće imati neke posebne efekte. Sredstva iz fondova će biti plasirana samo kao kreditna sredstva a to će pogodovati samo velikim kompanijama koji imaju kapaciteta da uzmu povljone kredite. Ovi mali će zasigurno  najviše ispaštati.
O ovoj temi bi se moglo nadugo i naširoko ali neću jer mi nije to cilj. Danas smo svi u velikoj psihozi borbe za vreću brašna i litar ulja. Ono što hoću u što mi je obaveza da pozovem sve one koji su danas obustavili posao da pripreme sve dokaze kojim će dokazati visinu pretrpljele štete. Prvi dokaz je da su obustavili rad, koliko su radnika imali, koliko poreza platili ili trebali da plate, koliko su bili dnevni pazari, koliki je promet bio i sl.  Nakon što se počna sa ponovnim radom obavezno napraviti presjek istog stanja da se vidi koliko je poremećen biznis u odnosu na pređašnje stanje. Sve su to pokazatelji za dokazivanje visine štete ukoliko se odlučite za sudske postupke.

Piše mr.iur.Hrvačić Esad